Zastarjela terapija za HIV još uvijek svakodnevica u BiH, suvremeni lijekovi dostupni samo rijetkima

U prva tri mjeseca 2025. godine broj osoba zaraženih HIV-om u Sarajevu povećan je za čak 50 posto u odnosu na ukupan broj registriranih osoba s HIV-om u prethodnoj godini, objavilo je Udruga za promociju zdravlja i prevenciju bolesti „HOPE“.

Navode kako u Bosni i Hercegovina trenutačno živi više od 490 osoba s HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći, budući da se mnogi nisu testirali. Dijagnoza se najčešće postavlja u kasnoj fazi bolesti – AIDS-u, kada su posljedice po zdravlje ozbiljne, a mogućnosti liječenja znatno ograničene.

Udruga „HOPE“, povodom obilježavanja Europskog tjedna testiranja na HIV i hepatitise, pozvalo je javnost, medije i zdravstvene ustanove da zajedno progovore o ovoj još uvijek tabuiziranoj temi, jer – šutnja nikoga ne štiti.

Pristup suvremenim terapijama za HIV

Prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, specijalistica infektologije i predsjednica Udruženja, izjavila je kako HIV više nije smrtna presuda te da danas postoje lijekovi koji osobama s HIV-om omogućuju potpuno normalan život.

„Ali ono što i dalje nemamo jest dovoljno razumijevanja. Testiranje ne ubija – ignoriranje problema ubija. Što ranije otkrijemo infekciju, to je manja vjerojatnost da bolest napreduje i da se prenese na druge“, naglasila je Hadžiosmanović.

Ona se ovim pitanjem bavi više od 30 godina i u međuvremenu je postala kuma za 15 djece rođene od roditelja s HIV-om.

Razbijanje stigme oko HIV testiranja

Dr. Borko Pavlica, liječnik s Klinike za infektivne bolesti UKC-a Republike Srpske, istaknuo je kako se ljudi i dalje boje testiranja jer ne žele biti svrstani u neku od društvenih skupina kojima se HIV infekcija stereotipno pripisuje.

„Želim jasno poručiti da testiranje ne znači to. Svaka spolno aktivna osoba može biti u riziku, osobito ako prakticira nezaštićene spolne odnose. Pravodobno testiranje omogućuje osobi da ostane zdrava, živeći s kroničnom infekcijom koja se lako može držati pod kontrolom“, kazao je Pavlica.

Unatoč suvremenim terapijama koje su dostupne širom Europe, većina pacijenata u BiH i dalje koristi zastarjele režime liječenja. Samo rijetki imaju pristup novim lijekovima koji osobama s HIV-om omogućuju dug, kvalitetan i nerizičan život – bez prijenosa virusa.

„Neprihvatljivo je da u Bosni i Hercegovina suvremeni lijekovi za HIV budu dostupni samo malom broju pacijenata. Danas osobe koje žive s HIV-om mogu, uz odgovarajuću terapiju, ne samo dugo živjeti, nego i ne prenositi virus dalje. Svi moraju imati pristup tim lijekovima i prevenciji“, izjavio je Bratislav Prokić, aktivist iz Srbije i izvršni direktor udruge „Potent“, koji je došao u Sarajevo podržati rad HOPE-a i prenijeti iskustva regionalne suradnje.

U Srbiji je, zahvaljujući partnerstvu civilnog sektora i Ministarstva zdravlja, značajno proširen pristup suvremenim oblicima prevencije poput PrEP-a (profilaktičke terapije koja sprječava infekciju HIV-om), a omogućeno je i redovito, besplatno testiranje u zajednici.

Uloga udruge HOPE u prevenciji HIV-a

Udruga HOPE, uz podršku infektologa i osoba koje otvoreno govore o životu s HIV-om, poziva sve građane da se testiraju – besplatno, anonimno i bez prethodnog naručivanja – tijekom Europskog tjedna testiranja od 19. do 26. svibnja. Testiranje je dostupno u partnerskim organizacijama.

„HIV je naša stvarnost. Diskriminacija i stigmatizacija osoba koje žive s HIV-om predstavlja poricanje postojanja ovog problema. Ne dopustimo da naše predrasude dodatno pogoršaju epidemiološku situaciju“, poručuje dr. Hadžiosmanović.

Iako lijek za HIV još uvijek ne postoji, antiretrovirusna terapija (ART) danas omogućuje osobama koje žive s HIV-om da vode dug, zdrav i ispunjen život. Uz pravodobno započinjanje terapije, virus se može držati pod kontrolom do razine kada postaje nedetektabilan – i samim time neprenosiv. To znači da osobe s HIV-om mogu zasnivati obitelji i živjeti bez straha da će prenijeti virus partneru.

Upravo zato, brz i jednostavan pristup terapiji mora biti prioritet. Međutim, u Bosni i Hercegovina postupak za početak liječenja spor je i opterećen birokracijom. O dodjeli terapije odlučuje komisija pri Fondu solidarnosti, što nerijetko odgađa početak liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. Udruga HOPE poziva nadležne institucije da preispitaju ovaj postupak, osobito jer lista lijekova nije ažurirana još od 2017. godine.

Posebno zabrinjava podatak da suvremenu, najučinkovitiju ART terapiju trenutačno prima manje od 10 posto osoba koje se liječe od HIV-a u BiH. U Srbiji tu terapiju prima više od 2.500 osoba.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, među kojima je i okončanje epidemije AIDS-a do kraja 2030. godine.