VELIKI KRIMINAL U NAJAVI: Šta je u pozadini “misterioznih” nestanaka carinskih kliješta

VELIKI KRIMINAL U NAJAVI: Šta je u pozadini “misterioznih” nestanaka carinskih kliješta
CIN

Upravu za neizravno oporezivanje (UINO) BiH mogla bi potresti nova velika afera povezana sa “misterioznim” nestancima carinskih kliješta, jer sve upućuje na to da je u pozadini organizirani kriminal.

Indikativno je što za UINO BiH, ali i sigurnosne agencije u BiH, nije sporno što, prema potvrđenim informacijama Inforadara, carinska kliješta “nestaju” odnosno što “nestaju” isključivo na jednom graničnom prijelazu (Gradiška), pa ni to što ih prijavljuje jedan od osumnjičenika i bjegunaca u akciji Pandora.

Javnost je malo ili nikako upoznata s iznimnim značajem carinskih kliješta u procesu prijema i carinjenja robe; naime ona primarno služe za plombiranje pošiljke u kamionu, pri čemu plomba u svim zemljama, bez iznimke, znači da se ono što se navodi u uvoznoj/izvoznoj deklaraciji – nalazi u tovarnom prostoru kamiona, kombija, kontejnera ili drugog prijevoznog sredstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ORGANIZIRANI KRIMINAL

Pojednostavljeno rečeno, onaj tko ima carinska kliješta može s tovarnim prostorom raditi što želi, otvarati ga i zatvarati na više lokacija, te prevoziti raznu robu do konačnog odredišta.

Kada nestanu jedna kliješta – to treba i mora predstavljati crveni alarm da se događaju stvari koje ne bi smjele, pa ako institucija radi kako treba i u skladu sa zakonom, najprije je neophodno utvrditi gdje su ona nestala i ujedno obavijestiti sve carinske terminale i granične prijelaze na teritoriji matične države da su ta carinska kliješta stavljena van funkcije.

Međutim, u BiH to nije slučaj. Inforadar je došao do materijalnih dokaza da je nestanak carinskih kliješta prijavljivan i nekoliko godina kasnije! Što se moglo sve događati u to vrijeme – i što se događalo, odnosno kakva je roba mogla biti krijumčarena, tko je sve mogao u tome da sudjeluje i u kojem opsegu – može se samo nagađati.

Inforadaru je potvrđeno da je Carinska ispostava (CI) Gradiška u proteklim godinama u dva navrata prijavljivala nestanak carinskih kliješta koja nikada nisu pronađena. Iz odgovora koji nije stigao od UINO BiH proizilazi se da su odgovorni kažnjavani samo novčano (!), i to u visini vrijednosti izgubljenih carinskih kliješta.

“Carinska ispostava Gradiška je svojim aktom od 29.11.2012. godine stavila van upotrebe carinska kliješta broj 260 zbog neispravnosti. Ta kliješta nisu pronađena i ona su otpisana kroz otpis sitnog inventara 2012. godine, a protuvrijednost carinskih kliješta u iznosu od 147,21 KM naplaćena je od šefa Carinske ispostave Gradiška. U Carinskoj ispostavi Gradiška osim navedenih carinski kliješta izgubljena su i carinska kliješta broj 281 koja su stavljena van upotrebe dana 24.07.2017. godine, a protuvrijednost kliješta je naplaćena od carinskog službenika koji je zadnji koristio ista”, odgovorili su Inforadaru iz UINO. 

Vrijedi podsjetiti da je šef Carinske ispostave Gradiška, koji je prijavljivao “nestanak kliješta”, Radovan Đurić, bjegunac od pravde u akciji Pandora (čak dva mjeseca bio u bijegu). Podsjećamo da su u sklopu akcije Pandora, koju su proveli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), uhićeni Kemal Čaušević, bivši direktor UINO BiH, Zdravko Cvjetinović, aktualni pomoćnik direktora UINO za carine, i još desetke službenika UINO.

Svi su bili osumnjičeni (ili optuženi) za organizirani kriminal u vezi s poreznim i carinskim prevarama, pranjem novca i zloupotrebom položaja kojima je BiH oštećena za više od dvije milijarde KM.

Čaušević je tek u svibnju prošle godine prvostupanjskom presudom osuđen na devet godina zatvora.

Što se dogodilo s ostalim osumnjičenim koji su bili pod lupom do tada najveće istrage o organiziranom kriminalu u BiH, možda najbolje govori rečenica bivšeg predsjednika sindikata UINO BiH Mehmedalije Osmića koji je godinama ukazivao na kriminal u ovoj državnoj instituciji težak milijarde (!) maraka.

“’Pandora’ je zaustavljena i nikada nije dozvoljeno da se do kraja prodre u kriminal koji je postojao u BiH, a u pitanju su bile milijarde na različitim razinama. Istraga je kanalirana i njen cilj je bio da se zaštiti lopovska banda koja vlada državom”, rekao je Osmić.

U UINO BIH “NE ZNAJU” KAKO SU KLIJEŠTA NESTAJALA

Kada je konkretno riječ o “nestalim” carinskim kliještima, one strukture koje ih imaju u posjedu mogu preko teritorija BiH nesmetano krijumčariti što žele, pa i narkotike, a ukoliko su u dosluhu s mizerno plaćenim carinicima istu robu mogu nesmetano izvesti i do krajnjih odredišta u zemlje EU, jer pošiljku neće provjeravati nitko u zemljama tranzita.

Najtragičnije u svemu je što sigurnosne agencije u BiH, konkretno Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), okreću glavu od ovog kriminala u najavi, dok smo svjedoci da BiH postaje ozbiljna tranzitna ruta narko-grupa koje narkotike krijumčare u više pravaca.

Da je tako potvrdio je odgovor koji je stigao iz SIPA, a koji glasi da ova sigurnosna agencija “nikada nije obaviještena o bilo kakvom nestanku carinskih kliješta na graničnim prijelazima u BiH”.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu Inforadara, Carinska ispostava Gradiška carinska kliješta pod brojem 260 zadužila je 27. kolovoza 2012. godine, a šef ove ispostave, Radovan Đurić, tri mjeseca kasnije obavijestio je Odsjek za carinske poslove RC Banjaluka da je kliješta stavio izvan upotrebe, zbog navodne tehničke neispravnosti.

Međutim, sporna carinska kliješta su uredno vođena na stanju osnovnih sredstava za 2013., pa i 2014. godinu!

Tek je na redovnom godišnjem popisu 31. prosinca 2015. Komisija utvrdila manjak na osnovnim sredstvima, i to carinskih kliješta otisak 260, inventurni broj kliješta 2409076, pri čemu šef CI Gradiška pristaje da “namiri štetu” zbog nestanka carinskih kliješta u iznosu od 147,21 KM?!

Direktor UINO Miro Džakula formirao je, prema informacijama izvora, komisiju pro forme, u travnju 2016., sa zadatkom da utvrdi činjenično stanje u vezi s utvrđenim manjkom carinskih kliješta otiska broj 260. Komisija, međutim, “nije uspjela” utvrditi kako je došlo do manjka, odnosno jesu li kliješta izgubljena, ukradena, ili na drugi način otuđena.

Kasnije je unutrašnja kontrola UINO, postupajući u postupku kontrole, zaključila da su ista kliješta vjerojatno vođena na stanju kao neispravna, a potom izgubljena, obzirom da nema dokaza da su službeno otpisana?!

Ipak, Odsjek za unutrašnju kontrolu je, na osnovu akta šefa CI Gradiška od 29. studenog 2012., konstatirano da su poduzete mjere u cilju sprečavanja zloupotrebe carinskih kliješta, te nije mogao odrediti se u pravcu utvrđivanja odgovornosti, jer je ostala dvojba kako je stvarno došlo do manjka ili nestanka carinskih kliješta otiska broj 260.

Odsjek za poslovne usluge Regionalnog centra Banjaluka proglasio je, u Službenom glasniku BiH broj 68/17, nevažećim i carinska kliješta otiska broj 281, inventurne oznake 10-09-1097, za koja je također bio za upotrebu i čuvanje zadužen i odgovoran šef CI Gradiška Radovan Đurić.

CARINSKA KLIJEŠTA PLOMBIRAJU POŠILJKE

Izvor Inforadara iz UINO pojašnjava da svaka organizaciona jedinica UINO BiH duži svoja kliješta sa trocifrenom oznakom, a neke carinske ispostave duže i više carinskih kliješta. U njih se, inače, postavlja metalna carinska plomba koja ima i pločasti dio s oznakom zemlje (BiH), a u nastavku tog pločastog dijela je nazubljeni dio koji se stavlja u kliješta. Na ovaj dio se postavi carinsko uže i pritiskom kliješta uže, kojim je zaštićen sadržaj pošiljke, se plombira, odnosno fiksira u tom metalnom omotu plombe, dok na plombi ostaje otisak trocifrene oznake.

U međunarodnom transportu i prilikom carinjenja, odnosno ulaza robe u neku državu i njen prijevoz do konačnog istovara, ova plomba znači da je u kamionu ono što se nalazi na uvozno/izvoznoj dokumentaciji.

“Broj i oznaka plombi evidentira se u carinsku tranzitnu prijavu, a nepovredivost plombe i carinskog užeta, te njihovo sravnjivanje s podacima iz tranzitne prijave, garancija su da je sadržaj pošiljke, odnosno roba u određenom prijevoznom sredstvu bilo da se radi o kamionu, kombiju, kontejneru, paketu, cisterni ili sličnom i koja je prijavljena na granici, ista ona koja dolazi do odredišne carinske ispostave u unutrašnjosti, u kojoj se radi carinjenje” objašnjava izvor Inforadara.

Ili obratno, u slučaju izvoza, da je roba izvozno ocarinjena u carinskoj ispostavi identična onoj koja se pojavljuje na graničnom prijelazu prilikom istupa iz zemlje.

Preciznije rečeno, ukoliko kriminalne grupe žele nesmetano transportirati velike količine droge, to je lako provodivo uz pomoć “izgubljenih kliješta”. Izvor podsjeća da je u zemljama tranzita ionako slaba kontrola.

“Ako je na dokumentaciji naznačeno da je odredište BiH, zemlje tranzita su sve zemlje na ruti kretanja od zemlje izvoza, naprimjer Turske, do BiH. Vi možete na kamion natovariti raznu robu koju uredno prijavite, a negdje zavučete i određenu količinu droge, šaljete je naprimjer u Banjaluku, pa tempirate tako da vam kamion u BiH ulazi u noćnoj smjeni kad je mrak, na prijelazu koji nema mogućnost da se pregled vrši na samoj granici, a poznato je da je takva većina prelaza u BiH zbog loše infrastrukture. Recimo da je to prelaz Gradiška i recimo da carinik plombira pošiljku, jer nema mogućnost da ga istovara, a vi ga zajedno sa vašim drugom otvorite, izvadite sadržaj koji je vama važan, ponovo ga plombirate svojim plombama koje imate od izgubljenih carinskih kliješta i pošaljete u odredišnu ispostavu na carinjenje, kao da se ništa nije dogodilo”, objašnjava naš izvor.

Slično je i u suprotnom pravcu, odnosno prilikom izvoza.

“Kamion se izvozno ocarini s otpremnicom za naprimjer u Nizozemsku. Na putu od izvozne ispostave do graničnog prijelaza ubacite drogu ili što već, plombirate ga i pošaljete dalje. Za očekivati je da će većina tranzitnih zemalja samo sravniti carinska obilježja, odnosno potvrditi da su nepodređeni carinsko uže i plomba navedeni na carinskim dokumentima, npr. 2 x 115, znači da su na vozilu/kontejneru dvije plombe s otiskom broj 115, i propustit će vozilo do odredišta u Nizozemskoj”, pojašnjava insajder iz UINO.

REKORDNA ZAPLINJENA DROGE

Jesu li nestala carinska kliješta odgovorna i za krijumčarenje stotina kilograma skanka u proteklim godinama iz BiH u Mađarsku utvrdit će međunarodna istraga.

Ova ruta sigurno ne bi ni danas bila otkrivena da u listopadu 2020. kamiondžija (71) iz BiH, koji je vozio bale papira iz Banjaluke za Slovačku, nije doživio bizarnu nesreću prilikom istovara skanka na benzinskoj crpki u blizini Budimpešte. Državljanin BiH je prilikom izbacivanja torbi skanka naglavačke upao u jednu od bala papira i tako ostao zaglavljen do dolaska policije. Upravo je ovo uhićenje državljana BiH kasnije dovelo do rekordne zapljene skanka u Republici Srpskoj i akcije kodnog naziva “Storidž”.

Kamion je službeno bio plombiran, a na carinskoj deklaraciji pisalo je da prevozi bale papira. Na putu od Banjaluke do graničnog prijelaza kamion je najvjerojatnije svratio do Nove Topole, gdje su krijumčari u tovarni prostor ubacili torbe s više desetaka kilograma skanka, koji na teritoriju EU ima milijunsku vrijednost. Nakon što su ubacili drogu, kamion je ponovo plombiran i upućen na granični prijelaz.

Naš izvor iz sigurnosnih agencija otkriva da su krijumčari mogli iskoristiti upravo neka od nestalih carinskih kliješta u cilju prikrivanja pošiljke.

Iz svega proizilazi da gubitak carinskih kliješta može biti samo klasičan nemar, no teško je povjerovati u to. Stavljajući sve u širi kontekst te državnu instituciju u kojoj vlada teška korupcija i koju potresaju silne afere, velika je vjerojatnost da nestala carinska kliješta koriste organizirane kriminalne grupe da mogu neprimjetno i neometano krijumčariti različite vrste robe, narkotike, pa i ljude.