Udruženi zločinački pothvat za prikrivanje zločina počinjenih nad Hrvatima u Domovinskom ratu

...(općina Prozor) koje su stradale 14. rujna 1993. godine od pripadnika Armije BiH. Za ovaj ratni zločin do današnjeg dana nitko nije odgovarao i nakon dvadeset jedne godine postavlja se pitanje kako je to moguće.
Theodor Meron je obišao i logor Armije BiH u Čelebićima gdje se uvjerio kako je Armija BiH uistinu činila ratne zločine, vršila masovna ubojstva, masovna zatvaranja nemuslimanskog stanovništva, za što postoje brojni dokazi i dokumenti.
Svjedočanstva su potresna, traume doživotne, pravda nedostižna.
Prema službenim podacima, 14.450 Hrvata je prošlo kroz logore Armije BiH. Preko 10.000 logoraša su bili civili, dok je Armija BiH u logorima imala oko 4.000 pripadnika HVO-a.
Najgori od svih bio je logor za Hrvate u Muzeju u Jablanici, a među ostalim od 331 logora, koliko ih je ukupno imala Armija BiH tijekom Domovinskog rata, poznatiji su:
■ Muzej u Jablanici - Logor Armije BiH kroz koji je prošlo 800 Hrvata
■ Silos u Tarčinu - Logor Armije BiH koji je postojao preko četiri godine
■ Športska dvorana Konjic - Logor Armije BiH u kojem su Hrvati redovno zlostavljani
■ 4. osnovna škola Mostar - Logor Armije BiH iz kojeg se strahote još prepričavaju
■ Stadion Iskra Bugojno - Logor Armije BiH gdje su Hrvati ubijani
■ Muzička škola Zenica - Još jedno stratište gdje su Hrvati ubijani
■ KP dom Zenica - Logor Armije BiH gdje su mnogi bili zlostavljani pa i ubijani
■ Stara tvrđava Travnik - Armija BiH je ovu lokaciju pretvorila u logor za Hrvate srednje Bosne
■ Mehurići Travnik - Lokacija na kojoj je bila smještena baza mudžahedina i logor za Hrvate
■ Motel na Rostovu - Kao i u Travniku, mjesto koje je bilo baza mudžahedina i logor za Hrvate
■ Gimnazija Bugojno - Oni koji su upravljali ovim logorom danas rade u školi kao profesori

Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata je institucija koja je najodgovornija za prikrivanje ratnih zločina koje je počinila Armija BiH, budući da je od svog utemeljenja, koristeći dominaciju u Vladi Federacije BiH, potpomognuta pristrasnim i nezakonitim uplitanjima Međunarodne zajednice, uvodila promjene okolnosti stradavanja (koje je započeo ministar Zahid Crnkić), te masovnim izvođenjem iz prava obitelji poginulih, hrvatskih vojnih i civilnih logoraša što je predvodio ministar Zukan Helez i Vlada Federacije BiH na čelu s Nerminom Nikšićem, pa sve do izdavanja naredbe kojom se tvrdi kako Armija BiH nije imala logore (nego su to bili vojni zatvori ili pak sabirni centri), osmislila zločinački pothvat prikrivanja ratnih zločina nad hrvatskim i srpskim stanovništvom koje je počinila Armija BiH tijekom Domovinskog rata.

Prikrivanje ratnih zločina je teško kazneno djelo i ono se ne može provoditi ukoliko u njega nisu uključene političke strukture, kakve su federalni Parlament, federalna Vlada, Federalno ministarstvo za pitanja branitelja, Federalni institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja te Federalni zavod za MIO/PIO, obavještajne službe, te u konačnici Tužiteljstvo BiH sa svojim Posebnim odjelom za ratne zločine.
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nema nacionalno tužiteljstvo, ni javnu instituciju koja je u mogućnosti detaljno istraživati zločine počinjene nad hrvatskim narodom u BiH, i sve ove godine hrvatski narod u BiH je izložen podmetanju i stigmatizaciji upravo zahvaljujući prikrivanju zločina nad hrvatskim narodom koje je počinila Armija BiH, uz konstantnu zlouporabu javnih servisa koji su u funkciji bošnjačke politike (što je jedan od razloga zbog čega Bošnjaci povlače vitalni nacionalni interes kada Hrvati s pravom traže slobodu medija i pravo hrvatskog naroda na svoj jezik), te medijsko i političko preuveličavanje ratnih zločina koje je počinilo Hrvatsko vijeće obrane, što je dovelo do toga da se hrvatskom narodu u BiH osmisli udruženi zločinački pothvat, pokuša prikačiti pridjev „zločinački", čime bi se hrvatski narod odveo u ambis političkog nestanka u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda, Theodor Meron nam je poznat iz žalbenog postupka Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kada je žalbeno vijeće Haškog suda izreklo oslobađajuću presudu za generale Gotovinu i Markača. Sudac je naredio da se generali odmah oslobode. Pale su teze o zločinačkom pothvatu, o prekomjernom granatiranju i zapovjednoj odgovornosti. "Ante Gotovina i Mladen Markač izložili su Obrovac, Gračac, Knin i Benkovac granatiranju koje nije bilo protuzakonito te nisu sudjelovali u zločinačkom pothvatu s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine silom ili prijetnjom sile. Također nije bilo dovoljno dokaza da je u granatiranje tih gradova bilo prekomjerno", rekao je tada na ročištu predsjednik Haaškog suda, Theodor Meron.

Sama činjenica da se Zukan Helez i Nermin Nikšić, koji su provodili osmišljenu politiku prikrivanja logora, promjena okolnosti stradavanja, umanjenja stupnja invalidnosti na Institutu za medicinsko vještačenje i masovno izvođenje iz prava hrvatskih branitelja koje je bilo neustavno i nezakonito, uz konstantno kršenje ljudskih prava branitelja i članova njihovih obitelji, danas kandidiraju za predsjednika SDP-a BiH dovoljan je razlog da hrvatski narod u BiH uputi prosvjedno pismo Vijeću Europe (u kojoj je Socijaldemokratska asocijacija druga po snazi u Vijeću Europe) i zatraži isključenje SDP-a BiH iz Socijaldemokratske asocijacije Europe, ukoliko Zukan Helez ili Nermin Nikšić postane predsjednik SDP-a BiH.

Mi, hrvatski branitelji u BiH, želimo vjerovati kako posjet Theodora Merona i njegov obilazak stratišta koje je počinila Armija BiH, za koje pred kaznenim sudom dosad još nitko od visokih političkih i vojnih dužnosnika nije odgovarao, otvara novo poglavlje istine o Domovinskom ratu, nakon kojeg će se, kako se nadamo, svi oni koji su prikrivali zločine nad hrvatskim stradalnicima, naći na stubu srama i optuženičkim klupama.

Također, željno očekujemo objavu popisa stanovništva (čije se objavljivanje namjerno odugovlači), kada će se točno utvrditi razmjer progona i etničkog čišćenja po općinama i gradovima u BiH te razmjeri stradanja svakog naroda ponaosob.
Budući da su posljednji opći izbori završeni, želimo vjerovati i kako će izabrani hrvatski dužnosnici i zastupnici žešće i snažnije tražiti pravdu za hrvatske žrtve u Domovinskom ratu, te svaku zloupotrebu i pakiranje potkrijepiti odgovarajućom tužbom protiv osoba i institucija koje su sudjelovale u prikrivanju zločina počinjenih nad hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini.

Ured za informiranje
KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH
IZ DOMOVINSKOG RATA HZ-HB