U bh. šumama istrune 360 milijuna maraka šumskih plodova

Zahvaljujući svom položaju, bjelogoričnoj i crnogoričnoj šumi, velikom broju biljnih vrsta, različitim tipovima zemljišta i klimi, BiH je bogata gljivama. Bh. šume i proplanci obiluju velikim brojem različitih vrsta gljiva i drugih šumskih plodova. Tako se mogu naći vrganj, smrčak, lisičarka, blagva, crna trubača, rujnica. Prema procjenama, sakupljanje gljiva u odnosu na potencijal i pretpostavku racionalnoga, održivog sakupljanja iskorišteno je svega 15 do 20%. Otkupljivači navode kako oni koji nemaju posao u godini kao što je ova, kada gljiva ima dovoljno, mogu zaraditi pristojan iznos. Kada se uzmu u obzir cijena i urod, prosječna plaća može se zaraditi u samo nekoliko dana. S druge strane, na tržištu EU bh. gljive iznimno su tražene te se za kilogram suhog smrčka može dobiti oko 200 eura, a za svježi oko 20 eura. Izvoznici također navode kako izvoz ograničava količina gljiva koja se ubere te da dosta gljiva propada u šumama zbog nezainteresiranosti ljudi da ih beru. Gljivari koji slobodno vrijeme provode u sakupljanju šumskih plodova, čijom prodajom popunjavaju kućni proračun, za mjesec dana branja gljiva mogu zaraditi i po nekoliko tisuća KM.

Uz gljive, tu su i drugi šumski plodovi, poput borovnice koja je jako dobro plaćena. - Od borovnice, ali i brusnice, šumskih jagoda, kupina, vrganja i lisičarki može živjeti onaj tko čitavu sezonu isprati temeljito - tvrdi jedan od berača iz središnje Bosne i dodaje kako je cijena kilograma borovnice ove godine bila od sedam do deset KM, a naveliko kod otkupljivača po četiri KM.

Prema njegovim riječima, njegova obitelj dnevno je brala po 20 kg borovnica. Uz to, BiH obiluje i ljekovitim biljem koje može biti solidan izvor prihoda. To potvrđuju i primjeri obitelji iz Trebinja koje su berući kadulju samo u mjesec dana znale zaraditi oko 27.000 KM. Iz Udruge za ljekovito i aromatično bilje RS-a više su puta naglasili kako bi sakupljanje ljekovitog bilja za mnoge građane moglo biti dopunski izvor prihoda.

- Ljudi su zainteresirani za sakupljanje ekonomski isplativih biljaka, ali ovaj resurs, u cjelini, nije iskorišten u dovoljnoj mjeri. Jedan od problema je što nema tvrtki koje otkupljuju i distribuiraju ljekovito bilje, zbog čega ga dosta ostane u prirodi - rekli su iz ove udruge.