Tužiteljstvo BiH pod kritikom zbog raspodjele osjetljivih predmeta

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nije dostavilo konkretne brojke o tome koliko je predmeta u posljednje četiri godine oduzeto jednim, a dodijeljeno drugim tužiteljima. Na zastupničko pitanje o presignaciji predmeta glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milenko Kajganić i institucija kojom rukovodi odgovorili su uopćenim obrazloženjem o pravilnicima i načinu rada sustava.

Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Ermina Salkičević-Dizdarević uputila je službeno pitanje državnom tužiteljstvu, tražeći precizne podatke o tome koliko je predmeta od 2022. godine do danas presignirano, odnosno preraspoređeno s jednog tužitelja na drugog kroz sustav automatskog upravljanja predmetima (TCMS).

Zastupnicu Salkičević-Dizdarević posebno je zanimalo iz kojih su područja prava ti predmeti, s naglaskom na organizirani kriminal, korupciju i zloporabu položaja.

Niz birokratskih fraza umjesto konkretnih odgovora

Međutim, u službenom odgovoru Tužiteljstva BiH Kajganić nije otkrio broj presigniranih predmeta. Izbjegavajući bit pitanja, Tužiteljstvo se pozvalo na tehničke detalje o funkcioniranju sustava za dodjelu predmeta, navodeći da je on u potpunosti implementiran i da radi već godinama.

Faksimil pitanja zastupnice Salkičević-Dizdarević i Kajganićevih odgovora

Umjesto konkretnog broja predmeta koji su "promijenili tužiteljske ruke", u dopisu se opširno citiraju interni pravilnici o unutarnjem ustroju.

A da se predmeti "prebacuju s tužitelja na tužitelja", Kajganić priznaje, pa kaže da se to događa zbog ispunjenja kolektivnih i pojedinačnih normi, ravnomjerne raspodjele poslova, povećanog priljeva predmeta ili žurnosti u postupanju.

Također navode da se preraspodjela obavlja i zbog dulje odsutnosti tužitelja, prestanka njihova rada u ovoj instituciji ili promjene odjela u kojem rade.

Što Kajganić zapravo skriva?

Iako je pitanje bilo potpuno izravno i odnosilo se na točan broj predmeta po područjima, javnost i zastupnica Salkičević-Dizdarević umjesto statistike dobili su samo nabrajanje odsjeka unutar Posebnog odjela, od onoga za korupciju i terorizam do odsjeka za krijumčarenje ljudi i gospodarski kriminal.

Ovakav odgovor jasno pokazuje namjeru rukovodstva Tužiteljstva BiH, na čelu s Kajganićem, da sakrije stvarne razmjere preraspodjele predmeta.

Faksimil pitanja zastupnice Salkičević-Dizdarević i Kajganićevih odgovora

Pitanje presignacije u javnosti se već godinama povezuje sa sumnjama u političke i unutarinstitucionalne pritiske, pri čemu postoji opravdan strah da se osjetljivi predmeti visoke korupcije, ali i oni koji se odnose na napad na ustavni poredak, sklanjaju od tužitelja koji žele raditi svoj posao i daju onima koji će ih držati u ladicama.

Svakako bi bilo zanimljivo saznati i podatke o tome koji su tužitelji dobili najviše predmeta u rad "presignacijom". Nije teško pretpostaviti da bi pri vrhu takve liste bila tužiteljica Vedrana Jovičić, ranije Mijović.

No, Kajganić ne daje ni podatke o broju takvih predmeta, a kamoli imena tužitelja koji su naknadno dobili predmete u rad, a ne putem uspostavljenog sustava.

Svakako, izbjegavanjem da javno objavi konkretne brojke za razdoblje od 2022. godine do danas, Kajganić samo dodatno podgrijava sumnje o netransparentnom upravljanju najvažnijim pravosudnim procesima u državi.