Izvoz Elektroprivrede HZ HB u EU pao 83 posto: Trošak emisija pogađa i obnovljivu struju

Elektroprivreda HZ HB u prvih devet mjeseci 2026. godine na tržište Europske unije izvezla je oko 3.500 MWh električne energije, približno 83 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je izvoz iznosio oko 20.500 MWh. Podaci su to koje je poduzeće dostavilo Hercegovina.info, odgovarajući na naš upit o posljedicama primjene europskog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznatog kao CBAM.

U odgovoru potvrđuju da im ovaj mehanizam smanjuje ostvarene prodajne cijene i prihode te mijenja smjer izvoza. Posebno upozoravaju na položaj električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, koja se, prema njihovu iskustvu, opterećuje troškom izračunatim prema zadanoj emisijskoj vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu, umjesto prema stvarnim emisijama njihovih elektrana.

Istodobno naglašavaju da se pad izvoza u EU ne može pripisati isključivo CBAM-u. Na poslovanje su, navode, utjecali i nepovoljni hidrološki uvjeti te nepredvidivost tržišta energenata.

„Pritom je potrebno naglasiti da na obujam izvoza nije utjecala isključivo primjena CBAM regulative, ali je njezina primjena dovela do promjene smjera izvoza električne energije”, odgovorili su za Hercegovina.info.

Manje u Hrvatsku, više na tržišta izvan EU

Ta se promjena, prema njihovu odgovoru, već vidi u realizaciji izvoznih ugovora. Ugovorena električna energija u manjoj se mjeri plasirala na tržište Hrvatske, a u većoj na tržišta drugih zemalja regije koje nisu članice Europske unije.

Pad od približno 83 posto odnosi se, dakle, na količine izvezene na tržište EU. Iz dostavljenih podataka ne može se zaključiti koliki je bio ukupan izvoz poduzeća, uključujući zemlje izvan Unije.

Elektroprivreda objašnjava da europski kupci i trgovci nisu formalno tražili izmjene ugovornih uvjeta niti dodatne podatke o troškovima povezanima s CBAM-om. Učinak se, međutim, pojavljuje već pri formiranju ponuda: trgovinski partneri uračunavaju taj trošak u cijenu koju su spremni platiti za električnu energiju.

Obveze u sustavu CBAM-a vezane su uz uvoz u EU, ali se njihov ekonomski učinak tako prenosi i na proizvođača u BiH, kroz nižu ponuđenu otkupnu cijenu.

Potvrđuju niže prihode, ali bez iznosa financijskog učinka

Na izravno pitanje o financijskim posljedicama Elektroprivreda HZ HB potvrdila je negativan utjecaj na prihode od prodaje električne energije, ali nije dostavila konkretan iznos.

Objašnjavaju da je financijske učinke teško izdvojiti zbog istodobnog utjecaja hidrologije i tržišnih okolnosti. Međutim, upozoravaju da problem zadire u samu isplativost izvoza obnovljive energije.

„Time se premija koju bi izvoz inače donosio u određenim slučajevima pretvara u neto gubitak”, navode u odgovoru.

To upozorenje odnosi se na pojedine izvozne situacije. Poduzeće nije navelo kolike su količine prodane pod takvim uvjetima niti koliki je njihov financijski učinak.

Zašto trošak emisija pogađa i struju iz hidroelektrana?

CBAM je mehanizam kojim Europska unija nastoji osigurati da se pri uvozu određenih proizvoda uzme u obzir cijena emisija nastalih u njihovoj proizvodnji. Obuhvaća i električnu energiju, a njegov konačni režim primjenjuje se od 1. siječnja 2026. godine.

Za Elektroprivredu HZ HB ključni je problem način na koji se određuju emisije električne energije koju izvozi. Tvrde da se na njihovu obnovljivu proizvodnju primjenjuje zadana vrijednost za BiH koja ne odgovara stvarnim emisijama njihovih postrojenja.

Prema službenim smjernicama Europske komisije, za uvezenu električnu energiju u pravilu se koristi zadani emisijski faktor zemlje podrijetla. Metodologija se pritom oslanja na proizvodnju iz fosilnih goriva, pa takva vrijednost ne predstavlja emisije pojedine hidroelektrane.

Pravila ipak dopuštaju korištenje stvarnih emisija, ali uz ispunjavanje više uvjeta. Među njima su odgovarajući ugovor o kupnji električne energije, izravna povezanost postrojenja s prijenosnim sustavom EU ili dokaz da na putu do njega u vrijeme izvoza nije bilo fizičkog zagušenja mreže, vremenska usklađenost proizvodnje i dodijeljenih prijenosnih kapaciteta te potvrda akreditiranog verifikatora.

Elektroprivreda HZ HB tvrdi da te uvjete trenutačno ne može ispuniti, posebno onaj koji se odnosi na dokazivanje nepostojanja zagušenja mreže. Objašnjavaju da to ovisi o stanju prijenosnog sustava i dodjeli prekograničnih kapaciteta, na što pojedini proizvođač ne može utjecati.

„Među izvoznicima i uvoznicima postoji opći konsenzus da su uvjeti za korištenje stvarnih emisija, prvenstveno uvjet nepostojanja zagušenja na prijenosnoj mreži, u praksi neispunjivi”, navode.

Zbog toga, kažu, trenutačno ne mogu ostvariti obračun prema stvarnim emisijama, iako njihove hidroelektrane imaju praktički nulte izravne emisije.

Još nemaju verificirane podatke o emisijama

Na naše pitanje posjeduju li potrebnu dokumentaciju i verificirane podatke, iz Elektroprivrede HZ HB odgovorili su da u ovom trenutku nemaju verificirane podatke o emisijama.

Navode da su tek nedavno akreditirani prvi verifikatori za električnu energiju u EU te da su počeli pripreme za predverifikaciju i uspostavili komunikaciju s akreditiranim verifikatorima. Cilj im je, objašnjavaju, biti spremni odgovoriti na zahtjeve uvoznika kada se omoguće uvjeti za primjenu stvarnih emisija.

Tajništvo Energetske zajednice 4. studenoga objavilo je popis akreditiranih verifikatora koji mogu potvrđivati ispunjavanje uvjeta za korištenje stvarnih emisijskih vrijednosti uvezene električne energije. Taj korak ocijenilo je važnim za olakšavanje uvoza obnovljive električne energije u EU.

Obraćali se Bruxellesu i domaćim institucijama

Elektroprivreda HZ HB navodi da je zbog ovoga problema već kontaktirala Europsku komisiju, uključujući nadležne uprave za poreze i carine te klimatsku politiku, veleposlanika EU u BiH, zastupnike u Europskom parlamentu te državna i federalna ministarstva.

Tvrde da su dostavili konkretne prijedloge za pravedniji tretman proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora te da nastavljaju taj angažman.

Za 2027. očekuju nastavak pritiska na konkurentnost obnovljive električne energije proizvedene izvan Unije, uz rizik dodatnog pogoršanja ako se pravodobno ne izmijene pravila obračuna.

Upozoravaju i da smanjenje profitabilnosti izvoza može ograničiti ulaganja u nove obnovljive kapacitete u BiH. U tome vide paradoks europske politike: Unija povoljnim kreditima i bespovratnim sredstvima podupire izgradnju obnovljivih izvora, dok postojeći način obračuna CBAM-a, prema njihovu stajalištu, smanjuje isplativost njihove proizvodnje.

Indikativni trošak za BiH oko 94,50 eura po MWh

Povod za naš upit bilo je treće tromjesečno izvješće Tajništva Energetske zajednice, objavljeno 4. studenoga. U njemu je za električnu energiju iz BiH u trećem tromjesečju 2026. prikazan indikativni CBAM trošak od približno 94,50 eura po MWh, izračunat primjenom zadane emisijske vrijednosti i cijene CBAM certifikata.

Taj pokazatelj opisuje referentno troškovno opterećenje uvoza prema zadanim vrijednostima. Ne predstavlja izračun izgubljenih prihoda Elektroprivrede HZ HB, koji nam poduzeće nije dostavilo.

Izvješće pokazuje i da je planirani komercijalni izvoz električne energije iz zemalja zapadnog Balkana prema EU u trećem tromjesečju bio 17 posto manji nego godinu ranije. Tajništvo pritom upozorava da se tržišne promjene ne mogu pripisati samo CBAM-u jer na njih utječu i proizvodnja, potražnja, raspoloživi prekogranični kapaciteti te drugi regionalni tržišni uvjeti.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.