Tko zapošljava najviše radnika u FBiH? Jedna kompanija daleko ispred svih

Prema najnovijim dostupnim podacima zaključno s 2025. godinom, struktura najvećih poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine potvrđuje već poznat obrazac tržišta rada. Javni sektor i dalje ima dominantnu ulogu, no privatne kompanije sve snažnije pokazuju otpornost i rast, piše Akta.ba.

Dominacija javnog sektora: Tko su najveći poslodavci u Federaciji BiH?

Podaci portala Akta.ba pokazuju kako, unatoč dugogodišnjoj dominaciji javnog sektora, privatne kompanije sve više jačaju svoju poziciju i uspijevaju se nositi s izazovima tržišta.

Bingo i dalje nedostižan

Na vrhu liste i dalje je Bingo, koji s 8.370 zaposlenih uvjerljivo prednjači ispred ostalih poslodavaca u Federaciji BiH. Ovaj maloprodajni gigant iz Tuzle zapošljava više radnika nego dvije sljedeće kompanije zajedno. Ipak, riječ je o blagom padu u odnosu na 2024. godinu, kada je Bingo imao 8.413 zaposlenih, što je prvi zabilježeni pad nakon niza godina kontinuiranog rasta.

Najveći rast u privatnom sektoru bilježi Konzum, koji je broj zaposlenih povećao s 2.717 na 3.082, odnosno za 365 radnika. Ovaj rast rezultat je integracije Mercatora i Konzuma tijekom 2024. godine.

Industrija i rudarstvo u padu

Nova Željezara Zenica, s 1.878 zaposlenih, nastavlja silazni trend u odnosu na prethodnu godinu, kada je imala oko 2.050 radnika, što potvrđuje dugotrajne poteškoće teške industrije u Federaciji BiH. Sličan trend bilježi i IGMAN d.d. Konjic, koji je s 1.503 pao na 1.361 zaposlenog.

U rudarskom sektoru, RMU Banovići smanjio je broj radnika s 2.608 na 2.474, nastavljajući negativan trend koji pogađa cijeli sektor.

Javni sektor: Energetika i zdravstvo kao nositelji zapošljavanja

JP Elektroprivreda BiH ostaje najveći javni poslodavac s 3.907 zaposlenih te bilježi oporavak nakon pada iz 2024. godine. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu s 3.120 zaposlenih i dalje je među najvećim zdravstvenim ustanovama, dok BH Telecom ima 2.958 zaposlenih, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu.

Najizraženija promjena u zdravstvenom sektoru zabilježena je u Mostaru, gdje je Sveučilišna klinička bolnica Mostar smanjila broj zaposlenih s 3.226 na 2.929, što je pad od gotovo 300 radnika. Razlozi mogu uključivati odlazak zaposlenika u mirovinu, odljev kadra ili administrativna usklađivanja.

BH Pošta s 2.650 zaposlenih, UKC Tuzla s 2.496 te JP Željeznice FBiH s 2.413 zaposlenih zadržavaju stabilne pozicije, iako željeznice nastavljaju blagi, ali kontinuirani pad zaposlenosti.

Novi igrači: Rast digitalnih usluga i privatne zaštite

Sve značajniju ulogu dobivaju i novi sektori. Personify Health s 927 zaposlenih predstavlja primjer širenja međunarodnih IT i zdravstvenih platformi u Federaciji BiH, dok Teleperformance B-H s 983 zaposlenika potvrđuje da call centri i BPO industrija ostaju privlačni za mlađu radnu snagu.

Značajan rast bilježi i sektor privatne sigurnosti. Tvrtka SEC ONE, s 1.328 zaposlenih, visoko se pozicionirala na listi, što upućuje na širenje ovog sektora.

Zaključno, javni sektor, osobito zdravstvo, energetika i infrastruktura, i dalje zapošljava najveći broj radnika u Federaciji BiH. S druge strane, privatni sektor, predvođen maloprodajom, nastavlja rasti, dok industrija i rudarstvo bilježe kontinuirani pad zaposlenosti.