Siguran posao i dobra plaća, ali malo tko želi biti mesar

Zanat mesara u Republici Srpskoj budući srednjoškolci moći će učiti u samo tri škole, i to u Banjoj Luci, Prijedoru i Bijeljini. Međutim, unatoč plaći od 2.000 KM, samo se rijetki odlučuju za ovu struku.

Zašto škole ne uspijevaju upisati buduće mesare?

Već dvije godine u banjolučkoj Poljoprivrednoj školi nisu uspjeli formirati odjel mesara, dok je ove godine iz škole izašla posljednja generacija učenika toga zanimanja. Da će situacija od rujna biti drukčija nada se Bojan Bakal, ravnatelj škole, koji u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe kako će sada upisati kombinirani odjel pekar, mesar.

"Iskreno, žao mi je što ne uspijevamo upisati učenike jer naši učenici nemaju problem sa zaposlenjem. Mi kao škola imamo potpisane ugovore s poslodavcima kod kojih učenici imaju plaćenu praktičnu nastavu. Oni već u trećem razredu zarađuju lijep novac za svoju dob. Malo tko danas radi za plaću ispod 2.000 KM. Oni postavljaju uvjete, koju će smjenu raditi, ne žele raditi vikendima... Deficitarno je zanimanje i vrlo lako dolaze do zaposlenja", kaže on.

Bakal podsjeća kako je ovo zanimanje deficitarno te dodaje da upravo zbog toga učenici svakoga mjeseca dobivaju stipendiju u iznosu od 100 KM, kao i plaćen prijevoz.

Kako Prijedor pokušava vratiti zanimanje mesara u škole?

Želju i potrebu za školovanim mesarima iskazali su i gospodarstvenici u Prijedoru, zbog čega će i u tamošnjoj Poljoprivredno-prehrambenoj školi ovo zanimanje biti među onima koja će učenici moći upisati.

Goran Aničić, ravnatelj ove škole, ističe kako su i lani htjeli upisati ovo zanimanje, ali u svojoj namjeri nisu uspjeli.

"Prošle godine išli smo na stručno usavršavanje radnika i nastavnika na institut u Trentu u Italiji. Imamo i njihovu potporu. Trenutačno smo u fazi opremanja kabineta, sve u nadi da ćemo upisati odjel", kaže on.

Kako dodaje, djeca danas izbjegavaju upisivati zanate.

"Zanimanje mesara nije popularno. Iz kojih razloga, ne znam. Trgovačke kuće i lanci provode obuku, za nekoliko mjeseci prekvalificiraju ljude i stvaraju radnu snagu", kaže on, navodeći moguće razloge.

Zašto je Bijeljina ponovno uvela ovo zanimanje?

Uvođenje zanimanja mesar bila je i zajednička odluka škole i predstavnika Grada Bijeljine, a zainteresiranim učenicima i upisanom odjelu nada se Biljana Zarić, ravnateljica Poljoprivredne i medicinske škole u Bijeljini.

"Ranije smo imali zanimanje mesar, ali ga dugo nije bilo. Drugi smatraju da je to djelomično i deficitarno zanimanje, da im je potrebno, osobito na ovom našem području. Tako smo donijeli zajedničku odluku da nam je to zanimanje potrebno", kaže ona za "Nezavisne novine", dodajući kako je riječ o kombiniranom odjelu pekar, mesar, kao i u drugim školama.

Je li posao mesara danas lakši nego ranije?

Lazo Šešić, predsjednik Obrtničko-poduzetničke komore Republike Srpske i vlasnik banjolučkih mesnica "Kod Laze", ističe kako su mnogi ranije bježali od ovoga posla jer je riječ bila o teškom zanatu.

"Sada su došli strojevi. Nema fizičkog rada, sada je sve praktično mehanizirano, samo treba upravljati time", kaže za "Nezavisne novine".

Unatoč tome, rijetki se za to odlučuju, a Šešić krivce pronalazi u roditeljima.

"Svi žele da im djeca budu menadžeri, da rade olovkom i papirom, da ne idu u proizvodnju, a bez proizvodnje nema života", ističe on.

Prema njegovim riječima, plaće se kreću od 1.000 do 2.000 KM.

"Većinom ne žele raditi za plaću, nego za satnicu, kao na Zapadu. Tako je na Zapadu. Sada mesari to traže i ovdje. Mnogi žele raditi i po učinku", kaže Šešić.