TKO IMA, DAJ MU JOŠ Kandidati na izborima oni koji primaju dvije proračunske plaće i direktori javnih ustanova

TKO IMA, DAJ MU JOŠ Kandidati na izborima oni koji primaju dvije proračunske plaće i direktori javnih ustanova

U moru različitih imena na kandidatskim listama, mnogo je onih koji već godinama uspješno žive na proračunskim jaslama. Koristeći manjkavosti zakona o sprječavanju sukoba interesa na svim razinama, uspješno primaju dvije i više proračunskih plaća i naknada, bez mogućnosti sankcioniranja

Omer Škaljo, Darko Banjac i Spomenko Stojanović samo su neki od kandidata na ovogodišnjim izborima koji primaju dvije ili više proračunske plaće i naknade, a što im je dozvoljeno zbog loše zakonske regulative i spornih tumačenja kada je riječ o zakonima koji se tiču sprječavanja sukoba interesa, piše Žurnal

Omer Škaljo direktor je Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojske županije (ZZO ZDŽ). Riječ je o, naravno, zavodu na županijskoj razini. No, Škaljo je istovremeno i zastupnik u Skupštini ZDŽ, skupštine koja je praktično vlasnik ovog zavoda. I ove godine se Škaljo kandidirao za Skupštinu ZDŽ, ovoga puta u dresu SBB-a.

Dakle, osim što prima direktorsku plaću i zastupnički paušal (a možda i mirovinu, o čemu se već pisalo), Škaljo kao zastupnik može direktno odlučivati o, na primjer, izvješćima zavoda na čijem je čelu. Ipak, Škaljo nije u sukobu interesa. Inače, o samom Omeru Škalji Žurnal je opširno pisao.

Naime, zakon tretira javna poduzeća, ali ne i javne ustanove. Drugim riječima, Škaljo ne bi mogao biti direktor poduzeća u vlasništvu županije, no može biti direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDŽ. Na ovu nelogičnost upozoravaju i iz Transparency Internationala u BiH.

„Zakoni kojima se regulira sukob interesa izabranih predstavnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika nije decidno propisana nespojivost s javnim ustanovama, odnosno javne ustanove uopće nisu jasno tretirane zakonima. Svakako da navedeno predstavlja ogroman nedostatak zakonske regulative, te omogućava obavljanje funkcija za koje bi prema našem mišljenju trebala jasno biti propisana nespojivost“, piše u odgovoru. 

Naravno, Škaljo nije ni prvi, ni jedini političar koji se našao u ovakvoj situaciji. Na kandidatskim listama za predstojeće izbore nalazi se niz političara i političarki koji obnašaju duple funkcije. Spomenimo još dvije kandidatkinje. Prema dostupnim podacima, Ana Zlovečera Jukić (HDZ BiH) direktorica je JZU Dom zdravlja sa stacionarom Žepče. Vlasnik ove ustanove je Općina Žepče, a Ana Zlovečera Jukić je vijećnica u Općinskom vijeću Žepče. Treba li uopće reći da vijećnici, primjerice, raspravljaju i odlučuju o izvješću i poslovanju ove ustanove. Inače, Ana Zlovečera Jukić je ove godine kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sličnu situaciju imamo i u Posušju. Dostupne informacije kažu kako je Kristina Milas vijećnica u OV Posušje, a istovremeno je i direktorica JU Dječiji vrtić Bajka, u vlasništvu Općine Posušje. Milas je kandidatkinja HDZ-a BiH za Skupštinu Zapadnohercegovačke županije. Ovakvih i sličnih primjera je na desetine.

Sukob interesa se najčešće definira kao sukob između javnog i privatnog interesa u situacijama kada javni dužnosnik ima bilo kakav privatni interes koji bi mogao negativno utjecati na izvršavanje službenih dužnosti. Iako između sukoba interesa i korupcije ne stoji znak jednakosti, činjenica jest da sukob interesa širom otvara vrata korupciji.

U moru sustavnih anomalija koje vlast uveliko zloupotrebljava je i institut vršitelja dužnosti direktora. Prema službenom tumačenju zakona, osobe koje su na javnoj dužnosti u v.d. mandatu i istovremeno na funkciji izabranog predstavnika, ne nalaze se u sukobu interesa jer, ističe se, pod vršiteljem dužnosti smatra se privremeno obavljanje funkcije u ograničenom kapacitetu.

Ipak, iz prakse je jasno vidljivo da v.d. funkcija uopće ne predstavlja funkciju ograničenog vremenskog trajanja, štoviše. 

Iako je ovakvih primjera više, mi ćemo sada spomenuti samo Darka Banjca, vjernog suradnika Milorada Dodika i njegovog SNSD-a. Podsjetimo, Banjac je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Svojevremeno je Darko Banjac, da bi ostao u koaliciji s vladajućom strukturom u RS-u, napustio DNS i osnovao novu stranku – Narodnu partiju Srpske. I ove godine se kandidirao za zastupnika.

Iako je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Banjac je i na čelu ustanove koja je u vlasništvu ovog entiteta. Riječ je o Bolnici Mlječanica, a Banjac je na mjestu v.d. direktora od sredine 2020. godine. Zbog službenog tumačenja zakona, Banjac nije u sukobu interesa. 

Transparency International u BiH već duže razdoblje ukazuje na nelogičnosti i nezakonitosti odluka da se osobe koje su na javnoj dužnosti u v.d. mandatu, a istovremeno na funkciji izabranog predstavnika, ne nalaze u sukobu interesa.

„Iz prakse je jasno vidljivo da v.d. nikako ne predstavlja funkciju ograničenog vremenskog trajanja, da se v.d. mandati obnavljaju u nedogled, pa se na taj način svjesno izbjegava situacija nespojivosti funkcija, te izigravaju zakonske odredbe. U prilog navedenom ide i činjenica da organi koji donose odluke o imenovanjima, u odlukama čak navode da, recimo direktor javnog poduzeća u v.d. mandatu ima identična ovaštenja, kao i direktor“, navode iz TI BiH.

Istaknimo kratko, otkad je na čelu Bolnice Mlječanica, pa do kraja lipnja 2022. godine, Banjac je potrošio oko 20 milijuna maraka. Usporedbe radi, od 2015. do njegovog dolaska potrošeno je tek oko dva milijuna maraka. Novac je osiguran milijunskim kreditom i sredstvima Vlade RS, a već smo pisali da se novac troši na sumnjiv način.

Dalje, Spomenko Stojanović (Demokratski savez – DEMOS) je također zastupnik u Narodnoj skupštini RS, a i ove godine traži podršku birača da bude izabran na ovo mjesto. Stojanović je ujedno i direktor ŠG Maglić Foča, šumskog gazdinstva koje posluje u sastavu JP Šume Republike Srpske.

TI BiH se obraćao Komisiji za sprječavanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, no oni su stava da šumska gazdinstva ne predstavljaju javna poduzeća, već organizacijske jedinice javnih poduzeća, pa s tim u vezi ne postoji sukob interesa.

„Navedeno ponovo ukazuje na nedorečenost zakona, te jasno ukazuje na potrebu što hitnije izmjene istog na način da se jasno i nedvosmisleno uredi sukob interesa i nespojivosti, te proširi djelovanje na javne ustanove i ostale javne organe i osobe na koje se odnosi“, ističu iz TI BiH.

Spomenimo još jedan primjer s lokalne razine. Anto Brtan, kandidat HDZ-a BiH za Skupštinu Srednjobosanske županije, trenutno je direktor JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca ili skraćeno JU Agencija Jajce.

Istovremeno, on je u Komisiji za izbor u regulirana tijela Općine Jajce. Pisali smo o tome, a sad ćemo samo podsjetiti, da se lako može doći u situaciju da Brtan, kao član spomenute komisije, provodi natječajnu proceduru za izbor članova Upravnog odbora agencije na čijem je čelu, a koji kasnije mogu odlučivati i o njegovoj sudbini kao direktora!

Anto Brtan za Žurnal, ipak, kaže kako ne smatra da je to sporno: „Ja se u takvim slučajevima izuzmem i ostatak komisije odradi posao. To važi za bilo kojeg člana komisije za kojeg postoji određeni sukob interesa.“

Zakon o sprječavanju sukoba interesa u FBiH ne propisuje nespojivosti navedenih funkcija, te je i ovdje zakon nedorečen. Međutim, ako bi se dogodila opisana situacija, eventualni sukob interesa bi se mogao izvući iz samih principa djelovanja Zakona o sprječavanju sukoba interesa, objašnjavaju za Žurnal iz TI BiH.

Iako se u Bosni i Hercegovini često govori o sukobu interesa, jasno je da se rijetko kada i sankcionira. Jedan od rijetkih koji su kažnjeni je lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Naime, Hrvatski narodni sabor (HNS), kojim rukovodi Čović, je kao nevladino udruženje dobilo novac iz proračuna, iako je lider HDZ-a tada bio član Predsjedništva BiH. HNS je dobio 16.750 KM, a Čović je kažnjen tek s 10% umanjenja jedne mjesečne plaće.

Dakle, osim što se rijetko sankcionira, kazne su i više nego simbolične. Jasno, najveći problem predstavlja loša zakonska regulativa. U našoj državi postoje četiri zakona koja se svojom sadržinom direktno odnose na ovu oblast – zakon na razini Distrikta Brčko, zakoni na razini dva entiteta, te zakon na razini Bosne i Hercegovine.

Iz ovih nekoliko primjera jasno je da je nužna izmjena zakonske regulative. Prije svega, precizniji i obuhvatniji zakon(i), te otklanjanje određenih nelogičnosti kakve gledamo primjerice u Federaciji BiH gdje, praktično, nema tko kazniti sukob interesa, s obzirom na blokiranje rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.

Na kraju podsjetimo i na to da su usvajanje novog zakona o sprječavanju sukoba interesa, uz usvajanje novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u, jedni od ključnih prioriteta kada je riječ o europskom putu BiH. Iako je do sada bilo nekoliko inicijativa i prijedloga za to, novi zakon o sprječavanju sukoba interesa još uvijek nije donesen.