TEKSTILNA INDUSTRIJA U KRIZI Sve više radnika u BiH ostaje bez posla

tekstilna industrija šivanje
Pexels

Stanje u tekstilnoj industriji u BiH ponovo je u svojevrsnoj krizi i kompanije koje se bave ovom djelatnošću imaju sve više problema. Radnici na kraju najviše ispaštaju i sve više ih dobiva otkaz.

Kompanije imaju probleme s narudžbama, a to se najviše reflektira na radnike koji ostaju bez posla zbog "posljedica inflacije, krize i promijenjenih uvjeta na tržištima". Samo u posljednjih par mjeseci imamo izjave predstavnika tvrtki iz Visokog, Novog Travnika, Bosanskog Petrovca, Bužima i Kiseljaka, koji su izvijestili javnost o prinudnim otkazima, piše Klix.

Švedska kompanija "Kavat", koja posluje na području Novog Travnika, prije nekoliko dana nedavno je odlučila otpustiti 90 radnika, a razlog su nepovoljna kretanja na tržištu.

Kako su iz uprave ovog poduzeća izjavili za medije, nepovoljna kretanja na tržištu prisilila su menadžment na najteže mjere, a usprkos tome traže se načini da se iznađe najbolje rješenje iz trenutne krize i novih poslovnih prilika.

"Napravljen je plan i program zbrinjavanja, uspostavljen kontakt sa Zavodom za zapošljavanje SBŽ, kao i s tvrtkama iz slične branše, a sve s ciljem da se ova situacija koliko je to moguće u svim okolnostima, dijelom i ublaži. Također, svima će biti isplaćena zakonski obračunata otpremnina”, kazali su iz Kavata.

Inače, Kavat je izgubio kupca koji je uzimao 80 posto ukupne proizvodnje ove kompanije.

Iz Prevent grupacije su nedavno priopćili kako su otkazi za više desetina radnika iz pogona u Visokom i Bužimu posljedica globalne krize. Sličnu sudbinu je doživjelo i 52 radnika kompanije Alma Ras iz Bosanskog Petrovca. Razlozi su identični. Recimo Globus-konfekcija iz Kiseljaka, također je nedavno ugasila proizvodnju. Otkaz je dobilo 70 radnika. Njih su "dokusurili" potezi partnera iz Njemačke koji im je od svibnja obustavio sva plaćanja.

Nažalost, ovo je samo dio gradova u kojima se od početka godine u tvrtkama za proizvodnju tekstila i obuće bilježi stalni pad broja zaposlenih i kako prognoze govore, ovo će se samo nastaviti.

Razlozi zatvaranja i propuštena prilika

Ekonomist Igor Gavran je u izjavi za Klix napomenuo da su ekonomski motivi vlasnika proizvodnih pogona bili prevladavajući prilikom donošenja odluke treba li zatvoriti pogon. Naglasio je da ta odluka u konačnici ne zavisi toliko od samog bh. vlasnika proizvodnog pogona, koliko od stranih kompanija, brendova za koje rade.

"Kada strani brendovi odluče, onda su prvi na meti dobavljači u drugim zemljama", izjavio je.

Ukazao je kako je tekstilna industrija i u drugim dijelovima svijeta u krizi, što je slučaj i u Turskoj. Kao razlog za to je istaknuo inflaciju, rast cijena potrepština, uslijed koje ljudi manje kupuju tekstilne predmete. Gavran je domaćim kompanijama spočitao dvije stvari.

"Odgovornost je na domaćim kompanija što su propustile priliku da razviju vlastite brendove. Dio ovih reduciranja jest objašnjiv, ali i kompanije svakako imaju odgovornost", ističe.

Smatra da je Bosna i Hercegovina kvalitetom proizvodnje konkurentna u europskoj tekstilnoj industriji. No, podsjetio je da se ta kvaliteta nije odrazila na plaće radnika tekstilne industrije. Podsjetio je da je cijena para obuće jednog brenda, proizvedenog u Bosni i Hercegovini, često viša od plaće radnika koji ga je napravio.

Također je napomenuo da Bosna i Hercegovina ne može pojedinim državama biti konkurentna u troškovima proizvodnje, kao što je npr. Bangladeš. To smatra jednim od razloga zašto su domaće kompanije trebale razvijati svoje brendove, a ne samo da proizvode za strane brendove.