Studenti BiH traženi kao prevoditelji zbog migrantske krize

Budući da veliki broj migranata dolazi s arapskog i perzijskog govornog područja, studenti Odjela za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univeziteta u Sarajevu, kao i diplomanti danas rade kao prevoditelji u Bosni i Hercegovini, a postali su traženi i u zemljama regije.

Potvrdila je to u razgovoru za Fenu profesorica Alena Ćatović s Odjela za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta navodeći da danas na mnoga aktualna pitanja mogu odgovoriti filolozi odnosno poznavatelji stranih jezika.

- Ako se samo osvrnemo na migrantsku krizu u BiH vidjet ćemo da su naši svršenici – oni koji su završili studije orijentalne filologije upravo veoma traženi kao prevoditelji jer većina migranata su govornici arapskog i perzijskog jezika. Naši su studenti veoma angažirani ne samo u BiH, nego i u Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj, posebno za perzijski jezik jer smo mi jedina katedra na Balkanu – istaknula je Ćatović.

Porastu broja studenata orijentalne filologije doprinose vanjski utjecaji kao što je promjena imidža Republike Turske u posljednjih 20 godina.

- Upravo zbog tog imidža danas je postalo veoma popularno učiti turski jezik i studenti pronalaze poslove u velikom broju institucija koje je osnovala Turska u Bosni i Hercegovini. Jednako tako za arapski jezik od televizije Al Jazeera do nekih drugih institucija gdje studenti nalaze zaposlenje – kazala je Ćatović.

Potreba za prevoditeljima prisutna je oduvijek, a oni su bili ti koji su donijeli renesansu u Europu, te suočavali mnoge tekovine civilizacije.

- Danas imamo situaciju da se uloga prevoditelja ponekad zanemaruje. Od prevoditelja se očekuje da bude nevidljivi posrednik, a u stvari da nema prevoditelja ne bismo bili u tijeku sa mnogim stvarima u svijetu – istaknula je Ćatović.

Iako je danas engleski jezik dominantan, niz je drugih jezika koji ima veliki broj govornika u svijetu i na kojima nastaju značajna umjetnička i znanstvena djela.