Sprema se ukidanje pet županija?

... županija koliko ih ima u Federaciji BiH, doznaje Dnevni list. 

Druga faza podrazumijeva potpuno ukidanje županija i uvođenje dviju razina vlasti u FBiH - entitetske i općinske.

Skupo i neracionalno

Prema shemi o kojoj se sada raspravlja, ostalo bi pet županija.  Hercegovačko- neretvanskoj  bi se pripojile Hercegbosanska i Zapadnohercegovački, a Sarajevska županija  bi se ujedinila s Bosansko-podrinjskom,  Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom županijom. Unsko-sanska,  Posavska i Tuzlanska županija ostale bi u sadašnjem obliku i izgledu. Ovo podrazumijeva i izmjenu Ustava FBiH. 

Naravno, o ovome će još biti govora, posebno kada konkretni planovi i namjere i službeno budu ponuđeni javnosti. Za sada, političke stranke se  ne žele o ovom javno izjašnjavati s obzirom da se još radi o "grubim radovima". Jedino Tomo Vidović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da "nakon ukidanja županija treba na red doći ukidanje entiteta i stvaranje države koja će moći postati članica Europske unije". 

Federalni premijer Nermin Nikšić izveo je računicu po kojoj bi ukidanjem županija, računajući i plaćanje obveza koje imaju, Federaciji ostalo 500 milijuna maraka i taj novac bi odmah mogao biti plasiran u gospodarstvo.

Ne trebaju nikakve posebne računice za dokazivanje da je sadašnja struktura Federacije s deset županija, uspostavljena Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine, neprirodna,  komplicirana i preskupa. Uz to, županije često prave probleme Federaciji, a preko nje i cijeloj državi. Osim toga, neujednačena je i organizacija vlasti u državi - U Republici Srpskoj postoje dvije razine, entitetska i općinska, a u Federaciji tri - entitetska, županijska i općinska.

Svakodnevno se svjedoči i ispreplitanju nadležnosti i sukobima između federalnih i županijskih ministarstava, a rješavanje tih sukoba u nadležnosti je Ustavnog suda FBiH. Inače, županije imaju visok stupanj autonomije i u njihovoj nadležnosti su oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, unutarnjih poslova, civilne uprave... 

Pritisci iz Bruxellesa i Washingtona

U Federaciji BiH, koja ima 140 ministara i oko 500 zastupnika, sve treba množiti s deset budući da svaka županija ima svoju vladu i svoju skupštinu. Tu je i deset županijskih zavoda za zdravstvo, deset zavoda za zapošljavanje, deset županijskih agencija za privatizaciju i tko zna koliko još raznoraznih direkcija i agencija koje 'gutaju' ogroman novac. 

Da je sve to skupo i potpuno neracionalno, dovoljno svjedoči podatak da se za plaće i naknade u kompletnoj federalnoj administraciji godišnje potroši 1,5 milijardi maraka! Od toga, na županijske administracije ode oko milijardu maraka! Poznat je i podatak da je javna administracija u Federaciji za četiri puta veća od prosjeka u Europskoj uniji! 

Zahtjevi za ukidanje županija nisu novi, a prvi je prije nekoliko godina uputio Jasmin Imamović, načelnik Tuzle. Iz ovih ili onih razloga, uglavnom političke naravi, preko toga se prelazilo. Međutim, u posljednje vrijeme iz Bruxellesa i Washingtona sve više pritišću da se krene u rekonstrukciju unutarnjeg ustrojstva Federacije. Izvjesno je da se federalna zakonodavna i izvršna vlast više ne može  izvlačiti i ostavljati to po strani jer novca nema, a gospodarstvo nikada nije bilo u lošijoj situaciji.

Jednostavno, ekonomija postaje ključni čimbenik pred kojim padaju sve političke igre i prepucavanja.

Ekonomska i financijska kriza, točnije golema besparica, nisu kratkog daha i valjaju pred sobom svaku neracionalnost. Padaju u vodu i tvrdnje nekih političkih stranaka da bi ukidanje županija dovelo do dodatne neravnopravnosti pojedinih naroda, prije svega hrvatskog. Iza toga se krije pokušaj očuvanja stranačkih pozicija i zadržavanje županijskih administracija kao sigurnog mjesta za zapošljavanje stranačkih kadrova i, preko toga, stvaranja glasačke mašinerije.

Da su županije istinski suvišna razina vlasti, dokazuje i to što se građani za sve što im treba, i za najmanju sitnicu, moraju obraćati općinama. Ukidanjem županija općine bi dobile šire ovlašćenja, imale bi puno više novca na raspolaganju za poboljšanje životnog standarda građana, za infrastrukturne projekte i ulaganja u lokalnu privredu. Sami građani su to odavno prepoznali i prema svim dosadašnjim istraživanjima javnog mnijenja, njih oko 80 posto je za hitno i bezuslovno ukidanje svih deset županija, piše Dnevni list.