Sprečava se obnova kuća prognanih Hrvata iz BiH

ruza radeljak
ruza radeljak
... imovina dva desetljeća kasnije čeka na obnovu. Nada se ukazala nakon donatorske konferencije za regionalni stambeni program, koja je održana u Sarajevu prije četiri godine, piše Večernji list BiH.

Gašenje nade

Na natječaj koji je objavljen sljedeće godine, među tisućama obitelji bila je i ova prijava. No, tri godine kasnije, 1. travnja (nije šala) stigao je dopis s novim razočarenjem. Na sadašnju adresu u Zagrebu stigao je jedan dopis iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koji je bio nova pljuska izbjeglicama i gašenje i posljednje nade u obnovu i povratak na prijeratna ognjišta.

Informira ih se da ne smiju imati trajno stambeno rješenje. Stoji to u dopisu koji je potpisala šefica Ureda ministrice Nina Mišković. U tome dokumentu se precizira da je potrebno dostaviti potvrde da nitko od podnositelja ili punoljetnih osoba iz obitelji nema kuću ili stan. Također ih se upozorava da će, ako u roku od sedam dana ne dostave dokumente, biti automatski brisani s popisa.

U Udruženju prognanih Hrvata ocijenili su skandaloznim praksu Ministarstva i upozorili da je riječ o iznimno kratkom roku koji je nemoguće ispoštovati. Pomalo je čudno, dodaju, i da te dopise šalje šefica Ureda ministrice koja je neovlaštena osoba za takve poslove te sumnjaju kako se radi o pokušaju nove manipulacije izbjeglicama.

Brojni propusti

Upozoravaju i kako u raspisanom pozivu za obnovu objekata prije tri godine nisu pisali nikakvi uvjeti. Prema dostupnim informacijama, ova provjera se vrši doslovno za izbjeglice iz BiH koje sada žive u RH, odnosno Srbiji, a koji su u najvećem broju slučajeva Hrvati i Srbi.

Provjere vezane uz izbjeglice u RH trebao je provesti Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje RH, no to se nikad nije dogodilo. U međuvremenu je Ministarstvo ukinulo posebno povjerenstvo koje je imenovalo Predsjedništvo BiH i koje je imalo po tri Hrvata, Srbina i Bošnjaka te su činili upravljački odbor. Zbog toga se i revidira stambeni program, a prema dostupnim informacijama, donatorima se govori da Hrvati koji se žele vratiti u BiH zapravo samo obnavljaju vikendice, a da se Srbi ne žele vraćati u FBiH.

Od 5400 kuća, koliko se trebalo obnoviti, sada je izvjesno da će se samo trećina uraditi. I to upravo zahvaljujući ovim smetnjama i opstrukcijama koje se rade iz Ministarstva vezano uz procedure dobivanja pomoći. Iako je do sada trebalo biti gotovo 1800 kuća za Hrvate, tek se provodi javna nabava za obnovu 26 kuća Hrvata u RS-u. Ako zažive opstrukcije Ministarstva, program pomoći izbjeglicama doživjet će svoj krah iako donatori već upućuju zamjerke na dinamiku radova.