SLUČAJ 'EKO TOPLANA' Samovolja pojedinih sudaca i kontradiktorne presude

Samovolja pojedinih sudaca Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci dodatno je zbunila Banjalučane, kada je riječ o tome da li su dužni plaćati račune „Eko toplanama“ za grijanje ukoliko s njima nemaju potpisan ugovor niti žele njihove usluge. I pored presude Ustavnog suda RS i nekoliko presuda s nižih pravosudnih instanci koje su držale stranu građanima, pojedine suce i dalje ignorira slovo zakona i presuđuju u korist poduzeća kojeg od samog osnivanja prate brojne afere.

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio svoj stav o tome jesu li odluke Grada Banjaluka bile u skladu sa zakonom, a koji je zauzeo stranu građana u sukobu s pomenutim poduzećem, mnogi su mislili da je time riješen ovaj problem. Međutim, uslijedile su kontradiktorne presude Osnovnog suda u Banjaluci, zbog čega su i mnogi pravnici ostali zbunjeni. Zbog toga se, s pravom, postavlja pitanje da li je riječ o snažnom lobiju koji je saveznike pronašao i u pravosudnim redovima?

Pojedini suci su donosili odluke da građani nisu dužni plaćati račune „Eko toplani“, jer je mimo zakona sklopljen sporazum između grada Banjaluke i tog privatnog poduzeća. Međutim, postoje i suci koje su donosile presude protiv građana, a u korist toplane, piše e-trafika.

Tako je nedavno sutkinja Osnovnog suda u Banjaluci Dragana Kovačević donijela presudu, koja je u posjedu redakcije eTrafike, u kojoj je prihvatila tužbu „Eko toplana“ i presudila protiv Banjalučanke koja je odbila platiti grijanje, jer kako je tvrdila nikada s njima nije sklopila ugovor o isporuci toplotne energije. Po ovoj presudi, ona je dužna platiti dug toplani sa zateznom kamatom, kao i naknadu za odvjetnike.

U ovoj presudi sutkinja je odbila sve prigovore koje je uložio odvjetnik Bojan Mikanović, a također, nije se vodila odlukom Ustavnog suda Republike Srpske.

Prošli mjesec je i Okružni sud u Banjaluci donio pravosnažnu presudu u korist „Eko toplana“. Prema ovoj presudi svaki korisnik mora platiti toplotnu energiju koja mu je isporučena, ali se dodaje da imaju pravo, u skladu s propisima, odbiti isporuku toplotne energije ukoliko je ne žele. Time je omogućeno isključenje sa sustava daljinskog grijanja, što su pojedinci u ranijem razdoblju osporavali.

Jedan od korisnika, koji je pokrenuo sudski spor radi utvrđivanja ovih obaveza bila je i V.L, koja je željela da sud utvrdi da li postoji obligacijski odnos, imajući u vidu da ne postoji ugovor i nije željela platiti račune za isporučenu toplotnu energiju. Osnovni sud i Okružni sud u Banjaluci zauzeli su stav da obligacijski odnos postoji, jer je stan spojen na toplifikaciji sustav Grada, te se komunalna usluga uredno koristi, pa je V.L. izgubila spor.

Nakon ove presude iz „Eko toplane“ su rekli da je niz korisnika bio zbunjen „zlonamjernim dezinformacijama koje su se pojavile u početku njihovog rada“. Dodali su i to, da su mnogi korisnici postali „žrtve“ istih i upustili se u sudske postupke bez potrebe. Vjeruju da je ovo vrijeme iza njih, jer postotci naplate pokazuju da je najveći dio korisnika zadovoljan grijanjem, ali su svjesni da se na sustavu mora još puno raditi zbog vrlo stare i zapuštene mreže, za što već imaju planove, koje su dostavili osnivačima.

Što se tiče slučaja V.L, navode da se ona pojavila u više sporova protiv „Eko toplana“ kao punomoćnik, jer je po zanimanju odvjetnica, ali se pojavila i osobno kao korisnica. Svi do danas, okončani sporovi u kojima se pojavljuje V.L. su presuđeni u korist „Eko toplana“.

Ignoriranje činjenica

Međutim, da nešto ‘ne štima’ u Osnovnom sudu, i da nije baš sve onako kako tvrde u spomenutom poduzeću, ukazuje i presuda koja je donesena samo mjesec dana ranije, a koju iz „Eko toplana“ vješto izbjegavaju spomenuti u svojim priopćenjima.

Ovaj put presuda, koju je objavio portal Capital, je suprotna od one koju je donio Okružni sud. Prema toj presudi banjalučko poduzeće “Eko Toplane”, nema pravo naplaćivati grijanje korisnicima s kojima nema potpisan ugovor niti da ih primorava na tu uslugu ako oni to ne žele, odlučio je tada Osnovni sud u Banjaluci.

Ovo poduzeće je na sudu dobio Banjalučanin nastanjen u Bulevaru Desanke Maksimović.

“Eko Toplane” su mu mjesecima slale račune iako ih je on pismeno obavijestio kako ne želi njihove usluge, smatrajući da nije u obavezi da ih koristi jer sa “Eko Toplanama“ nema, niti želi  potpisati ugovor o opskrbi.

Spor je nastao 2018. godine, kada su “Eko Toplane“ od stare “Toplane“ preuzele sustav daljinskog grijanja i njene korisnike. Zakon o obligacijskim odnosima RS to dozvoljava, ali samo u slučaju kada je treća strana, u ovom slučaju korisnik grijanja suglasan.

„Međutim, tužitelj nikada nije pristao na ustupanje ugovora zaključenog s Toplanom i ne postoji pravna osnova da tužitelj bude dužnik po osnovu isporuke toplotne energije sasvim drugoj osobi kada s istim nije zaključio ugovor niti pristao na ustupanje ugovora zaključenim s Toplanom“, navedeno je u presudi.

U skladu s tim, sud je utvrdio da korisnik nije u obligacijskom odnosu, odnosno dužničko-povjereničkom odnosu prema “Eko Toplanama”, zbog čega je oslobođen plaćanja računa.

Ustavni sud sve objasnio

Iz “Eko Toplana“ svoje ponašanje pravdaju time da je Skupština grada Banjaluka svojim odlukama propisala uvjete i način na koji se ova usluga pruža, kao i da ne postoji nikakva obaveza za ustupanjem ugovora koji bi korisnici odobravali, jer uslugu vrši samo jedan subjekt na području grada.

Pravnici pojašnjavaju da je Ustavni sud Republike Srpske do detalja objasnio što je sporno u spomenutim ugovorima, ali i pored toga neke suci nastavljaju donositi presude koje su u suprotnosti sa zakonom, za što je teško pronaći valjan razlog. Jedan od prvih koji je ukazao na nezakonitosti u cijelom slučaju jeste banjalučki odvjetnik Aleksandar Jokić.

U razgovoru, on je pojasnio presudu Ustavnog suda Republike Srpske, te naveo koji su  sljedeći koraci mogući.

"Ustavni sud Srpske je utvrdio da neke odredbe odluke Grada Banjaluka nisu u suglasnosti sa zakonima. U obrazloženju te odluke, jasno je navedeno koji su uvjeti za isporuku i naplatu komunalne usluge, a to su postojanje zaključenog pisanog ugovora između korisnika i pružatelja usluge“, kaže Jokić za eTrafiku.

Aleksandar Jokić (Izvor fotografije: advokatjokic.com)

Dodaje da ovaj stav jasno proizilazi i iz Zakona o komunalnim djelatnostima i Zakona o zaštiti potrošača, pa je to obrazloženje Ustavnog suda samo dodatno pojasnilo i otklonilo sve dileme.

„Međutim, obrazloženje i stavovi Ustavnog suda Republike Srpske nisu obavezujući na način da su izvor prava, niti se moraju poštovati u odlukama redovnih sudova. Hoće li Osnovni i Okružni sud u Banjaluci na isti način tumačiti i primjenjivati, po mom mišljenju, potpuno jasne i nedvosmislene norme, ostaje za vidjeti“, pojasnio je odvjetnik Jokić.

Kaže da će na kraju konačnu riječ na ovaj problem dati Vrhovni sud Republike Srpske i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Sličnog mišljenja je i njegov kolega, odvjetnik Bojan Mikanović, koji pojašnjava da je, kada se analizira situacija u koju su dovedeni građani Banjaluke, u pogledu obaveze plaćanja ili neplaćanja „Eko toplanama“, vrlo teško objasniti način postupanja redovnih sudova po tužbama „Eko Toplana“ protiv građana koji nisu zaključili ugovore o isporuci toplotne energije.

Bojan Mikanović

"Naime, Zakon o komunalnim djelatnostima propisuje obavezu zaključivanja ugovora o isporuci toplotne energije, kako bi nastao obligacioni odnos između korisnika i isporučitelja toplotne energije. S druge strane, redovni sudovi zanemaruju zakon u tom dijelu i tumače da postoji obligacijsko-pravni odnos između potrošača i ’Eko toplana’ iako nema zaključenih ugovora, te obavezuju građane da plaćaju navodnu obavezu, iako su se koristili samo svojim pravom da ne žele nikakav ugovor sa ’Eko toplanama’“, kaže Mikanović za eTrafiku.

Ističe, da konfuzija bude još veća, Ustavni sud RS je donio odluku da potrošači nisu dužni plaćati toplotnu energiju ako nemaju ugovor, čak iako su primili toplotnu energiju koju su im svojom voljom isporučile „Eko toplane“.

"Zanimljivo je da ovu odluku Ustavnog suda Srpske sudovi redovno ignoriraju i čak je i ne spominju u svojim odlukama jer im, vjerojatno, stvara poteškoće u logičnom obrazloženju. Da stvar bude zanimljivija, ’Eko toplane’ isporuku vrše putem sustava koji je vlasništvo ’Toplane ad’ sa kojom su zaključili ugovor o ustupanju toplifikacijskog sustava“, pojašnjava ovaj odvjetnik.

Dodaje kako je Okružni sud Banjaluka, dodatno zakomplicirao stvari nakon što je poništio dijelove ovog ugovora, pa i takva presuda ide u korist građanima.

„Međutim, kako će izgledati pravosnažna presuda u ovim sporovima i dalje ostaje nejasno, budući da sudska vlast daje dijametralno različite poglede na ovu problematiku. Ovakva različita praksa suprotna zakonu sigurno ne doprinosi pravnoj sigurnosti, zaštiti prava pojedinaca i zaštiti potrošača, iako su im ova prava deklarativno zakonom garantirana“, poručio je advokat Bojan Mikanović.

Potrebna veća transparentnost

Zastupniku Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša, koji je po zanimanju pravnik, kaže za eTrafiku da je o firmi „Eko toplane“ teško imati generalni stav, jer su sudovi istovremeno donijeli presude i u korist građana i u korist poduzeća.

Milko Grmuša (Foto: S. Pašalić)

"Oni građani koji nisu obavijestili ’Eko toplane’ da ne žele koristiti njihove usluge uglavnom gube sporove pred sudovima. Građani koji su ’Eko toplane’ obavijestili pismeno ili direktno da ne žele koristiti više njihove usluge najčešće dobivaju sporove“, pojasnio je Grmuša.

Grmuša dodaje da ovo poduzeće, u čijem poslovanju udio ima i Grad Banjaluka, treba biti transparentno i raditi u skladu sa zakonom.

"Tu nitko ne smije pokušavati neki ’lov u mutnom’. Sve treba biti transparentno i javno i ne smije tu biti sukoba interesa. Ako je neko u Upravnom odboru u sukobu interesa to treba biti riješeno. Imam informacije da bi to u narednom razdoblju moglo biti riješeno“, istaknuo je Grmuša.

Grmuša je pred nedavnu sjednicu gradskog parlamenta javno kritizirao spomenuto poduzeće, jer se prilikom rasprave o poslovanju “Eko toplana” nigdje nije navelo da je poduzeće nekoliko godina nezakonito naplaćivalo grijanje od korisnika sa kojima nije bio potpisan ugovor, niti su ga ti korisnici željeli potpisati.

“Štoviše, u odgovarajućoj proceduri i na predviđen način su obavještavali ’Eko Toplane’ da ne žele njihove usluge. ’Eko Toplane’, suprotno svim dobrim poslovnim praksama, ali i protivno zakonu, naplaćivale su i takve ’usluge’. Sad kad su sudovi u svojim presudama jasno naveli da je takvo ponašanje protivno zakonu, ova kompanija šuti. Kao što šuti i na pitanja na koji način planira da plati eventualne odštetne zahtjeve koji će neminovno uslijediti“, dodao je on.

On je naveo i mogućnost da bi se takve štete mogle pokušati nadoknaditi poskupljenjem grijanja, ali i dodao, da za takav zahtjev nikada kao zastupnik neće glasati.

"Ne pada mi na pamet da dozvolim da se pravne greške i bahato ponašanje plaćaju iz džepa građana. Nemam ništa protiv da te greške plaćaju članovi Upravnog odbora ’Eko toplana’, čiji članovi najuže obitelji bez javnog poziva i bez bilo kakvog nadmetanja, imaju ugovor pružati odvjetničke usluge ovom gospodarskom društvu, a što je suprotno svim standardima korporativnog upravljanja, prevencije sukoba interesa i transparentnom poslovanju. I o ovoj lako provjerivoj činjenici ’Eko Toplane’ šute. Važno je da svi zajedno razmislimo jesu li i dalje potrebne tvrtke koje posluju na ovakav način, jesu li potrebni netransparentni ugovori, je li realno da se u dvadeset i prvom vijeku civiliziran grad grije sječkom?“, pita se Grmuša.

Problemi i kontroverze

Od samog početka rada, poduzeće „Eko toplane“ prate brojni problemi i kontroverze, a i sadašnji gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković često je komentirao njihov rad, dok je bio opozicija. On je najavio reviziju poslovanja ovog poduzeća, ali do sada ništa od toga nije urađeno.

Također, izjavio je da je i ranije na problem grijanja u Banjaluci potrošen veliki novac i da Grad u ovom trenutku nema ekonomske snage promijeniti način grijanja, iako su svijesni da je postojalo i boljih rješenja.

Bivša gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Igorom Radojičićem snažno je podržavala ovo poduzeće, te potencirala kako će sadašnji način grijanja najvećeg grada u Republici Srpskoj riješiti višedesetljetni problem s kojima su se suočavale prethodne administracije.

Podsjećamo, u priču oko “Eko Toplane”, Grad Banjaluka je ušao u partnerstvu s privatnim poduzećem IEE d.o.o na čelu s Brankom Torbicom, ali osim 16 milijuna gradskog novca, nikada nije javno objavljeno i ulaganje privatnog poduzeća, iako bi ono trebalo biti 51 posto ukupnog iznosa.

S radom su počeli početkom veljače 2018. godine, a već sredinom istog mjeseca pojavila se informacija da poduzeće grije grad, a da nema upotrebnu dozvolu. Zbog toga je reagirala i Republička urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija, koja je potvrdila ove informacije.

Nakon što je skupština dioničara banjalučke „Toplane“ dala suglasnost na potpisivanje ugovora o poslovno tehničkoj suradnji sa „Eko Toplanom“, reagirala su i mali dioničari koji su najavili podnošenje žalbi na ovu odluku.

Istovremeno, iz Udruženja termotehnička RS su poručili, na samom početku rada “Eko Toplane”, da je njen rad “tehnički i zakonski nedopustiv”, te da je to poduzeće “izvedeno i pušteno u rad bez ugrađenog sustava za održavanje pritiska”. Predsjednik spomenutog udruženja, Pero Petrović, poručio je da nije izvršeno mjerenje garancijskih parametara ugrađenih kotlova prema važećoj metodologiji. Dodao je, da ložišta kotlova ne posjeduju atestno tehničku dokumentaciju, te da nije izvršeno ispitivanje parametara otpadnih plinova.

Krajem 2017. godine, u probnom radu sustava došlo je do požara na filterima, zbog čega vrećasti filteri nisu bili u funkciji. U analizi Udruženja termotehnička RS je navedeno da sustav nema ugrađene multiciklone za odvajanje krupnih čestica, a iznesena je i procjena da je u atmosferu izbačeno više od 90 tona pepela, zajedno s produktima sagorijevanja.

Svoj glas su podigli i radnici ”stare toplane”, koji su javno rekli da je novo poduzeće prevara, te da ono ne može grijati Banjaluku. Drugi dio njihovog navoda se pokazao točnim, jer je u nekim periodima ”stara toplana” radila i do 70 posto grijanog razdoblja i isporučivala više od 75 posto potrebne energije za grijanje najvećeg grada RS.