SIPA otkrila šest najčešćih shema pranja novca u BiH

Registriranje lažnih tvrtki, izvlačenje novca preko bankomata u Europskoj uniji, zlouporabe službenog položaja, ulaganje neprijavljenih prihoda u nekretnine i luksuzna vozila te računalne prijevare samo su neke od shema pranja novca koje su dokumentirali istražitelji Financijsko-obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Prema posljednjem izvješću FOO-a, kriminalne skupine i pojedinci tijekom 2025. koristili su sve složenije metode kako bi nezakonito stečen novac ubacili u legalne financijske i gospodarske tokove u Bosni i Hercegovini.

Jedna od najkompleksnijih shema odnosi se na organizirane kriminalne skupine koje djeluju na relaciji Europska unija – BiH. One, prema izvješću, na domaćem tržištu registriraju tvrtke i preko njih otvaraju račune u bankama u BiH.

Ti se računi potom koriste za primanje novca s računa tvrtki iz zemalja članica EU, a novac je, kako navode istražitelji, stečen poreznim utajama. Transakcije se pravdaju lažnom dokumentacijom.

Nakon što novac bude prebačen u BiH, kriminalci ga, prema navodima FOO-a, ne podižu u zemlji, nego koriste domaće bankovne kartice i podižu gotovinu na bankomatima u državama Europske unije. Na taj se način dodatno pokušava prikriti stvarni izvor i vlasništvo nad novcem.

FOO u izvješću navodi i slučajeve zlouporabe položaja unutar domaćih institucija. U jednom od dokumentiranih slučajeva, visokopozicionirani službenici jedne institucije omogućili su stjecanje protupravne imovinske koristi drugim osobama.

„Rukovoditelj te institucije u tom razdoblju stekao je imovinu velike vrijednosti za koju se sumnja da je povezana s nezakonitim postupanjem“, navodi se u izvješću.

Sumnjiva imovina, prema istom izvoru, odnosila se na nekretnine i skupocjeni nakit.

Istražitelji su dokumentirali i slučajeve domaćih poreznih obveznika koji ostvaruju velike oporezive prihode, primjerice kroz pružanje različitih usluga ili prijenos udjela u tvrtkama, ali ih ne prijavljuju poreznim tijelima.

Kako bi prikrili izvor novca i izbjegli tragove u bankovnom sustavu, takve osobe, prema FOO-u, raspolažu gotovinom koju potom ulažu u nekretnine i kupnju luksuznih automobila.

Posebno se ističu i slučajevi u kojima su strani državljani, preko tvrtki registriranih u BiH, obavljali neovlašten vanjskotrgovinski promet oružjem, vojnom opremom i robom dvojne namjene, suprotno domaćim i međunarodnim propisima.

Tako stečena višemilijunska dobit, prema izvješću, ubacivana je u redovno poslovanje tih tvrtki ili isplaćivana na privatne račune za osobne potrebe.

FOO upozorava i na računalne prijevare na štetu domaćih tvrtki. U takvim slučajevima kriminalci kompromitiraju poslovnu komunikaciju između tvrtki ili unutar same kompanije, nakon čega se novac preusmjerava na račune u inozemstvu.

Riječ je najčešće o računima takozvanih „novčanih mula“ ili fantomskih tvrtki koje kontroliraju prevaranti. Novac se zatim brzo podiže u gotovini ili pretvara u kriptovalute putem internetskih platformi.

Iz FOO-a navode kako su, kao i ranijih godina, najzastupljenije različite vrste prijevara, krivotvorenja dokumenata, zlouporabe ovlasti, prijevara u gospodarskom poslovanju, poreznih utaja i obavljanja djelatnosti bez propisanih dozvola.

Istražitelji zaključuju kako kriminalne skupine pokušavaju iskoristiti slabosti financijskog sektora, tržišta nekretnina, prometa nakitom i drugim vrijednostima, a sve češće i trgovinu kriptovalutama u BiH i inozemstvu, kako bi prikrile nezakonito stečenu imovinsku korist.