Sindikat pravosuđa optužio Vladu HNŽ-a za manipulacije i prebacivanje odgovornosti

Sindikat pravosuđa HNŽ-a oštro je reagirao na očitovanje županijske Vlade, optuživši je da dodatcima na plaće samo dijelu zaposlenih pokušava podijeliti radnike i prebaciti odgovornost za blokadu pravosuđa na Sindikat. Poručuju da ostaju pri zahtjevu za pravednim vrednovanjem rada svih zaposlenih u sudovima i tužiteljstvu te traže hitne pregovore.

Reakcija je uslijedila nakon što je Vlada, odgovarajući na podršku Udruženja sudaca FBiH pravosudnim djelatnicima, navela da je osigurala sredstva za dodatke na plaće te da je na Sindikatu odluka hoće li prihvatiti ponuđeno rješenje.

Sindikat takvo očitovanje smatra pokušajem opravdavanja djelomičnog i diskriminatornog pristupa statusu zaposlenih u pravosuđu.

Odluka od 22. rujna 2026. godine, prema njihovu stajalištu, ne predstavlja sustavno rješenje problema, nego pokušaj privremenog smirivanja situacije i unošenja razdora među zaposlenike. Naglašavaju da takav pokušaj neće uspjeti.

Posebno osporavaju Vladinu tvrdnju da odluka obuhvaća oko 70 posto zaposlenih, nazivajući je manipulacijom kojom se umanjuje važnost poslova pravosudnih djelatnika.

Prema ocjeni Sindikata, ponuđenim pristupom podcjenjuje se i rad zaposlenika kojima je predviđen dodatak od 10 posto, dok niz drugih radnih mjesta ostaje bez ikakve naknade.

Među zaposlenicima za koje tvrde da im nije priznat dodatak navode stručne suradnike i savjetnike, izvršitelje, zemljišnoknjižne referente, državne službenike i namještenike registra gospodarskih subjekata, službenike za informacijske i komunikacijske tehnologije, kurire, računovodstvene radnike, administratore, tehničko osoblje i druge djelatnike. Njihov je doprinos funkcioniranju pravosuđa, ističu, jednako nezamjenjiv.

Sindikat odbacuje i Vladino obrazloženje da dodatci za posebne uvjete rada mogu pripadati samo određenim kategorijama zaposlenika. Smatraju da se zbog odgovornosti, pritiska, opsega posla i složenosti predmeta rad u otežanim i specifičnim uvjetima odnosi na sve zaposlene u pravosudnim institucijama.

Pozivanje Vlade na ranija povećanja plaća također smatraju nedovoljnim odgovorom na probleme radnika. Navode da su ta povećanja rezultat zakonskih obveza i općih kretanja, a ne posebne darežljivosti Vlade, te da ne rješavaju posljedice inflacije i rasta životnih troškova s kojima se suočavaju još od pandemije koronavirusa.

Najoštrije reagiraju na poruku da Sindikat treba prihvatiti ponuđenu odluku kako bi građani ponovno mogli ostvarivati svoja prava. Takvu poruku ocjenjuju ucjenjivačkom i tvrde da odgovornost za blokadu pravosuđa snosi Vlada, koju optužuju da više od dvije godine odbija ozbiljan socijalni dijalog.

„Ne možete prebacivati odgovornost na Sindikat“, poručuju.

Podsjećaju da su, prema njihovim navodima, nadležni bili upozoreni na mogućnost općeg štrajka te navode da je štrajk upozorenja počeo 1. lipnja 2026. godine.

Upozoravaju i na posljedice za građane i gospodarstvo: zbog štrajka, tvrde, nije moguće dobiti niz dokumenata potrebnih za prijave na natječaje za posao, postupke javne nabave i druge postupke, uključujući zemljišnoknjižne izvatke i izvatke iz registra pravnih osoba.

Sindikat poručuje da ostaje jedinstven u zahtjevu za cjelovitim i dostojanstvenim vrednovanjem rada svih zaposlenih te poziva Vladu da prestane s, kako navode, manipuliranjem javnosti i hitno pristupi pregovorima.

Vlada je u prethodnom očitovanju navela da odluka predviđa dodatak od 20 posto osnovne plaće za asistente sudaca i tužitelja koji rade na ročištima te sudske izvršitelje, a 10 posto za zaposlenike pisarnica i zemljišnoknjižne asistente. Za provedbu je, prema njezinim navodima, osigurano oko 650.000 KM godišnje, dok bi primjena počela uspostavom redovitog rada pravosudnih institucija. Navodi dviju strana razlikuju se i oko pojedinih radnih mjesta: Sindikat među izostavljenima navodi izvršitelje, dok Vlada izričito spominje sudske izvršitelje među korisnicima dodatka od 20 posto.