Sindikat pravosuđa HNŽ o odluci Vlade: 'Izostavljeni su dijelovi zaposlenika'

Jedinstveni sindikat pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije u novom je dopisu obrazložio zašto se protivi odluci Vlade HNŽ o dodacima za zaposlenike pravosudnih institucija. Sindikat tvrdi da su iz odluke izostavljene pojedine skupine zaposlenika te opisuje poslove koje obavljaju u sudovima i tužiteljstvu. Njihov tekst, jezično prilagođen standardnom hrvatskom, prenosimo u cijelosti.

Argumentacija stvarnog stanja u pravosudnim institucijama

"Povodom odluke Vlade HNŽ, usvojene na hitnoj telefonskoj sjednici, kojom se pokušavaju jednostrano nametnuti naknade na temelju složenosti poslova za državne službenike i namještenike u pravosuđu HNŽ, želimo upoznati javnost s razlozima zbog kojih smatramo da su poslovi koje obavljamo od ključnog značaja za pravilno funkcioniranje pravosudnog sustava te zašto je ovakav potez izvršne vlasti neprihvatljiv i štetan za vladavinu prava.

Državni službenici i namještenici u pravosudnim institucijama ne obavljaju obične administrativne poslove. Naša svakodnevna zaduženja izravno utječu na brzinu, zakonitost i učinkovitost provedbe sudskih i tužiteljskih odluka. Mi smo prva i posljednja karika u lancu ostvarivanja pravde za građane i pravne osobe – od primitka pismena, preko vođenja složenih registara i zapisnika, do izvršenja samih presuda.

Pokušaj da se na hitnim telefonskim sjednicama, bez dijaloga i koordinacije sa Sindikatom, jednostrano odrede koeficijenti i naknade na temelju „složenosti poslova” izravan je udar na naše profesionalno dostojanstvo. Takvim se odlukama obezvrjeđuje rad stotina zaposlenika koji godinama nose golem teret unutar preopterećenog pravosudnog sustava.

Vlada u svojoj jednostranoj odluci u potpunosti izostavlja državne službenike i manju skupinu namještenika. Javnosti i svim zainteresiranim nadležnim tijelima pokušat ćemo opisati svako radno mjesto kako bi razumjeli zašto tražimo da se državni službenici i namještenici u pravosuđu izdvoje od ostalih tijela uprave. Molimo vas da sami procijenite jesu li ovo dovoljno dobri razlozi.

Zemljišnoknjižni referenti postupaju po zahtjevima za uknjižbu u zemljišne knjige, ispituju pravno valjane isprave na temelju kojih se obavlja uknjižba, donose odluke i za njih snose materijalnu i kaznenu odgovornost. Vode zemljišne knjige, upisuju stvarna prava – pravo vlasništva, stvarne terete i hipoteke – te provode sudske odluke u zemljišnim knjigama. Zemljišnoknjižni referenti ostvaruju mjesečnu normu, o čemu sastavljaju izvješće koje se dostavlja predsjedniku suda, a potom Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.

Zemljišnoknjižni referenti uključeni su i u postupak usklađivanja zemljišnih knjiga za katastarske općine Mostar I i II. U tom je postupku zemljišnoknjižni ured 2023. godine zaprimio 36.000 predmeta povezanih s uspostavom zemljišne knjige za katastarsku općinu Mostar. Referenti ovog ureda nadziru rad privremenih zemljišnoknjižnih referenata u postupku uspostave zemljišnih knjiga za katastarske općine Mostar I i II, potpisuju rješenja i za to ne primaju posebnu naknadu. O složenosti njihovih poslova govori i činjenica da su ih prije donošenja Zakona o zemljišnim knjigama obavljali zemljišnoknjižni suci. Opis i opseg tih poslova nisu se smanjili niti promijenili.

Stručni suradnici i savjetnici u Tužiteljstvu HNŽ obavljaju složene poslove s visokim stupnjem rizika. Izravno vode istrage protiv osumnjičenih, ispituju ih, sudjeluju u ekshumacijama u predmetima ratnih zločina te u očevidima kod teških kaznenih djela, što podrazumijeva rad u izrazito stresnim uvjetima na mjestu počinjenja zločina.

Koordiniraju rad i razmjenjuju operativne podatke s ključnim policijskim i obavještajnim agencijama u BiH i FBiH: MUP-om HNŽ, Federalnom upravom policije, Državnom agencijom za istrage i zaštitu te Obavještajno-sigurnosnom agencijom. Pripremaju optužnice, analiziraju dokaze prikupljene u policijskim izvješćima i izrađuju nacrte ključnih tužiteljskih akata – od naredbi o provođenju istrage i prijedloga za određivanje pritvora do nacrta optužnica koje se upućuju sudu na potvrđivanje.

Stručni savjetnik – psiholog u Tužiteljstvu HNŽ jedna je osoba koja za cijelu županiju radi na najtežim kaznenim predmetima. Psiholog izravno sudjeluje u istragama, priprema i štiti svjedoke, posebno djecu i maloljetnike koji su žrtve teških kaznenih djela, te sprječava njihovu sekundarnu traumatizaciju tijekom saslušanja. O njegovoj sposobnosti da umiri i pripremi svjedoka izravno ovisi hoće li tužitelj dobiti valjan i zakonit dokaz, odnosno izjavu na temelju koje se može podignuti optužnica.

Registar gospodarskih subjekata žila je kucavica svake županije jer bez njegova rada nema ulaganja, osnivanja ni poslovanja tvrtki. Blokada tih ključnih pravosudnih poslova izravno zaustavlja gospodarstvo, punjenje proračuna i provedbu kapitalnih projekata.

Primarna je uloga zaposlenika u registru obrada dokumentacije povezane s osnivanjem, promjenama i prestankom rada. Obavljaju administrativne, tehničke i operativne poslove koji omogućuju zakonito i učinkovito vođenje sudskog registra. Obrađuju dokumentaciju povezanu s osnivanjem, promjenama i prestankom rada tvrtki, udruga i drugih pravnih subjekata.

Tehnički tajnik suda ili tužiteljstva ključna je operativna karika ureda koja izravno osigurava nesmetanu svakodnevnu komunikaciju vodstva pravosudne institucije s vanjskim institucijama. Taj posao podrazumijeva praćenje zakonskih rokova rukovoditelja, vođenje zapisnika sa sjednica sudaca, rad sa „Su-upisnikom”, odnosno upisnikom sudske uprave, povjerljivim materijalima i predmetima „Su-ap” u sustavima CMS i TCMS za upravljanje predmetima te pristup najosjetljivijim informacijama unutar institucije.

To uključuje interne istrage, stegovne postupke, prigovore građana na rad sudaca i povjerljivu korespondenciju s Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem. Ažurno vođenje evidencije stalnih sudskih vještaka, tumača i stečajnih upravitelja od ključnog je značaja za svakodnevna suđenja.

Tajnik suda ili tužiteljstva rukovodeći je državni službenik koji snosi veliku pravnu, materijalnu i kaznenu odgovornost za funkcioniranje institucije. Upravlja pratećim službama, izrađuje opće akte te samostalno priprema proračun i provodi složene postupke javne nabave. Svaki propust u njegovu radu izravno ugrožava zakonitost poslovanja suda.

Ako iz pravosuđa isključimo IKT službenike suda ili tužiteljstva, cjelokupan digitalni sustav, komunikacija i baze podataka istog trenutka staju. Oni ne održavaju obična uredska računala, nego upravljaju složenim mrežama CMS-a i TCMS-a, bazama podataka i poslužiteljima o kojima ovise zakonita i automatska dodjela predmeta sucima te komunikacija među pravosudnim tijelima u državi.

Održavaju lokalne računalne mreže, operativne sustave te internetske i intranetske veze, osiguravajući stabilnu povezanost suda sa središnjom bazom podataka pravosuđa. Održavaju sustave za snimanje u sudnicama i pružaju hitnu tehničku pomoć sucima ako sustav zakaže tijekom suđenja.

Pripremaju i nadziru opremu za saslušanje svjedoka ili optuženih videovezom iz drugih gradova ili zatvora. Uvode i ažuriraju antivirusne programe, vatrozidove i druge sigurnosne protokole kako bi zaštitili sudske podatke od neovlaštenog pristupa ili krađe te redovito izrađuju sigurnosne kopije lokalnih podataka i baza kako bi spriječili gubitak važnih sudskih dokumenata u slučaju kvara opreme ili nestanka električne energije.

Računovodstvena služba suda ili tužiteljstva upravlja posebnim depozitnim računima kroz koje prolaze milijunski iznosi – od uplata za javne prodaje i dražbe nekretnina do osjetljivih isplata vještacima, odvjetnicima i strankama u postupku. To nisu poslovi uobičajenog proračunskog knjigovodstva kakvi se obavljaju u ministarstvima, nego izrazito odgovoran rad sa sredstvima građana i gospodarstva, pri kojem i najmanja pogreška može dovesti do kaznene i velike materijalne odgovornosti.

Ako isključimo dostavljače suda ili tužiteljstva, prekida se ključan dio sudske komunikacije jer nijedna komercijalna pošta ne može zamijeniti opseg, brzinu i posebnosti dostave dokumenata koju oni svakodnevno obavljaju. Komercijalne pošte ne dostavljaju materijal koji dostavljači moraju predati u najkraćem roku, uz pouzdanje da će stići neoštećen jer može predstavljati dokaz u postupku.

Prvu crtu sigurnosti institucije predstavljaju portiri suda ili tužiteljstva, koji nadziru ulaske s povećanim sigurnosnim rizikom. Kroz naše institucije svakodnevno prolaze optuženici za teška kaznena djela, svjedoci pod stresom, oštećene stranke i obitelji žrtava. Portiri osiguravaju da neovlaštene osobe ne mogu doći do ureda tužitelja ili sudaca, čime izravno štite integritet istraga i sudskih postupaka.

S druge strane, spremačice suda ili tužiteljstva ne čiste obične urede, nego prostore u kojima se nalaze strogo povjerljivi spisi, dokazi i predmeti označeni stupnjem tajnosti. Njihov rad zahtijeva potpuno povjerenje jer bi i najmanji propust mogao ugroziti tajnost podataka.

Vozači suda ili tužiteljstva prevoze nositelje pravosudnih dužnosti službenim vozilima, često u okolnostima koje zahtijevaju povećan oprez i diskreciju, uz kratke rokove i promjenjive potrebe službe. Odgovorni su za sigurnost osoba koje prevoze te za službeno vozilo i njegovu tehničku ispravnost. Prevoze sudske spise i dokazni materijal u druge pravosudne institucije te su dužni poštovati pravila sigurnosti, službene diskrecije i zaštite informacija do kojih dolaze tijekom rada.

Pokušaj Vlade da sve te zaposlenike izjednači s osobljem u općoj upravi pokazuje da vladajući nisu svjesni kako pravosudni sustav uopće funkcionira.

Unatoč detaljnoj upoznatosti s naravi poslova pravosudnih djelatnika, Vlada u svojim priopćenjima, prema našem mišljenju, uporno pokušava umanjiti njihovu zahtjevnost i izjednačiti ih s poslovima u tijelima uprave. Uspoređivati takvo radno okruženje s administrativnim okruženjem tijela uprave uvreda je za svakog radnika u pravosudnom sustavu. Ako su nam poslovi isti, zašto se zaposlenici tijela uprave ne prijavljuju na interne natječaje za posao u pravosudnim institucijama? Vjerojatno zato što znaju da je kod nas „rudnik mrkog ugljena”.

Pravilno vrednovanje našeg rada za nas nije luksuz, nego preduvjet za neovisno i stabilno pravosuđe. Ignoriranje socijalnog dijaloga i donošenje jednostranih odluka ne samo da krši načela zdravih partnerskih odnosa nego izaziva opravdano nezadovoljstvo među radnicima.

Pravedna rješenja mogu se postići isključivo otvorenim dijalogom i uvažavanjem stručnih argumenata, a ne nametanjem odluka koje umanjuju vrijednost rada onih na kojima pravosudni sustav u svojoj srži počiva", navodi se u priopćenju.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore