Sefer Halilović izravno je zapovijedao postrojbama koje su počinile ratne zločine

Sefer Halilović, ratni zločin, bradina, Sefer Halilović, logor, Konjic, Jablanica, ratni zločin, Sefer Halilović, zapovjedi, ratni zločin, Sefer Halilović, BIH Dayton, Dayton, Bošnjaci, Hrvati, Uzdolske kalvarije, Grabovica, procesuiranje ratnih zločina, ratni zločini, Sefer Halilović, Crni labudovi, Zločini Armije BiH
Aktualni savjetnik bošnjačkog člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Fikret Muslimović u svojoj knjizi pod naslovom „Lažovi i ubice" ukazuje na razne činjenice koje bacaju novo svjetlo na zločine koje je Armija R BiH počinila u Grabovici, Trusini i Uzdolu. Muslimović navodi da samo istina može pomoći da se veze Hrvata i Bošnjaka poprave te da se poboljša međunacionalno pomirenje. Ovom knjigom autor je upotpunio činjenice koje je ranije iznio u svojoj knjizi „Argumenti i sjećanja o ratu". U tom kontekstu naglasak je na dosadašnjem obmanjivanju naroda u BiH u vezi sa zločinima Armije R BiH nad Hrvatima u dolini Neretve 1993. godine. Naime, Muslimović navodi da je najodgovornija osoba za zločine koji su se dogodili u Grabovi, Trusini i Uzdolu Sefer Halilović. Upornost Sefera Halilovića da prikrije istinu i plasira laž, razmjerna je količini postojećih argumenata, upravo o Halilovićevoj političkoj, moralnoj, zapovjednoj i pravnoj odgovornosti za zločine u Trusini, Grabovici i Uzdolu.

Kada su u pitanju zločini u Trusini, Muslimović navodi da je Sefer Halilović izravno zapovijedao postrojbama čiji su pripadnici sudjelovali u borbama u kojima su se dogodili zločini. On je naredio ofenzivne aktivnosti tih postrojbi, navodi Muslimović. Kao načelnik ŠVK, Halilović je više puta boravio na prostoru Konjica. Bio je informiran o svim bitnim pitanjima, između ostalog i o borbenim aktivnostima na tom bojištu. Da je Sefer odmah saznao za zločine u Trusini potvrđuje snimka njegovog sastanka s generalom HVO-a Milivojem Petkovićem u Jablanici 4. svibnja 1993. godine. Iako je znao, Sefer ništa nije poduzeo da se izvršitelji tog zločina identificiraju i kazne, naglašva u knjizi Muslimović. Sefer je poduzimao mjere radi prikrivanja da su se dogodili zločini u Trusini, navodi Muslimović. Zbog toga što ništa nije poduzimao u odnosu na zločine u Trusini, zločini su se ponovili pet mjeseci kasnije, i to u operaciji kojom je Halilović osobno zapovijedao s isturenog zapovjednog mjesta u Jablanici. Riječ je o zločinima koji su se dogodili u Grabovici i Uzdolu.

Da je Sefer u svojoj nadležnosti poduzeo mjere da se istraži i sankcionira zločin u Trusini, velika je vjerojatnost da se zločini u Grabovici i Uzdolu uopće ne bi dogodili, navodi Muslimović. U tom kontekstu Muslimović piše kako je Sefer Halilović istog dana kada se dogodio ratni zločin u Grabovici saznao za njega, ali je slagao da je za njega saznao 36 sati kasnije, iako postoji dokument da je bio u Jablanici prije podne 9.9. 1993. godine i da je u noći 8. na 9., iste godine kada se dogodio zločin, prespavao na prostoru Jablanice. Muslimović također piše kako je Halilović zahtijevao od novinara Šefke Hodžića da ne objavljuje činjenice o zločinima u Grabovici, a zatim da ne objavljuje činjenice o zločinima u Uzdolu. Umjesto istrage o zločinima u Grabovici i Uzdolu, Sefer je inzistirao da se nastavi operacija. Sefer čak nije izvijestio o zločinima u Grabovici ni svog nadređenog Rasima Delića. U izvješću od 19.9. 1993. godine Sefer nijednom jedinom riječju nije naveo da su se dogodili zločini u Grabovici i Uzdolu, navodi Fikret Muslimović. Da je Armija R BiH postojala kada se Halilović vratio u BiH s oslobađajućom presudom Haaškog suda i da je on u toj situaciji imao status njezinog pripadnika, faktori zapovijedanja bi protiv njega morali pokrenuti vojno disciplinski postupak, te u vezi zločina u Grabovici, Uzdolu i Trusini sagledati činjenice njegovog destruktivnog djelovanja i suprotstavljanja autoritetima civilnog vrhovnog zapovjedništva, navodi Muslimović.

vecernji.ba