Sarajevo postao grad opasnog življenja

Iako u županijskom MUP-u tvrde da je sigurnosna situacija u Sarajevu sve bolja i da je 65 posto kaznenih djela rasvijetljeno, svakodnevni policijski bilteni pokazuju da građani ne mogu biti sigurni. Podatak da povratnici, odnosno osobe s policijskim dosjeom izvrše čak 80 posto kaznenih djela, dovoljno govori da policijsko-pravosudni sustav ne funkcionira na najbolji način.

Krađa hrvatske zastave
Naravno, problem sigurnosti u Sarajevu višeslojan je, a uzroci problema mogu se tražiti u teškoj socijalnoj situaciji, krizi obitelji kao osnovnoj društvenoj stanici, ali i nesposobnosti države da se izbori sa skupinama u čijim međusobnim obračunima nerijetko stradaju nedužni građani. Situacija bi mogla postati i složenija, ako se ostvare najave o dodatnom padu životnog standarda građana i produbljivanju socijalne krize. Upitno je koliko će i policija moći profesionalno obavljati svoj posao ako se ostvare crne prognoze o kašnjenju i čak izostanku plaća proračunskim korisnicima. Sarajevo je postao grad opasnog življenja. Krađa hrvatske zastave s konzulata RH u središtu grada ulijeva novu nesigurnost

Građani u strahu
Generalno, okolnosti u BiH pa tako i u gradu kojem gravitira pola milijuna ljudi,ne idu u prilog poboljšanju sigurnosne situacije. Profesor sigurnosti na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu dr. Mirza Smajić kaže da je u Sarajevu najveći broj slučajeva kriminala, jer je riječ o najnaseljenijem gradu u državi. - Sve to zahtijeva veći angažman policije, a samim tim je i veća mogućnost za pojavu kriminala. Pojedini slučajevi uličnog kriminala su prisutni, ali policija ne može biti na svim mjestima i spriječiti takve slučajeve. Problem nije kod policije, već u ostatku trokuta policija - pravosuđe - građani. Sve tri komponente trebaju više surađivati i angažirati se kako bi stopa kriminala bila smanjenja. Građani često vide kazneno djelo, ali to ne prijave zbog straha, kaže Smajić i napominje kako su najveći problem recidivisti, odnosno povratnici u činjenju kaznenih djela. On upozorava i na ulogu socioekonomskih čimbenika kao uzroka povećane stope kriminala. - BiH je u ozbiljnoj ekonomskoj krizi i to svakako utječe na stopu kriminala, ističe profesor Smajić.

Vecernji list