Revizija u HNŽ-u: Koncesionari ne plaćaju naknade, županija bilježi skoro milijun maraka manjka

Prošle godine u Bosni i Hercegovini zabilježeni su negativni trendovi u naplati koncesijskih naknada, jer brojni koncesionari koji eksploatiraju značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obveza prema državi. Registar koncesija koji vodi Transparency International u BiH pokazuje da su 704 koncesionara, za koje su vlasti dostavile podatke, u 2024. godini uplatila oko 17 % manje sredstava u javne prihode. Isti ti koncesionari duguju više od 9 milijuna KM, a taj iznos nije konačan jer sedam tijela vlasti i dalje ne dostavlja podatke o uplatama koncesionara, dok su četiri tijela dostavila samo djelomične informacije, prenosi Transparentno.ba.

Netransparentnost njihova rada otvara velik prostor za korupciju, a TI BiH je i ranije podnosio kaznene prijave protiv odgovornih osoba u nadležnim ministarstvima koje su izbjegavale pokretanje sudskih sporova i postupaka prisilne naplate, čime su nanijele štetu državi. Napominjemo da i dalje traje postupak protiv odgovornih u Vladi Srednjobosanskog kantona zbog propusta koji su doveli do gomilanja dugova po osnovi koncesijskih naknada, a Federalno tužiteljstvo je, po pritužbi TI BiH-a, predmet vratilo Tužiteljstvu SBK-a.

Registar koncesija koji vodi TI BiH pokazuje da je udio prihoda od koncesija u ukupnim prihodima svih tijela vlasti u posljednjih pet godina smanjen s 1,2 % na 1,02 %, jer se, unatoč značajnom rastu drugih poreznih i neporeznih prihoda, koncesijske naknade i dalje slabo naplaćuju. Porezna uprava Republike Srpske u odgovoru TI BiH-u navodi da je pokrenula osam postupaka prisilne naplate, a najveći dužnik je Rudnik boksita Srebrenica s dugom od 1,58 milijuna KM. Prisilna naplata pokrenuta je i protiv poduzeća Andrićgrad d.o.o., koje je u suvlasništvu privatne tvrtke „Lotika“ redatelja Emira Kusturice, zatim Općine Višegrad i Vlade RS-a, koja je nedavno postala većinski vlasnik. Andrićgrad, prema podacima koje je TI BiH dobio od Porezne uprave RS-a, duguje 197 tisuća KM na ime koncesijskih naknada.

Na lošu naplatu svakako utječu i neusklađenost zakona, nedostatak propisa te netransparentno vođenje evidencija, zbog čega revizori u brojnim tijelima vlasti stalno nailaze na nepravilnosti. Primjerice, Ured za reviziju FBiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu utvrdio je da se nisu dosljedno poštivale odredbe sklopljenih ugovora o korištenju obalnih morskih voda i vodnih dobara u svrhu obavljanja turističkih djelatnosti, jer koncesionari nisu uplaćivali godišnju tekuću naknadu mjesečno, kako je definirano ugovorima. Zbog toga se potraživanja po osnovi koncesijskih naknada u ovom kantonu ne evidentiraju na temelju relevantne dokumentacije i u razdoblju kada su nastala, te su kratkoročna potraživanja iskazana za više od 900 tisuća KM manje od stvarnog stanja.

Unsko-sanski kanton ima 1,3 milijuna KM sumnjivih i spornih potraživanja, a dodatni je problem to što se eksploatacija prirodnih bogatstava obavlja bez sklopljenih koncesijskih ugovora. Zbog toga se potraživanja od koncesija ne evidentiraju u svim slučajevima, a revizori nisu mogli potvrditi da su realno iskazana. Slična praksa eksploatacije bez sklopljenih ugovora godinama je prisutna i u Republici Srpskoj, a najpoznatiji je slučaj tvrtka „DRVO-EXPORT“ Teslić d.o.o., koja je, unatoč snažnom otporu građana, otvorila dva rudnika – Bistrica i Bukova kosa.

Koncesijski ugovori u ova dva slučaja naknadno su dodijeljeni, a prema podacima koje je TI BiH dobio od Porezne uprave RS-a, ova tvrtka, u vlasništvu vijećnika SNSD-a iz Teslića, platila je 19.860 KM koncesijske naknade u 2023. godini te dodatnih 322.782 KM u 2024. godini. S druge strane, javnost nema uvid u ekonomsku korist koju ova tvrtka ostvaruje eksploatacijom mineralnih sirovina, a njezina javno dostupna financijska izvješća pokazuju da su u posljednje dvije godine prihodi tvrtke porasli gotovo sedam puta, kao i dobit, koja je iznosila 25 milijuna KM.

Izvoz ugljena iz BiH posljednjih godina bilježi značajan rast, koji je ponajprije usmjeren prema Srbiji, a na to je utjecao i snažan rast cijena na svjetskom tržištu. To je dovelo do otvaranja nekoliko novih ležišta izvan standardnih procedura i bez sklopljenih koncesijskih ugovora, kršenja brojnih zakonskih propisa te otpora građana.

Podaci iz Republike Srpske pokazuju da je u padu i naplata naknade za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije (od strane malih hidroelektrana u pogonu), koja je s 381.159 KM u 2023. godini smanjena na 354.913 KM u 2024. godini.

Ukupan broj aktivnih objekata malih hidroelektrana, prema informacijama nadležnog ministarstva, iznosi 85, od čega je 36 u komercijalnom radu. Brojne ekološke organizacije upozoravale su na značajnu štetu za okoliš koju ovi proizvođači uzrokuju, dok je s druge strane naplata koncesijskih naknada vrlo niska, kao i druge moguće koristi koje društvo u cjelini od njih ima.

Zbog nedovoljne transparentnosti u postupcima dodjele koncesija, nadzora i naplate javnih prihoda, TI BiH je u više navrata upozoravao na potrebu omogućavanja javnog uvida u stanje u području koncesija, kroz javnu objavu registara i potpunih podataka o naplati koncesijskih naknada.

TI BiH već godinama zagovara usklađivanje zakonodavnog okvira na svim razinama vlasti u BiH s Direktivom o koncesijama i drugim relevantnim propisima Europske unije. Time bi se primjenjivali principi transparentnosti, sprječavanja sukoba interesa i osiguravanja pravne zaštite, što bi omogućilo uspostavu jedinstvenog elektroničkog registra, planova koncesija i ujednačenih metoda obračuna naknada.