FOTO  RASPRAVA U MOSTARU Dječji dodatak u Federaciji bit će 54 marke, a svake će godine rasti

RASPRAVA U MOSTARU Dječji dodatak u Federaciji bit će 54 marke, a svake će godine rasti
hercegovina.info

Prava majki na području cijele Federacije uskoro bi trebala biti ujednačena, što do sada nije bio slučaj. Nakon Sarajeva, danas je i u Mostaru održana javna rasprava na temu novog Zakona o zaštiti obitelji s djecom, koji je u proceduri donošenja. 

Dodatak će rasti

“Danas sam ovdje u Mostaru u funkciji prezentatora Nacrta zakona o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH. Prije svega moram naglasiti da su javne rasprave tek počele. Jučer u Sarajevu, danas u Mostaru, a u narednih nekoliko dana će biti u Tuzli, Zenici i Bihaću. Tek nakon toga ćemo moći sublimirati sve preporuke I komentare na predložena zakonska rješenja.

Dosadašnje zamjerke ponajviše su se odnosile na uvjete za ostvarivanje prava koja su predviđena ovim zakonskim rješenjem, tako da ćemo u dogledno vrijeme, nakon javnih rasprava, vjerojatno morati još jednom sa županijama razgovarati o uvjetima koji su trenutačno stavljeni u zakon za ostvarivanje prava na dječji dodatak i novčanu pomoć nezaposlenim rodiljama”, kazao je pomoćnik ministra  iz oblasti socijalne i dječije zaštite Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Miroslav Jurešić. 

Upitan koji su to uvjeti, čije ukidanje traže roditelji, Jurešić je kazao da su to uvjeti koji se odnose na prihode i imovinu obitelji, gdje su mišljenja da bi neke pragove trebalo smanjiti, a neke uvjete u potpunosti izbaciti. Na naš upit u kojoj je županiji trenutačno majkama i djeci najgore, Jurešić je kazao da je na taj način teško kvalificirati stvari, te da ne možemo reći da je rodiljama u bilo kojoj županiji dobro.

“Naravno, postoje razlike. Najbolja su primanja u Sarajevskoj županiji, jer je to ekonomski najjača županija, dok su najslabija primanja u ruralnijim županijama – recimo Unsko-sanskoj, Zapadnohercegovačkoj. Tu su primanja niža u odnosu na ono što bi se trebalo isplaćivati”, dodao je Jurešić. Kada je pak u pitanju visina dječjeg dodatka, i hoće li se on podizati, a što su također bile neke primjedbe – Jurešić je kazao da hoće, odnosno da je to predviđeno. 


“Mi smo napravili analizu za proteklih sedam godina, prosječan dječji dodatak u Federaciji je bio 26 maraka. Ako se usvoji zakon u ovom obliku taj će dječji dodatak biti 54 marke, s tendencijom da se svake godine povećava, zato što je vezan za promjenjivu osnovicu, tj. za prosječnu plaću koja raste iz godine u godinu”, zaključio je Jurešić.

Na raspravi su sudjelovali predstavnici županijskih ministarstava zdravstva. 

HNŽ će svojih 25 km pridodati

Inspektor socijalne skrbi I zaštite obitelji s djecom u HNŽ i članica grupe koja je radila na izradi federalnog Zakona o zaštiti obitelji s djecom Janja Milinković kazala je da je ovo prvi federalni zakon koji je rađen zajednički, odnosno federalno Ministarstvo ga je izrađivalo u suradnji sa svim županijskim ministarstvima zdravstva, a kako bi se suglasili isti uvjeti, odnosno ista prava na razini Federacije.

“Naravno ovaj zakon svaka županija može proširiti u skladu sa svojim mogućnostima, može povećati iznos financijskih sredstava, no cilj nam je bio da napokon izjednačimo i donesemo jedinstven zakon koji će se na isti način primjenjivati na cijelom području Federacije i da utvrdimo minimum prava koje svatko mora imati”, istaknula je Milinković. Na naš upit što će ovaj zakon donijeti u odnosu na ono što trenutačno imamo u HNŽ, Milinković je kazala da će se prava proširiti.

“Cenzus više nije 15 posto, nego 20 posto, što znači da će se proširiti mogućnost određenom broju korisnika da ostvare prava što do sada nisu mogli, a s druge strane utvrdit će se dječji dodatak koji će isplaćivati Federacija u iznosu od 6 posto prosječne plaće na svako dijete, a ono što mi planiramo u HNŽ je ostaviti iznose koje trenutačno imamo u svom zakonu, odnosno povećati iznose za te iznose koje mi imamo i smatramo da bi to bio pristojan dječji dodatak”, ustvrdila je Milinković. 

Nakon javnih rasprava, koje se nakon Sarajeva i Mostara održavaju i u drugim bh. gradovima, radna grupa će uvažiti ono što smatra da će zakon poboljšati, uputiti za županijama, pa potom u federalni Parlament na razmatranje. Nade su da će to ići brzo, jer je to svima u interesu, zaključila je Milinković.