Raskoš u Službi za strance: Milijuni za zgradu u Mostaru, 320 kvadrata za troje u Ljubuškom i neobične 'gradske vožnje'

Služba za poslove sa strancima BiH tijekom 2025. godine zapošljavala je ljude bez javnog oglasa, isplaćivala više od milijun maraka po ugovorima o djelu, planirala višemilijunsku kupnju nekretnina bez potrebnih analiza te službena vozila koristila u okolnostima u kojima nije dokumentirana svrha vožnje. Revizori su pronašli i sporne postupke nabave automobila, podijeljene nabave računalne opreme, putovanja u Beograd po robu čija je dostava već bila uključena u cijenu te prekoračenje vrijednosti okvirnih sporazuma, saznaje Hercegovina.info

Riječ je o nalazima iz izvješća Ureda za reviziju institucija BiH za 2025. godinu. Financijski izvještaji Službe dobili su pozitivno mišljenje, ali je na usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima izraženo mišljenje s rezervom zbog nepravilnosti i nedostataka u javnim nabavama.

Revizori su posebno upozorili da procedure zapošljavanja, raspoređivanja zaposlenih na druga radna mjesta i angažiranja putem ugovora o djelu nisu bile transparentne niti potpuno usklađene sa zakonskim propisima.

Službom od veljače 2023. godine rukovodi Žarko Laketa, kojega je Vijeće ministara BiH imenovalo na petogodišnji mandat.

Dvadeset osoba zaposleno bez javnog oglasa

Tijekom 2025. godine Služba je na određeno vrijeme zaposlila ukupno 20 osoba. Među njima je 13 osoba angažirano na radnim mjestima državnih službenika, uz početnu suglasnost Agencije za državnu službu BiH.

Ugovori su tijekom godine više puta produživani na dva ili tri mjeseca, a pojedini angažmani trajali su ukupno do devet mjeseci. Između ugovora ostavljane su kraće stanke, ali javni oglas nije raspisan.

Problem je i u tome što je Služba suglasnost Agencije pribavljala samo za prvi ugovor, iako je u njoj izričito bilo navedeno da vrijedi najviše tri mjeseca. Revizori smatraju da je za svaki novi ugovor trebalo pribaviti novu suglasnost.

Dodatnih sedam zaposlenika također je angažirano bez natječajne procedure, a njihovi ugovori za iste poslove više puta su obnavljani na razdoblja od dva ili tri mjeseca.

Zakon dopušta zapošljavanje bez javnog oglasa do tri mjeseca kada je zbog hitnosti posla, iznenadno povećanog obujma posla ili izostanka zaposlenika nemoguće pravodobno provesti postupak. U ovom slučaju ljudi su radili dulje od tri mjeseca.

Revizori su zbog toga zaključili da Služba nije postupala u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH.

Više od milijun maraka za ugovore o djelu

Posebno se izdvaja angažiranje osoba putem ugovora o djelu.

Iz proračuna Službe za tu je namjenu tijekom 2025. isplaćeno 57.502 KM neto, što je za 18.784 KM više nego godinu ranije.

Dvojici vanjskih suradnika za informatičke poslove isplaćeno je ukupno 35.977 KM. Jedan je primao 2.000 KM mjesečno, dok se naknada drugoga kretala između 992 i 1.000 KM.

Revizori su utvrdili da su obavljali poslove slične poslovima već predviđenima sistematizacijom radnih mjesta ili poslove koji bi se trebali obavljati unutar Službe.

Iako je Ured za reviziju i prethodnih godina upozoravao da se ugovori o djelu ne bi trebali kontinuirano koristiti za redovite poslove institucije, Služba je nastavila s istom praksom.

Još su veći iznosi isplaćeni iz donatorskih sredstava. Po ugovorima o djelu isplaćeno je ukupno 1.052.793 KM neto.

Najveći dio odnosio se na projekte upravljanja migracijskim tokovima i prelaska na državni odgovor na migracije. Za te projekte angažirano je 77 osoba na poslovima administrativnih i terenskih pomoćnika, vođa timova te stručnjaka za odnose s javnošću u uredu direktora.

Njihove mjesečne neto naknade kretale su se od 1.400 do 2.250 KM.

Ugovori su zaključivani svaki mjesec, a naknade su isplaćivane na temelju evidencije prisutnosti na poslu. Revizori navode da takav način rada upućuje na stalan angažman, a ne na povremeni i zaokruženi posao za koji bi se trebao koristiti ugovor o djelu.

Upozoreno je i da ovakvo angažiranje nosi rizike u pogledu radnopravnog statusa zaposlenih te da je potrebno osigurati transparentnu proceduru izbora.

Radili poslove šefova bez naknade, a Služba sada plaća sudske sporove

Revizori su utvrdili i višegodišnju praksu prema kojoj zaposlenici, na temelju privremenih rješenja direktora, obavljaju poslove drugih radnih mjesta.

Osam državnih službenika tijekom 2025. godine bez naknade je obavljalo poslove više razine, uglavnom poslove šefova terenskih centara čija su mjesta bila upražnjena.

Četiri takva rješenja u međuvremenu su prestala vrijediti nakon provedenih natječaja, ali su krajem promatranog razdoblja još četiri zaposlenika nastavila obavljati poslove šefova terenskih centara bez odgovarajućeg raspoređivanja i naknade.

Takvo postupanje već proizvodi izravne troškove za Službu, odnosno za proračun.

Protiv Službe je pokrenuto 13 sudskih postupaka ukupne vrijednosti 254.227 KM. Samo tijekom 2025. zaprimljeno je šest novih tužbenih zahtjeva vrijednih 183.488 KM.

Zaposlenici traže isplatu razlike plaće za razdoblja u kojima su obavljali poslove drugih, bolje plaćenih radnih mjesta, kao i troškove postupka i zatezne kamate.

Tijekom 2025. Služba je zaprimila pet drugostupanjskih sudskih odluka. Nakon što su presude postale pravomoćne i izvršne, zaposlenicima su isplaćene naknade materijalne štete, troškovi parničnih postupaka i zakonske zatezne kamate.

Revizori su zaključili da je upravo neusklađeno postupanje Službe prouzročilo sporove i dodatne izdatke.

Dva milijuna KM za objekt u Mostaru bez analize isplativosti

Za Hercegovinu je posebno zanimljiv dio izvješća koji se odnosi na kupnju objekata za terenske centre Službe.

Proračunom za 2025. godinu osigurano je osam milijuna KM za kupnju četiri objekta – u Mostaru, Bihaću, Doboju i Banjoj Luci. Za svaki terenski centar predviđeno je po dva milijuna KM.

Budući da je proračun usvojen tek u studenome 2025., kupnje nisu provedene tijekom godine. Vijeće ministara BiH je 29. prosinca odobrilo višegodišnji projekt, čime je omogućeno prenošenje svih osam milijuna KM u 2026. godinu.

U obrazloženju zahtjeva navedeno je da Služba za prostore u Zenici, Bihaću i Doboju plaća najamninu te da su ti prostori mali. Terenski centri u Mostaru i Banjoj Luci već se nalaze u prostorima koji su u vlasništvu institucija BiH, ali je Služba navela da su neodgovarajući iz više razloga.

Međutim, uz zahtjev za milijunsku kupnju nisu dostavljeni osnovni podaci potrebni za procjenu opravdanosti ulaganja.

Za većinu centara nije naveden broj zaposlenih, potrebna površina niti su predočeni dokazi o istraživanju tržišta i cijenama poslovnih prostora na pojedinim lokacijama.

Nije napravljena analiza isplativosti niti usporedba kupnje postojećeg objekta s mogućnošću izgradnje novog. Nije izračunata ni potrebna površina po zaposleniku, iako propisani standard iznosi osam četvornih metara po zaposleniku i 15 četvornih metara za rukovoditelja.

Unatoč tome, nadležne institucije dale su pozitivna mišljenja, a Vijeće ministara BiH odobrilo je višegodišnji projekt.

To znači da su dva milijuna KM za novi prostor Terenskog centra Mostar odobrena i prenesena u 2026. godinu bez cjelovite analize koja bi pokazala zašto se postojeći prostor u vlasništvu države ne može koristiti, koliki je prostor stvarno potreban i je li kupnja isplativija od izgradnje ili prilagodbe postojećeg objekta.

U Ljubuškom do 320 četvornih metara za tri zaposlenika

Revizori su usporedili i kriterije korištene pri nabavi poslovnih prostora za terenske centre u Zenici, Trebinju i Ljubuškom.

Iako svi centri obavljaju iste ili slične poslove i za svaki je bilo odobreno po dva milijuna KM, uvjeti su se razlikovali u pogledu površine, broja ureda, dodatnih prostorija, parkirališnih mjesta i lokacije.

Posebno je zanimljiva usporedba Zenice i Ljubuškog.

Za Terenski centar Zenica sistematizirano je 11 radnih mjesta, od kojih je bilo popunjeno sedam. Za taj je centar traženo šest ureda i poseban ured za rukovoditelja.

U Terenskom centru Ljubuški sistematizirano je pet radnih mjesta, od kojih su bila popunjena samo tri. Unatoč znatno manjem broju zaposlenih, tražena su četiri ureda i poseban ured za rukovoditelja.

Za oba centra određena je gotovo identična ukupna površina – između 300 i 320 četvornih metara.

Od odgovornih osoba Službe revizori nisu dobili obrazloženje zbog čega su prostorne potrebe tako određene niti na čemu se temelje velike razlike u odnosu između površine i broja zaposlenih.

Zaključili su kako kriteriji za nabavu poslovnih prostora nisu zasnovani na jasno određenim standardima te se nisu mogli uvjeriti da su potrebe i kriteriji u javnim pozivima opravdano iskazani.

U Zenici samo jedna ponuda – 6.580 KM po četvornom metru

Tijekom 2025. dovršena je kupnja prostora za Terenski centar Zenica.

Na javni poziv stigla je samo jedna ponuda, i to fizičke osobe. Komisija koju je imenovao direktor Službe utvrdila je da ponuda ispunjava tražene uvjete i preporučila sklapanje ugovora.

Kupljen je poslovni prostor površine 303,44 četvorna metra, po cijeni od 6.580 KM za četvorni metar. Ukupna vrijednost ugovora iznosila je 1.996.635 KM.

Revizori su prethodno utvrdili da je ispitivanje tržišta provedeno na temelju dvije informativne ponude iz kojih se nije moglo zaključiti posjeduju li ponuđači uopće prostore za koje navode cijene niti gdje se ti prostori nalaze.

U zahtjevu za informativne ponude nisu bile navedene ni potrebna površina, broj ureda i drugi posebni uvjeti koji su poslije uneseni u javni poziv, a mogli su utjecati na cijenu nekretnine.

Više od 100 kilometara „gradske vožnje“

Troškovi korištenja i održavanja službenih vozila Službe tijekom 2025. iznosili su 344.930 KM. Najviše je potrošeno na gorivo – 146.360 KM, zatim na osiguranje, popravke, održavanje i automobilske gume.

Služba je krajem godine raspolagala s ukupno 80 vozila, od kojih su 27 osigurali donatori.

Međunarodna organizacija za migracije tijekom godine donirala je četiri nova vozila. Među njima je bilo i vozilo srednje klase koje je raspoređeno u ured direktora.

Služba je tako raspolagala s dva vozila srednje klase, iako joj je pravilnikom bilo odobreno samo jedno.

Pregledom putnih naloga revizori su pronašli slučajeve u kojima je kao svrha evidentirana dnevna gradska vožnja, bez navedene relacije, u dužini većoj od 100 kilometara.

Vozila su korištena i vikendom, blagdanima te tijekom plaćenog dopusta, a u dokumentaciji nije navedena službena svrha tih vožnji.

Revizori upozoravaju da takvo postupanje može dovesti do nenamjenskog korištenja službenih vozila.

Uvjeti nabave odgovarali praktično jednom modelu vozila

Krajem 2025. Služba je pokrenula nabavu tri osobna automobila i jednog kombija, procijenjene vrijednosti 223.000 KM.

Tijekom ispitivanja tržišta pribavljene su tri informativne ponude od tvrtki koje pripadaju istoj distributivnoj mreži. U sve tri ponude ponuđeni su isti modeli – Volkswagen Golf VIII i Volkswagen Caddy.

Natječajnu dokumentaciju preuzelo je 12 potencijalnih ponuditelja, ali je za svaku grupu nabave stigla samo po jedna prihvatljiva ponuda, obje od istog ponuditelja koji je sudjelovao i u ispitivanju tržišta.

Ugovori su zaključeni za ukupno 222.400 KM.

Revizori su utvrdili da je za osobna vozila istodobno propisana maksimalna dužina od 4.300 milimetara i minimalna zapremina motora od 1.950 kubičnih centimetara.

Takvu kombinaciju uvjeta u traženom cjenovnom razredu ispunjavao je ograničen broj vozila, odnosno praktično jedan model. Zbog toga se revizori nisu mogli uvjeriti da je nabava provedena uz aktivnu i pravičnu konkurenciju.

Tri povezane nabave podijelili na iznose od po 6.000 KM

Planom javnih nabava bilo je predviđeno izdvajanje 18.000 KM za kupnju skenera, pisača i uređaja za kopiranje.

Umjesto jednog objedinjenog konkurentskog postupka, nabava je podijeljena na tri izravna sporazuma vrijedna po 6.000 KM.

Revizori navode da je riječ o istim ili srodnim robama te da je razdvajanjem ograničena tržišna konkurencija i onemogućeno provođenje elektroničke dražbe, čime je smanjena mogućnost postizanja povoljnijih cijena.

Upozorili su da Zakon o javnim nabavama ne dopušta dijeljenje predmeta nabave kako bi se izbjegla primjena odgovarajućeg postupka.

Putovali u Beograd po robu čija je dostava već bila plaćena

Služba je s dobavljačem iz Beograda sklopila ugovor o nabavi naljepnica za odobrenje boravka u BiH.

Ugovorom i natječajnom dokumentacijom bilo je određeno da se roba isporučuje u Sarajevo te da su troškovi prijevoza do Sarajeva uključeni u ugovorenu cijenu.

Ipak, zaposlenici Službe poslani su na službeni put u Beograd, gdje su naljepnice preuzeli u sjedištu dobavljača i sami ih dopremili u Sarajevo.

Time su troškovi nabave dodatno uvećani za troškove službenog putovanja. Revizori naglašavaju da se ista praksa ponavlja iz prethodnih godina.

Utvrđeno je i da je okvirni sporazum za obvezno i kasko osiguranje vozila prekoračen za 19.924 KM.

Za donirana vozila kupljene su i automobilske gume vrijedne 10.085 KM, iako ta nabava nije bila obuhvaćena važećim ugovorom. Budući da novi postupci nisu pravodobno pokrenuti, nabave su obavljane od dobavljača izabranih prethodne godine.

Služba nije provodila ni postupke javne nabave za održavanje vozila u jamstvenom roku, nego su vozila izravno servisirana kod ovlaštenih servisera.

Prihodi se ne podudaraju, inventar nije potpuno popisan

Revizori su pronašli nepravilnosti i u financijskim evidencijama.

U Glavnoj knjizi evidentirano je 39.320 KM prihoda od određenih pristojbi, dok je u pomoćnim evidencijama Službe bilo evidentirano samo 810 KM. Razlika je povezana s pristojbama za osobne iskaznice stranaca koje naplaćuje druga državna institucija, ali su se prihodi i dalje uplaćivali na organizacijsku oznaku Službe.

Služba nije pravilno evidentirala ni zalihe uredskog, računalnog i materijala za čišćenje, automobilskih guma, naljepnica za boravak, lijekova i hrane za Imigracijski centar.

Godišnjim popisom nisu obuhvaćene obveze iz donatorskih sredstava koje se odnose na ugovore o djelu za prosinac 2025. Popis sitnog inventara nije proveden, a nisu popisane ni zalihe i inventar u Imigracijskom centru.

Revizori su utvrdili i da Služba posljednje četiri godine nije poduzimala konkretne aktivnosti na ažuriranju i unapređenju sustava financijskog upravljanja i kontrole.

Šesnaest preporuka ponavlja se iz ranijih godina

Služba je u 2025. raspolagala proračunom od 25,17 milijuna KM, uključujući višegodišnja ulaganja i donacije, a ukupno izvršenje iznosilo je nešto više od 16 milijuna KM.

Na kraju godine imala je 241 zaposlenika, dok je pravilnikom bilo sistematizirano 310 radnih mjesta. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji datira još iz 2009. godine i još nije usklađen s kasnije donesenim odlukama Vijeća ministara BiH.

Ured za reviziju dao je ukupno 20 preporuka, od kojih su samo četiri nove. Preostalih 16 već je izdavano ranijih godina, ali nepravilnosti nisu otklonjene.

Služba je na nacrt revizorskog izvješća dostavila primjedbe koje su se odnosile na mišljenje s rezervom i nalaze o javnim nabavama. Revizori ih nisu prihvatili jer Služba nije dostavila nove dokaze ni činjenice koje bi mogle promijeniti njihove zaključke.

Konačno izvješće zbog toga je ostalo nepromijenjeno, a dostupno je OVDJE.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore