Radnici zbog (ne)radne nedjelje danas izlaze na prosvjed, ministar kaže da mogu zaraditi 1.800 KM više

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBiH) organizirao je za danas prosvjede ispred zgrade Doma sindikata na Skenderiji u Sarajevu. Povod za okupljanje je najava mogućih izmjena Zakona o unutarnjoj trgovini Federacije BiH, koje bi, između ostalog, uključivale i uvođenje 16 radnih nedjelja godišnje.

Prosvjed se, kako poručuju iz Sindikata, ne događa po naredbau iz vrha, već je potekao iz samih redova radnika. Predsjednica STBiH-a Mersiha Beširović navodi da je inicijativa došla iz baze, kao odgovor na sve češće informacije o zakonskim promjenama koje bi ukinule neradnu nedjelju kao standard u trgovačkom sektoru. Kako kaže, radnici su se sami počeli organizirati, izražavajući strah da će im ponovno biti oduzet jedini slobodan dan u tjednu.

Radnici žele na ulice

„Uplašeni najavama koje su čuli u medijima, tražili su od nas da ih podržimo i organiziramo prosvjed. Pokrenuli smo anketu među članovima i dobili jasnu potvrdu da žele izaći na ulicu. Moto prosvjeda je ‘ne damo neradnu nedjelju’, i to je poruka koju ćemo uputiti vlastima“, istaknula je Beširović.

Prosvjedi dolaze nakon što je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na sjednici gospodarsko-socijalnog vijeća krajem travnja najavio da bi članak 18. Zakona o unutarnjoj trgovini mogao biti izmijenjen. Spomenuti članak trenutačno definira nedjelju kao neradni dan u trgovini, a izmjenama bi se omogućilo do 16 radnih nedjelja godišnje, uz dodatne prilagodbe za pojedine lokalne zajednice, piše Fokus.

Fleksibilniji pristup

Nakon dvogodišnjeg provođenja zakona koji zabranjuje rad nedjeljom, premijer je ponovio kako postoje europski modeli koji predviđaju fleksibilniji pristup, te da će se u tom smjeru raditi i na izmjenama propisa u FBiH. U nekim izjavama spomenuo je mogućnost od 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, što je izazvalo burne reakcije sindikata i zaposlenih.

STBiH ostaje pri stavu da se neradna nedjelja mora zadržati kao stečeno pravo koje ima izravan utjecaj na kvalitetu života i radno okruženje u sektoru trgovine. Ranije su se usprotivili i ideji da se radna nedjelja uvede privremeno, tijekom ljetne turističke sezone, smatrajući da bi to bio početak trajnog narušavanja prava radnika.

Prosvjed je najavljen kao mirno okupljanje, a iz Sindikata poručuju da će uputiti jasne zahtjeve prema institucijama vlasti da zaštite postojeći zakon i spriječe njegovo umanjenje pod izgovorom tržišnih potreba ili usklađivanja s praksama drugih zemalja.

Što kaže federalni ministar

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ističe da nije došlo do bilo kakvog pada prometa nakon uvođenja neradne nedjelje. Naprotiv, u travnju je promet porastao 9,5 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5 % u odnosu na ožujak ove godine, kazao je, dodajući da je riječ o realnom rastu prometa između 6 i 8 % kada se uračuna inflacija.

Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na informacije Porezne uprave FBiH koje upućuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.

Pritisci s terena

Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, resorno ministarstvo priprema novo zakonsko rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje od 16 do 18 radnih nedjelja godišnje koje bi trgovci unaprijed morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10 % osnovne plaće po nedjelji.

"Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje", objasnio je ministar.

Koje lokalne sredine traže izuzeće

U posljednje vrijeme sve je više općina i gradova u FBiH koji traže izuzeće od neradne nedjelje. Grad Orašje dobio je dozvolu za rad nedjeljom i blagdanima, uz obrazloženje da veliki broj kupaca dolazi iz Hrvatske upravo tijekom vikenda, što značajno utječe na lokalni promet.

U Jablanici je zahtjev podnesen jer male trgovine, osobito one uz magistralu, ostvaruju većinu prihoda vikendom; u Konjicu zbog izraženog turističkog karaktera i značaja vikend-prometa za lokalne trgovine; u Novom Gradu (Sarajevo) s obrazloženjem da postoje sektori u kojima je potreban fleksibilniji pristup; u Starom Gradu (Sarajevo) zbog turističkog prometa i specifičnosti stare gradske jezgre.

Maglaj traži izuzeće zbog utjecaja na lokalno gospodarstvo, Visoko zbog potrebe da trgovine, posebno u središtu grada i uz turističke točke, mogu raditi nedjeljom.

Neum traži sezonsko izuzeće zbog turizma. Lokalno gospodarstvo gotovo u potpunosti ovisi o prihodima u razdoblju od svibnja do listopada, kada je broj turista višestruko veći od broja stanovnika.

Hasičević je objasnio da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila uvjete propisane uredbom, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti, jer ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.

Ministar najavljuje da će nova zakonska rješenja onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnoj razini, jer će ta mogućnost biti ukinuta.