POVEĆANJE PLAĆA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA Vlada HNŽ bi snosila trećinu troškova ali isto traži i od ZZO i ostalih osnivača

Zdravstveni radnici u HNŽ-u nedavnim prosvjednim šetnjama u Mostaru poručili su Vladi HNŽ-a kako žele potpisivanje novog kolektivnog ugovora i povećanje plaća od 30% ili će, najavili su, stupiti u generalni štrjak.

Njihove kolege u Županiji Središnja Bosna nedavno su s ministrom zdravstva potpisali novi Kolektivni guvor za zaposlene u zdravstvu, kojim će plaće zdravstvenih radnika od 1. srpnja rasti za čak 15 posto, donosi Dnevni list.

U HNŽ-u ovaj problem još nije riješen zbog kompliciranijih okolnosti – sindikat predlaže povećanje plaća za 15 posto svake godine, što bi u konačnici za dvije godine iznosilo 30 posto. Iz Vlade kažu kako su  spremni sudjelovati u financiranju jednom trećinom iznosa, a isto traže i od ZZO-a HNŽ-a i ostalih osnivača – Vlade FBiH kao i općina i gradova.

Naime, sindikatima bi tijekom dvije godine trebalo isplatiti više od 55 milijuna KM za ukupno povećanje plaća za 30 posto.

Međutim, jedina adresa za zahtjeve sindikata i dalje ostaje Vlada HNŽ-a koja, primjerice, ima tek dva od od 11 članova u upravi SKB-a Mostar.

S druge strane, županijski ministar zdravstva rada i socijalne skrbi Goran Opsenica, nedavno je preuzeo mandat u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH nakon što je HDZ-ovac Antonijo Sesar na dužnost zastupnika podnio ostavku iz zdravstvenih razloga te je očito kako nije previše angažiran oko preuzimanja odgovornosti i rješavanja pitanja zaposlenih u zdravstvu krijući se iza Vlade.

Kako se čini, za to nisu previše zainteresirani niti osnivači čak (i ukupno) 12 domova zdravlja i tri bolnice u HNŽ-u. Izgleda da se u toj županiji, nakon “užarenog ljeta” može očekivati i vrlo vruća jesen.

Zahtjevi sindikata

"Tražimo novi kolektivni ugovor s povećanjem plaće koja bi pratila krizu. Ljudima novac više ništa ne znači, povećanje koje tražimo i to će biti malo, ali nadamo se da će se doći do zaključka novog kolektivnog ugovora jer je ovaj istekao", rekao je predsjednik Sindikata uposlenika Doma zdravlja Čapljina Marko Vištica tijekom nedavne prosvjedne šetnje u Mostaru zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a.

Za podsjetiti je da je osnivač Doma zdravlja Čapljina bila Općina Čapljina, danas Grad Čapljina.

Vištica je istaknuo kako zaposlenici rade na državnom poslu i u teškim poslovima poput Hitne, CUM-a te da “kao i svi ostali radnici u zdravstvu dolaze u doticaj sa raznim pacijentima koji boluju od raznih bolesti”.

"U podređenom smo položaju, tražimo da se plaća izjednači i da bude pristojna za život u BiH", kazao je Vištica.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar Ivica Anić smatra kako “Vlada ponižava zdravstvene radnike”.

"Ono što nije učinila prije dvije godine, nastavlja i sada raditi. 45 dana nisu pogledali kolektivni ugovor, sjetite se samo sramotne izjave ministra Faladžića (Adnan Faladžić, ministar financija HNŽ) koji je rekao, nakon dva mjeseca, da nisu pogledali kolektivni ugovor i da će ga sada gledati. Vlada uporno laže Sindikat, imaju još ovaj tjedan za mirovno vijeće i ukoliko se to ne dogodi stupamo u generalni štrajk", najavio je Anić tijekom prosvjeda poručivši kako se “mogu sramiti zbog 4.000 radnika u zdravstvu”.

"Mi ćemo tražiti da odmah pregovaramo s novom vladom, a ova vlada ostati će krivac i crnim slovima će biti upisana svim radnicima u zdravstvu", rekao je Anić.

Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika u zdravstvu HNŽ-a kazao je kako je u pitanju 3.900 zdravstvenih radnika.

"Stupanjem u štrajk posljednji put došlo je do ozbiljnog poremećaja u zdravstvenom sustavu. Mnogi koji su tražili zaštitu nisu je mogli dobiti i Vlada želi to opet učiniti te će nakon toga okriviti Sindikat. Ovaj sindikat ne želi štrajk, želimo ono što nam pripada sukladno zakonima o radu i ostalim zakonima, da sjednemo za pregovarački stol s Vladom HNŽ i potpišemo kolektivni ugovor. Radi se o povećanju plaće dva puta po 15 posto kako bi zdravstveni radnici bili mirni i kako bi dobili zasluženu plaću. Do sada Vlada i resorni ministar zdravstva nisu ništa uradili, a ukoliko dođe do generalnog štrajka sindikat nije odgovoran za poremećaje sustava", rekao je.

U SBŽ-u povećanje plaća za 15 posto, sindikati zadovoljni

Podsjetimo da su predstavnici dva sindikata i ministar zdravstva Županije Središnja Bosna (SBŽ) Anto Matić, prije nekoliko dana u Travniku potpisali  novi Kolektivni ugovor za zaposlene u zdravstvu, a kojim će plaće zdravstvenih radnika od 1. srpnja biti povećane za čak 15 posto.

"Nakon mjesec i pol dana završili smo proces pregovaranja. Ovaj kolektivni sporazum će vrijediti do 1. srpnja iduće godine, a ukupna potrebna sredstva za povećanja predviđena sporazumom iznose 10 milijuna KM. Dakle, satnica za sve zaposlene povećava se sa 2,6 na 3 KM, što je u prijevodu povećanje oko 15-ak posto. Ove godine pregovore smo relativno brzo završili, prenijela je agencija FENA izjavu ministra Matića.

I predsjednik Strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu KSB Armin Kukić kazao je kako je za zdravstvene radnike ovo najbolji kolektivni ugovor u zadnjih 10 godina.

"Sigurno je najbolji kolektivni ugovor koji smo potpisali zadnjih 10 i više godina. Brzi završetak pregovora obradovao je sve nas u pregovaračkom timu sindikata i što nisu kao dvije prethodne godine doveli do radnog spora", rekao je Kukić, dok je predsjednik Strukovnog sindikata liječnika medicine i stomatologije KSB Ivan Blažević kazao je kako je odljev kadra zasad zaustavljen.

"Do zaključivanja ovog sporazuma plaće zdravstvenih radnika u ovoj županiji bile su na osmom mjestu u FBiH. Egzodus liječnika iz ove županije nadam se da je sada zaustavljen. Svako raspisivanje specijalizacija u Zenici ili Sarajevu nas je koštalo liječnika, imali smo značajan odljev kadra. S novim ugovorom postali smo dovoljno konkuretni da zadržimo postojeći kadar i privučemo novi", rekao je Blažević.

Više od 55 milijuna KM u dvije godine

Iz Vlade HNŽ-a su podsjetili kako su na sjednici održanoj 6. srpnja 2023. godine, raspravljajući Inicijativu za pokretanje postupka kolektivnog pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ dostavljene od Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, donijeli nekoliko zaključaka.

-Temeljem jednog od zaključaka, resorno Ministarstvo je od svih zdravstvenih ustanova zatražilo izračun potrebnih financijskih sredstava u odnosu na zahtjeve iznesene u poglavlju Plaće i naknade u prijedlogu Kolektivnog ugovora. Sve zdravstvene ustanove su u ostavljenomu roku dostavile izračune iz kojih je vidljivo da bi za ispunjenje novonastalih obveza iz prijedloga Kolektivnog ugovora u prvoj godini njegove primjene bilo potrebno dodatnih 26.052.851,48 KM, a u drugoj 29.419.840,25 KM, istaknuli su iz Vlade HNŽ-a.

Naveli su kako će izračun o potrebnim dodatnim sredstvima Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi dostavit će svim osnivačima zdravstvenih ustanova i Zavodu zdravstvenoga osiguranja HNŽ, s pozivom za očitovanje glede osiguranja po jedne trećine potrebnih sredstava, pri tom poručivši kako je ova županijska vlada “opredijeljena ići u susret rješavanju ove problematike u spremna preuzeti na sebe jednu trećinu dodatnih obveza koje proizlaze iz prijedloga Kolektivnog ugovora”.

Osnivači zapošljavali, “a,’ko će to sve platit'”?

Međutim, osnivači zdravstvenih ustanova u HNŽ-u, “mudro šute”, zadovoljni činjenicom da prosvjedi sindikata u zdravstvu nisu “ispred njihovih vrata” nego u Mostaru, ali i što sindikati prozivaju samo vladu.

Primjerice, osnivači SKB-a Mostar su Federacija BiH koja ujedno i imenuje menadžment, potom Hercegovačko-neretvanska županija, Zapadnohercegovačka županija, Hercegbosanska županija i Srednjobosanska županija, dok su domovima zdravlja osnivači općine i imaju ovlasti, u ime poslodavca, osnivača i vlasnika, zapošljavati kadar.

Iz Vlade HNŽ-a već i prije su se mogle čuti informacije kako se radi o čak 5.000 zaposlenih zdravstvenih radnika u HNŽ-u, a što je više od 20 posto zdravstvenih radnika u FBiH te da je potrebna racionalizacija troškova, kao i broja uposlenih, ali i smanjenje broja domova zdravlja s 12 na najviše 9 te umjesto tri, dvije bolnice itd.

Potpuno je jasno kako bi otkazi viška uposlenika u zdravstvu prouzročili samo suprotan učinak i još veće nezadovoljstvo u zdravstvu ove županije. Također je i jasno kako su zahtjevi za višim plaćama opravdani. No, i dalje ostaje nejasno ignoriranje osnivača i vlasnika ovih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u prema zaposlenim u zdravstvu koji, opet, rješenje traže na upitnoj adresi.