FOTO  Posjetili smo Danila Škeru, jedinog uzgajivača dunja u Hercegovini. "Najponosniji sam na svoju rakiju dunjevaču"

Danilo Škero, sedamdeset dvogodišnji Trebinjac, jedini je uzgajivač dunja u Istočnoj Hercegovini. Na svom imanju Danilo održava 450 stabala dunja. Žuti plodovi na njegovoj plantaži privlače poglede prolaznika i izdaleka, ali prava čarolija događa se kada se približite. Ova priča o ljubavi prema dunjama počinje mnogo prije nego što je Danilo postao stručnjak za ovo voće. Još kao dijete u Sarajevu, njegova soba je mirisala na dunje koje su se čuvale u ormaru, ostavljajući trajni pečat u njegovom sjećanju.

Počeo sa 50, sada ima 450 stabala

"Dunje su me privlačile još od malena kada smo živjeli u Sarajevu davne 1963. godine. Sjećam se da mi je majka donosila dunje u sobu da nam mirišu. Kada smo se preselili u Trebinje, taj miris dunja ostao je sa mnom, što me je inspiriralo da 2007. godine, malo prije nego što ću otići u penziju, posadim dunje. To je donekle bilo čudo u Trebinju.

Prvo sam posadio 50 stabala, a nekoliko godina kasnije još 50, a danas imam ukupno oko 450 stabala. Stekao sam ogromno iskustvo, čini mi se da sada mogu da održavam i nekoliko tisuća stabala, ali ne mogu sve postići. Sve ovo što vidite stečeno je trudom. Držim se stare poslovice: ”'Ne vjerujte ni mojim ni tuđim riječima, nego vjerujte mojim i tuđim djelima”. Za ovo što vidite, treba imati dušu, plemenitost i sve ostalo. Ovaj dunjik za mene predstavlja svojevrsni raj. Moje srce je ispunjeno kada sjedim i posmatram dunjik, kao da sam u nekom Božijem carstvu”, priča Škero za Hercegovina.info

Da je put do uspjeha dosta trnovit i nimalo lak, dokazuje i činjenica da Danilo od 365 dana u godini u svom dunjiku provede čak 340.

“Ako danas radim 8 sati, sutra radim 12. To znači da svaki dan provodim od 8 do 10 sati radeći. To nije samo posaditi i doći kasnije da oberem. Ima mnogo posla. Zahtjeva održavanje i tretiranje, uključujući i dvije rezidbe, zimsku i ljetnu.

Grane ne smiju biti duže od metra ako očekujete da daju dobar rod. Pogledajte koliko plodova se nalazi samo na jednoj grani, a dunje su inače dosta teške. Imam dvije sorte, Vranjsku i Leskovačku dunju. Vranjska dunja može biti teške čak do 850 grama. Leskovačka dunja je manja. Prva daje aromu i miris a druga količinu”, objašnjava Škero.

Usavršio rakiju i plasirao je u svijet 

Kako kaže Danilo najponosniji je na svoju rakiju koju pravi od dunja. Sa proizvodnjom rakije počeo je 2007. godine, a da bi usavršio postupak, bilo mu je potrebno osam godina da nauči kako da ispeče kvalitetnu rakiju. Sada Danilova rakija nalazi put od Australije do Amerike.

“Tko god misli da može lako da napravi kvalitetnu rakiju, griješi. To je cijeli proces i tehnologija. Sve sam naučio kroz posao i iskustvo, nikada nisam prošao nikakve obuke. Odrekao sam se kvantiteta i usredotočio se samo na kvalitetu. Za dobru, kvalitetnu rakiju je potrebna zdrava i mirišljava dunja, koja mora da odleži u podrumu oko šest mjeseci, na temperaturi od 17 stupnjeva, da omekša, požuti i dobije miris, da bi se pristupilo pečenju rakije. Rakija mora da odleži u bačvama i po četiri godine.

Što je starija, to je bolja. Od 100 kilograma dunje dobijem oko šest litara rakije. Za ovih 16 godina imam osjećaj da sam sve o njoj naučio, bukvalno znam kako diše. Ono što imam je malo, ali je odličnog kvaliteta”.

Škero dodaje da dunja ima širok spektar ljekovith svojstava.

“Dunja se može koristiti kao eliksir, posebno za probavu. Takođe je odličan antioksidans, a čaj od lista dunje je dobar za dijareju. Sadrži malo kalorija, samo 28 kalorija na 100 grama, tako da ne deblja. Zbog toga je posebno dobra za osobe sa dijabetesom”.

Mladi bi se morali vratiti poljoprivredi

Danilo izražava svoje razočaranje činjenicom da se sve manje mladih ljudi bavi poljoprivredom. Posebno naglašava da je ključno vratiti se prirodi kako bismo konzumirali zdravu i kvalitetnu hranu. Posebno ističe nedostatak podrške od strane države, naročito kada je riječ o subvencijama.

“Još uvijek nisam dobio nikakve poticaje od strane države, iako bi mi to mnogo značilo, posebno kada je u pitanju mehanizacija. Veći dio posla obavljam ručno, a strojevi bi mnogo olakšali. Strojevi za mljevenje, fermentaciju, košenje, i tako dalje. Također, trebalo bi da se više pažnje posveti poljoprivredi u Hercegovini. Sve se čini da se sve svede na gradove kao što su Banja Luka i Bijeljina, a seoski život se zapostavlja. Sve više ljudi se udaljava od poljoprivrede i to me zabrinjava. Čovjek koji se odrekne prirode, odrekao se života. Budućnost je u prirodi, a ne u telefonima i četiri zida”, zaključuje Škero.

Da je Danilova dunjevača vrhunske kvalitete dokazuju mnoge nagrade i priznanja. Prošle godine njegova dunjevača je bila najbolja među skoro 1.500 uzoraka, koliko je predstavljeno na tradicionalnom festivalu u Beogradu. U travnju ove godine osvojio je zlatnu medalju u Sloveniji, a sljedeći cilj mu je velika zlatna medalja, tzv. 'ajkula', koja je najviše priznanje za rakiju u svijetu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.