Podjele u hrvatskom narodu – podvucimo crtu

hrvati bih

Na tribini su, između ostalih, kao gosti govorili Ivan Musa, predsjednik HKDU-a, te dva politologa Danijel Vidović, član HDZ-a i bivši predsjednik općinskog vijeća Grada Mostara i doc. dr. Mile Lasić, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru i prvi zagovaratelj i podupiratelj ovoga politološkog foruma.

Međutim, ove tribine ne bi bilo bez predsjedništva HSPF-a na čelu s Vedranom Kožulom, te potpredsjednicima Slavenom Zeljkom i Marinom Marićem, i tajnicom Anitom Galić koji su uložili trud oko same organizacije.

Nakon uvodnog pozdrava i obraćanja predsjednika HSPF-a Vedrana Kožula, koji je u svom govoru istaknuo kako povijest ne smijemo zaboraviti, ali ni da u noj ne smijemo ni živjeti, nazočnima se obratio predsjednik HKDU-a Ivan Musa.

Gospodin Musa je na samom početku svog govora istaknuo Tuđmanove riječi o pomirbi djece partizana i ostalih, koji se predstavljaju kao crveni ili crni, ili pak neki treći. No takav naum je, kako kaže gospodin Musa, u potpunosti zamro nakon Tuđmanove smrti, te se nastavilo s diobom među Hrvatima. Što se tiče stanja među Hrvatima na bosanskohercegovačkoj „sceni“ rekao je kako je nepotrebno 19 stranaka s hrvatskim predznakom, jer se samo tako, na veliki broj hrvatskih stranaka, dijeli ionako mali postotak izlaska Hrvata na izbore, tako da nas dočeka sudbina da dobijemo „hrvata“ iz nehrvatske stranke. Naravno, osim toga istaknuo je i pogrešan rad protektorata međunarodne zajednice u BiH, od samih početaka djelovanja kada su dali pozatvarati i do 200 Hrvata s visokih funkcija ove države. Na kraju svoga govora pozvao je sve Hrvate da prestanu nesuglasice i podjele među Hrvatima, pogotovo na crvene i crne, te da je on zagovornik oko pitanja zajedničkog kandidata, Hrvata, za sljedeće parlamentarne izbore. Istaknuo je kako je svaki Hrvat važan, bio on iz Hercegovine, Posavine ili pak drugoga dijela BiH-a


 
Bivši predsjednik općinskog vijeća Grada Mostara, te član HDZ-a Danijel Vidović na početku govora pozdravio je svaki korisni aktivizam mladih, pogotovo studentski, kakav je ovaj politološki forum. Vidović se u svome govoru također osvrnuo na hrvatskog predsjednika, dr. Franju Tuđmana. Istaknuo je kako ne bi trebalo biti podjele na crvene i crne, jer je i jedna i druga prošlost crna. Naveo je primjer Tuđmana koji se iz uvjerenog komunista pretvorio u demokrata kojega je, na kraju bez obzira na njegovu prošlost, hrvatski narod izabrao za svoga „izbavitelja“ i prvoga hrvatskog predsjednika. Također je govorio i o stereotipima o hercegovcima „kockastih glava“, kojima je bio svjedok za vrijeme studija u Zagrebu. Pozvao je da se na to ne osvrćemo previše, već da im djelovanjem pokažemo kakvi smo, ta da im nećemo uvijek biti samo produžena ruka. Osim ovoga, istaknuo je slabu intervenciju hrvatske vlade na ovim prostorima, jer dok Hrvati šute o Hrvatima, Srbi u BiH dobivaju potporu od Srbije i Rusije, a Bošnjaci od Turske, a BH Hrvati opet ostaju na cjedilu, što se najbolje vidi kroz gašenje medija na hrvatskom jeziku, mostarskih kazališta, pa i sveučilišta koji također dobiva slabu potporu, kako županijsku tako i službenog Zagreba. I on je također pozvao Hrvate da iziđu u što većem broju na sljedeće izbore. 

Nakon Vidovića, riječ je, uz gromoglasni pljesak, dobio prof. doc. dr. Mile Lasić koji je pozvao gospodu političare, poglavito Musu i Vidovića, da što žurnije donesu zakon o institucionalnim zanimanjima jer se, upravo na mostarskom sveučilištu, kojem je temelj bila prva Didakova gimnazija na Širokom Brijegu, rađaju novi akademski građani koji će biti na korist državi. Također je istaknuo i porast politološke infrastrukture koja bi trebala biti na korist politici Bosne i Hercegovine, koja treba gledati uzor u njemačkom Bundestagu koji u svakom uredu ima barem jednoga politologa. Što se tiče same teme o podjelama naglasio je štetu „Lagumdžijina inženjeringa“ koji šteti cijeloj BiH-a, a ne samo Hrvatima i Srbima. Također je istaknuo i važnom činjenicu, kako je Hercegovina jedini kutak Zemlje gdje nije razvijena socijaldemokracija. I upravo je na temelju ove dvije činjenice istaknuo i same podjele kako među Hrvatima, tako i ostalima. Govorio je i o „lažnoj nadi“ koja vlada među Hrvatima u BiH, koji misle da će ulaskom Hrvatske u EU, biti njezinim građanima. Kako kaže Lasić, riječ je samo o fiktivnom građanstvu, jer smo građani tamo gdje plaćamo porez. Istaknuo nam je primjer Švicarske gdje također ima ostalih naroda koji su prihvatili Švicarsku kao vlastitu i gdje se već dva stoljeća nije zaratilo. Što se tiče same podjele na crvene i crne istaknuo je potrebu prestanka veličanja ustaštva među Hrvatima ili pak četništva među Srbima, jer o njihovoj crnoj prošlosti govore toliki logori smrti. S vlastitog staništa, kazao je kako ga je stid za Jasenovac, ali da pati za Bleiburgom, „grobljem obitelji Hercegovine“, kako ga je sam nazvao. Označio je negativnim nedostatak političke kulture u BiH te pozvao na samoreformaciju jer bez prave samoreformacije nema ni prave aplikacije ka EU, ali i turkofiliju koju nam neki namjerno nameću. Svoj govor je završio sa željom da se otvore mnogi arhivi koji govore o crnoj prošlost, te da će, nada se, već jednom prestati podjele.

Što se tiče važnih komentara publike valja izdvojiti žustre govore koji su pozvali hrvatske političare da se napokon ujedine oko ideje jer je to temelj svega. Jer bez prave ujedinjene ideje nema ni napretka, niti će se ponavljati slučajevi poput Mostara i ostalih negativnih za Hrvate. Također se pozvalo čelnike na vlasti da malo više pozornosti obrate na mučeničke spomene koji pozivaju sa Širokog Brijega, Mostara, ali i ostalih mjesta gdje su ubijani Hrvati, za Boga i domovinu.  

Kao zaključak ove tribine mogla bi se izdvojiti misao gospodina Muse koji je istaknuo potrebu „povlačenja crte“ u vlastitoj glavi, znači treba poći od podjela u glavi, od sebe, pa tek bi se tada trebali nadati kako će prestati i ostale besmislene podjele među Hrvatima, kojim se treba čvrsto suprotstaviti.

 

ABCportal.info (Ivan KRALJEVIĆ)