Od Nove godine mijenja se raspodjela poreza: Mostaru i Širokom veći udio, Konjicu I Livnu manji
Mostar će od 1. siječnja 2027. imati veći udio u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza namijenjenih gradovima i općinama u Federaciji BiH. Udio raste i Širokom Brijegu, dok će Konjicu i Livnu pripadati manji postotak zajedničkih prihoda.
To proizlazi iz usporedbe službenih uputa Federalnog ministarstva financija za 2026. i 2027. godinu. Nova uputa objavljena je 3. studenoga u Službenim novinama FBiH, broj 85/26, a primjenjivat će se od početka iduće godine.
Mostaru udio raste s 5,417 na 5,458 posto, a Širokom Brijegu s 1,378 na 1,393 posto. Konjic pada s 1,317 na 1,305 posto, dok se udio Livna smanjuje s 1,597 na 1,582 posto.
Važno je pritom da se ovi postotci odnose na dio prihoda koji se raspodjeljuje gradovima i općinama, a ne na ukupnu naplatu neizravnih poreza u BiH.
Rast i za Čitluk, Ljubuški i Posušje
Promjene obuhvaćaju i druge hercegovačke gradove i općine. Usporedni pregled pokazuje sljedeće udjele:

Mostaru do listopada raspoređeno 19,15 milijuna KM
Koliko su ovi prihodi važni za lokalne proračune pokazuje izvješće Ministarstva za razdoblje od siječnja do listopada 2026. godine.
Mostaru je u tih deset mjeseci raspoređeno 19.149.680 KM, Širokom Brijegu 4.871.379 KM, Konjicu 4.655.737 KM, a Livnu 5.645.568 KM. Gradovima i općinama u Federaciji BiH ukupno je raspoređeno 353,51 milijuna KM.
Ipak, manji udio ne znači automatski i manje novca. Ako ukupni prihodi namijenjeni lokalnoj samoupravi porastu dovoljno da nadoknade smanjenje postotka, grad može dobiti više sredstava nego prethodne godine.
Računski primjer pokazuje razmjer promjene: na svakih 100 milijuna KM raspoloživih za gradove i općine Mostaru bi po novom udjelu pripalo 41.000 KM više nego po dosadašnjem, Konjicu 12.000 KM manje, a Livnu 15.000 KM manje. To je usporedba uz jednak iznos za raspodjelu, a ne prognoza prihoda za 2027. godinu.
HNŽ-u i ŽZH-u raste udio, HBŽ-u pada
Posebna tablica uređuje raspodjelu dijela prihoda namijenjenog županijskim proračunima.
Ovi se udjeli računaju unutar županijskog dijela raspodjele i ne zbrajaju se s udjelima pojedinih gradova i općina.

Stanovništvo, učenici i razvijenost određuju raspodjelu
Prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, formula za gradove i općine temelji se na četiri kriterija: broju stanovnika, koji nosi 68 posto, površini s pet posto, broju učenika u osnovnom obrazovanju s 20 posto te razvijenosti sa sedam posto.
Zakon predviđa i dodatni koeficijent 1,2 za lokalne jedinice s više od 60.000 stanovnika te koeficijent 1,5 na broj učenika za one koje snose materijalne troškove osnovnih škola.
Upute navode izvore podataka i formule, ali ne donose usporedni pregled ulaznih vrijednosti za svaki grad. Zbog toga se iz samih objavljenih postotaka ne može utvrditi koliko je pojedinoj promjeni pridonio broj stanovnika, učenika ili pokazatelj razvijenosti.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.