NJIMA BIJELI, NARODU CRNI Ove godine plaćamo 1,5 milijun maraka "bijelog kruha" političarima za ništa

Građani BiH u ovoj godini plaćaju skoro 1,5 milijuna maraka „bijelog kruha“ za 81 gradskog i općinskog funkcionera. Skoro svaki drugi je nastavio mandat ili posao u vlastitoj tvrtki.

Vijećnik u Skupštini Opštine Novi Grad Mirko Zgonjanin kaže da je „bijeli kruh“ nepotreban jer funkcioneri svakako imaju visoka primanja i dovoljno vremena da uštede. Ipak, i sam je podnio zahtjev za šestomjesečnu naknadu nakon što mu je 2020. godine istekao mandat predsjednika Skupštine. Tako je za šest mjeseci primio 21 tisuću maraka „bijelog kruha“.  

„Ako su drugi primali to i dobijali te naknade, zašto bih ja bio onaj koji bi se odrekao toga”, kaže Zgonjanin, član Demokratskog narodnog saveza (DNS).

On je vlasnik i direktor tvrtke „Astorija company” koja je u 2020. godini imala dobit od 18 tisuća maraka. Za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrdi da je prije dolaska na funkciju predsjednika Skupštine odjavio zaposlenje u svojoj tvrtki, da bi se opet prijavio nakon što je završio s primanjem „bijelog kruha“.

Gradonačelnici, načelnici, predsjednici i potpredsjednici lokalnih skupština te njihovi zamjenici u Republici Srpskoj (RS) imaju pravo primati „bijeli kruh“ šest mjeseci, baš kao i savjetnici u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Ostali političari u ovom entitetu u nezarađenoj plaći mogu uživati godinu dana. Ovaj novac bi im trebao pomoći dok ne nađu novi posao ili ne odu u mirovinu.

Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, 51 općina u Bosni i Hercegovini bi od studenog 2020. do siječnja 2022. godine trebala isplatiti skoro 1,5 miliona maraka za „bijeli kruh“ 81 funkcionera.

Među njima su 34 političara koji primaju ovu naknadu iako imaju svoje tvrtke ili su u međuvremenu osvojili nove mandate u skupštinama. Ovakva praksa je moguća zahvaljujući nepreciznim pravilima koja u većini općina ide naruku političarima.

Zahtjeve za „bijeli kruh“ odobravaju općinske komisije za izbor i imenovanje i njihova uloga se, uglavnom, svodi na formalno potvrđivanje jer pravilima nisu definirane okolnosti za odbijanje zahtjeva, a kriteriji se značajno razlikuju među općinama. Tako je propisano da političari ne mogu primati „bijeli kruh“ ako su zaposleni, ali nije određeno važi li isto i kada imaju privatne biznise. Zato i privatnici uzimaju plaću iz javnih proračuna dok rukovode vlastitim poslovima, uz privremenu odjavu s tog radnog mjesta.

Halil Jašić iz Stranke demokratske akcije (SDA) je bivši potpredsjednik Skupštine Opštine Milići i vlasnik prodavnice mještovite robe „Mirza“. Nakon što je 2018. godine izabran za potpredsjednika Skupštine, Jašić se odjavio iz svoje prodavnice. Istog dana kada mu je istekla naknada „bijelog kruha“, ponovno se zaposlio. On je za pola godine primio 7.200 maraka “bijelog kruha”.

„Oni kažu imaš pravo na naknadu tu koristiti ako ti je loš status tvrtke, ako nije u nekom razvoju velikom trgovinska radnja“, kaže Jašić za CIN, dodavši da je sve bilo u skladu sa zakonom.

Njegov stranački kolega Ajdin Mešić, bivši predsjednik Skupštine Grada Prijedora, suvlasnik je tvrtke za obradu metala „CNC power“ i vlasnik tvrtke za poslovno savjetovanje „2A connections“. One su u 2020. ostvarile dobit od 38 tisuća maraka, a zahvaljujući „bijelom kruhu“ Mešić je za pola godine dobio 21 tisuću maraka.

Ostatak ove divne solidarne priče koja pomaže potrebitima u nevolji možete pronaći u cijelosti na CIN-ovim stranicama.