Nakon godina stanke Sabor Herceg Bosne!

Hrvatska zajednica Herceg Bosna, udruga koja je 24. svibnja 1997. osnovana u Neumu s ciljem povezivanja svih Hrvata u BiH, definiranja strateških smjerova nacionalnog, kulturnog i gospodarskog razvitka, povratka te profiliranja kao krovne udruge hrvatskog naroda, već godinama životari, bez konkretnih ciljeva i planova, kao i održavanja Sabora.
No, Dnevni list doznaje kako su u tijeku pripreme za novi Sabor, prvi nakon više godina, na kojem bi se moglo definirati i novo vodstvo ove udruge.

Sabor trebao svake godine

Naime, u članku 21. Statuta ove udruge jasno je naglašeno kako se Sabor mora održavati najmanje jednom godišnje, što nije slučaj već godinama, dok o konkretnim planovima koje je udruga zacrtala nema ni govora. Tako udruga već duže vrijeme nema rotaciju niti izbor novog vodstva, a sve što se može čuti o njoj, čuje se za vrijeme obilježavanja Dana Herceg Bosne 18. studenoga. No, to bi se uskoro moglo promijeniti, jer naši izvori navode kako su u tijeku pripreme za ponovno aktiviranje ove udruge. Kada govorimo o smjerovima djelovanja HZHB, treba kazati kako u  Statutu jasno stoji kako će pored navedenih ciljeva okupljanja i određivanja strategije hrvatskog razvoja u BiH, ova udruga voditi brigu o zaštiti svih pripadnika hrvatskog naroda, očuvanju kulturne baštine, skrbi za branitelje i obitelji poginulih, ali i kulturnu emancipaciju kroz osnivanje sredstava javnog priopćavanja poput TV-a, odnosno nacionalnog kanala.

 

Iz današnje perspektive jasno je kako se radilo o planovima koji nikada nisu zaživjeli.

Predsjednik Hrvatskog zajedništva Herceg Bosne Petar Milić pojasnio je kako je ova udruga već dugo vremena praktično blokirana, pa iako i dalje postoji, ona ne radi prema propisima i statutu.

“Problem je što Zakon o udrugama ne predviđa bilo kakve sankcije u slučaju da se udruga redovito ne sastaje”, pojasnio je Milić, te podsjeća kako udruga i dalje raspolaže značajnim financijskim sredstvima.

Svrha sama sebi

Govoreći o razlozima ovakvog stanje, Milić je mišljenja kako je Hrvatska zajednica Herceg Bosna zapravo blokirana zbog političke razjedinjenosti Hrvata u BiH, i to još od odlaska Krešimira Zubaka, a onda i Jadranka Prlića.

“Ta struktura je došla do situacije da više ne služi svrsi zbog sukoba unutar hrvatskog korpusa. Svađa je nastala nakon raslojavanja unutar HDZ-a”, upozorio je Milić, koji misli kako takva udruga ne bi ni trebala postojati da se u Daytonu nije odreklo Herceg Bosne. S druge strane, nakon nastanka Hrvatskog narodnog sabora, Hrvatske samouprave i međužupanijskog vijeća, udruga je, podsjeća Milić, zadržala sve one aktivnosti koje su navedene institucije već imale, te naglašava kako se radilo o paralelnim sustavima moći i vlasti, koje je postupno gubilo svaku svrhu.

Svi hrvatski čelnici

U Saboru udruge trebali su sjediti legitimni zastupnici hrvatskih interesa iz političkog, društvenog, kulturnog i vjerskog života u BiH, koji danas ne mogu ostvariti konsenzus (osim Kreševske deklaracije) ni po jednom vitalnom pitanju. Nejedinstvo koje je Hrvate skupo koštalo odrazilo se i na funkcioniranje ove udruge, koja je upravo trebala služiti promoviranju jedinstvenog nastupa hrvatskih političkih predstavnika u BiH.

Sve snage Hrvata u BiH

Na utemeljiteljskom saboru 24. svibnja u Neumu društvene, političke, gospodarske i kulturne organizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini osnovale su Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu (HZHB). Ova zajednica je trebala biti, kako je tada najavljeno, krovna i zborna institucija hrvatskog naroda u BiH. Cilj joj je bio povezivanje svih Hrvata u BiH, definiranja strateških smjerova nacionalnog, kulturnog i gospodarskog razvitka, povratka te profiliranja kao krovne udruge hrvatskog naroda, ali ona već godinama životari, bez konkretnih ciljeva i planova. Odluka o utemeljenju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, koja je trebala zaštititi interese Hrvata u BiH u svim sferama, donesena je jednoglasno.

Dnevni List