MOŽE LI SE BEOGRAD DOGODITI NAMA? Hercegovina puna ilegalnog oružja

Krvavi incidenti u Beogradu i Mladenovcu mnoge su naveli da se zapitaju i o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti svoje djece. Mnogi se sa strepnjom pitaju, može li se nešto slično sutra dogoditi i nama. Štiti li nas sustav i koliko je lako osobama s lošim namjerama doći do smrtonosnog oružja?

U 2023. bez ubojstava, ali s većim brojem zabilježenih pucnjava.

Hercegovina se generalno smatra sigurnim područjem, kada je u pitanju kriminal počinjen vatrenim oružjem, pa tako u 2023. godini nema zabilježenih ubojstava istim, ali dojam je da je to više stvar sreće i slučajnosti, nego dobrog rada sigurnosnih organa. U ovoj godini zabilježeno je nekoliko bačenih bombi, eksplodiranih i neeksplodiranih, te pucnjava, poput onih u Nevesinju i u Fejićevoj ulici u Mostaru koje pukom srećom nisu završile tragičnim ishodom.

Zakon o oružju usklađen s EU standardima, problem je ilegalno oružje.

Zakon o oružju i streljivu u BiH se provodi kroz 12 zakona – na nivou entiteta Republika Srpska, deset županija u Federaciji BiH te u Brčko Distriktu. 

Različit je za svaku županiju u Federaciji, a onaj u Hercegovačko Neretvanskoj Županiji usvojen je 2017. i po mnogima je, barem na papiru jako dobar, budući da je usklađen sa EU standardima. S druge strane, koliko dobro ga provode nadležne institucije drugo je pitanje?

Zakon podrazumijeva brojne provjere i regulacije, te omogućava pojedincu koji uspješno ishoduje dozvolu za držanje, odnosno nošenje oružja da posjeduje do 5 pištolja i 7 lovačkih pušaka. Prema dostupnim podacima iz MUP HNŽ, nešto manje od 15 000 osoba na području ove županije legalno posjeduje oružje. Naravno, taj broj podrazumijeva i lovce, te članove policijskih službi koji čine većinu vlasnika naoružanja.

Pravila za držanje oružja razlikuju se od županije do županije pa tako u skladu sa zakonom o oružju u Kantonu Sarajevo, ograničenje se odnosi samo na podobnost osoba koje žele nabaviti i posjedovati oružje. Osobe koje dobiju odobrenje za posjedovanje oružja, mogu imati jedan komad oružja na jednom oružnom listu, no zakon ne propisuje ograničenja u ukupnom posjedovanju oružja. To znači da jedna osoba u Sarajevu teoretski može imati neograničen broj komada oružja. U Unsko-sanskoj županiji pojedinci mogu imati najviše jedan revolver i jedan pištolj, ali nema ograničenja u posjedovanju lovačkog oružja. Srednjobosanska županija također nema ograničenja u posjedovanju oružja, dok Zakon o držanju oružja Tuzlanske županije dopušta pojedincima da imaju jedan registriran pištolj na svoje ime.

Legalni okvir je dobar, kao što je legalni okvir bio dobar i u Srbiji. Pucnjave u školi u Beogradu i u Mladenovcu izvršene su legalnim naoružanjem.

Dizdarević: Statistički je svaka druga kuća u BiH naoružana

Sandi Dizdarević, kriminalni psiholog i stručnjak za sigurnost kaže kako kriminalnim skupinama ranije bilo puno jednostavnije doći do oružja na crnom tržištu. Danas to i nije tako lako. Glavni je razlog pad SKY i Anom aplikacija preko kojih se vršila većina kupoprodaje ilegalnog oružja. 

Ono što ovdje još može biti potencijalno zabrinjavajuće je oružje zaostalo iz rata. Procjene su da ilegalnog u odnosu na registrirano oružje ima otprilike 3 do 7 puta više. 

“Legalno prijavljenog oružja u BiH po posljednjim podacima UNDP-a ima 324. 000 komada. Ako pomnožimo sa tri, ispada da se na području BiH nalazi oko milijun komada oružja. Dakle svaka druga kuća je praktički naoružana.” kaže Dizdarević za Hercegovina.info.

Našu regiju posljednjih su godina potresla ubojstva u Gorici, Kočerinu, i Ljubuškom, a svima im je zajednička činjenica da je u njima korišteno ilegalno oružje.

Slučaj Gorica pokazuje kako je lako doći do ilegalnog oružja

U Gorici je slučaj bio posebno strašan, naime dvostruki ubojica Jozo Jasak, otprije poznat kao incidentna i problematična osoba, na suđenju je detaljno opisao proces kupnje automatske puške AK 47, popularnog Kalašnjikova:

“Rekao sam (Anti Grizelju) mu da bi kupio pušku ili pištolj tj. prvo sam rekao da bi kupio pištolj. Antiša mi na to odgovara vidit ću ja kroz dva tri dana pa cu ti javiti. Ja sam mislio da nema od toga ništa, on otiša u brdo ja kući leć. Nekad iza tuče Antiša na vrata moje kuće, izašao sam i viče Antiša ima Jozo puška budi za 15 minuta iznad Crkve kod majdena doći će čovjek iz Ljubuškog. Kaže Antiša puška je 850 KM nije to kao prije 300 KM. Bit će i pištolj za dva tri dana ali on je 1200 KM. Ja velim nije bitno koliko košta da košta daj ti pušku odmah. Ja bi kupio da je pištolj odmah pištolj ali bila je samo puška. Ja sam bio zagrijan da kupim bilo šta. Kaže Antiša nemoj nosit mobitel prisluškuju sve, budi za 15 minuta kod majdena. Ja nisam ponio mobitel ostavio sam ga u kući i za 10 ak minuta upalio auto i otišao na majden.”

Prilikom legalne registracije oružja, tvrdi psiholog Marko Romić za naš portal, osobe poput Jaska nikada ne bi mogle dobiti dozvolu. 

“U okviru zdravstvenog sustava pri domovima zdravlja postoji odjel medicine rada i u okviru tog odjela rade psiholog i psihijatar. Osobe koje traže dozvolu za nošenje oružja moraju obavezno proći pregled kod psihologa. Tu se primijete odstupanja kod psihopatologije, tako da teško može dozvolu dobiti osoba koja pokazuje psihopatološke crte"

Razlog za nabavku oružja mora biti opravdan, poput ugrožene sigurnosti pojedinca, dok se u rutinskoj provjeri koju nadležni organi mogu provesti nenajavljeno dozvola može i izgubiti.

Najvažnije u svemu, a tome nas uče i recentni događaji je s oružjem biti ekstremno oprezan i držati se svih pravila i propisa za čuvanje istoga. Posebno se to odnosi na držanje smrtonosnog oružja izvan dohvata djece.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.