Može li BiH zabraniti društvene mreže djeci ispod 15 godina?

U nekim europskim državama od rujna osobama mlađima od 15 godina neće biti dopušteno otvaranje računa na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i TikToku, dok stručnjaci upozoravaju da bi potpuna zabrana mogla izazvati suprotan učinak i potaknuti djecu da prijeđu na manje regulirane platforme.

Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet za Detektor ističe kako postoje brojne prepreke za uvođenje zabrane korištenja društvenih mreža osobama mlađima od 15 godina u Bosni i Hercegovini. Za njezinu provedbu, navodi, bilo bi potrebno uspostaviti kvalitetan pravni i institucionalni okvir.

„Imamo četiri kaznena zakona u BiH – na državnoj, entitetskim i razini Brčko distrikta – koji nisu međusobno usklađeni ni horizontalno ni vertikalno s konvencijama koje je BiH ratificirala“, kaže Pejdah.

Potrebna sveobuhvatna reforma

Prema njegovu mišljenju, potrebna je sveobuhvatna reforma zakonodavstva kojom bi se jasnije definirali digitalno nasilje, vrbovanje djece putem interneta, elektroničko uhođenje i seksualno iznuđivanje na internetu, prije nego što se uopće počne razmišljati o zabranama.

Rejhana Dervišević, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navodi kako bi BiH prije svega trebala uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima u području digitalnih usluga i zaštite podataka.

„Najveći su problem nadležnosti. Nema dvojbe da bi djelovanje pravosuđa i policije moralo biti koordinirano“, kaže Dervišević, dodajući kako bi naglasak ipak trebalo staviti na obrazovanje.

Prema njezinu mišljenju, postoji snažno opravdanje za ograničavanje pristupa društvenim mrežama maloljetnicima jer je evidentan porast vršnjačkog nasilja.

„Sama zabrana nije jedino rješenje jer djeca brzo usvajaju nove tehnologije i lako pronalaze načine za zaobilaženje dobnih ograničenja, primjerice lažnim navođenjem godina“, dodaje Dervišević.

Digitalna pismenost

Ona ističe kako su najvažnije medijska i digitalna pismenost te da bi obrazovanje djece u tom području trebalo započeti vrlo rano kako bi naučila kritički razmišljati.

„Ako kritički razmišljaju, to znači da ih učimo kako se sigurno kretati digitalnim prostorom. Država ne može u potpunosti preuzeti ulogu roditelja“, pojasnila je.

Pejdah navodi kako postoje dva stručna pristupa zabrani korištenja društvenih mreža maloljetnicima. Stručnjaci koji podržavaju zabranu smatraju da bi se njome smanjila izloženost djece rizičnim sadržajima, internetskom nasilju, manipulativnim algoritmima i kontaktima s nepoznatim osobama, s obzirom na to da djeca još nemaju dovoljno razvijenu sposobnost kritičkog razmišljanja i procjene rizika.

„Međutim, s druge strane, većina stručnjaka smatra da sama zabrana neće riješiti problem jer su djeca vrlo prilagodljiva i brzo pronalaze alternativne načine komunikacije“, dodao je Pejdah.

Kontaktne točke

Osim mogućnosti da djeca registriraju profile koristeći podatke svojih roditelja, Pejdah upozorava da postoji bojazan kako bi mogla prijeći na manje poznate ili slabije regulirane platforme za razmjenu poruka i sadržaja, što bi moglo izazvati suprotan učinak.

„Policijske i druge institucije koje na tim platformama nemaju svoje kontaktne točke, kakve imaju za Metine platforme, teže mogu ući u trag korisnicima i pribaviti materijal potreban za pronalazak počinitelja“, objasnio je Pejdah.

Smatra kako je potrebno educirati i roditelje koji vjeruju da se njihova djeca neće naći u rizičnim situacijama.

„Prije donošenja odluke potrebno je sagledati širu sliku i sve aspekte problema, a tek potom procijeniti je li uvođenje zabrane opravdano i učinkovito“, rekao je Pejdah.

Dalibor Tanić, član Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, kaže kako je kontroliranje vremena koje dijete provodi na društvenim mrežama iznimno složeno pitanje jer postoji dio dana tijekom kojeg roditelji jednostavno nemaju uvid u njegove aktivnosti.

„Koliko god zvučalo apsurdno, razgovor je najučinkovitiji, kao i naš osobni primjer. Ne možemo djeci uskraćivati ili zabranjivati korištenje mobitela ako nas svakodnevno gledaju kako telefon ne ispuštamo iz ruku“, navodi Tanić.

Upute školama

Podsjeća kako je u Kantonu Sarajevo Institut za preduniverzitetsko obrazovanje uputio svim osnovnim i srednjim školama nalog da izrade pravilnik o korištenju mobitela u školama.

„Prema ovom modelu ne postoji univerzalno rješenje, nego je svaka škola u suradnji sa svojim vijećem roditelja radila na izradi pravilnika. Mislim da bi pravilnik trebao stupiti na snagu početkom nove školske godine“, naveo je Tanić.

Dodao je kako bi pravilnikom trebalo strogo zabraniti korištenje mobitela tijekom nastave, osim kada nastavnik odluči da se uređaji upotrebljavaju za istraživanje u okviru određenog predmeta.

Doktorica psiholoških znanosti Senija Tahirović iz psihološkog savjetovališta „Iskre odrastanja“ kaže kako zabrane mogu imati kratkoročan učinak. Objašnjava da problem nastaje nakon prestanka zabrane jer djeca u međuvremenu nisu razvila sposobnosti samokontrole i kritičkog mišljenja.

Preporučuje da roditelji od najranije dobi razgovaraju s djecom i potiču razvoj njihova kritičkog mišljenja kako bi mogla zauzeti kritički stav prema svemu što vide na internetu i u drugim medijima.

„Naša generacija mladih ljudi generacija je budućnosti koja će se sve više oslanjati na aplikacije i umjetnu inteligenciju. Moramo ih pripremiti za takav život“, pojasnila je Tahirović.

Australija prva zabranila društvene mreže djeci

Australija je prva država koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, onemogućivši im pristup platformama kao što su Facebook, Instagram, YouTube i TikTok. Zabrana je stupila na snagu u prosincu 2025. godine.

Njezin primjer slijedila je Francuska, koja je u srpnju postala prva europska država koja je zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađima od 15 godina. Prema novom zakonu, djeci mlađoj od 15 godina od 1. rujna neće biti dopušteno otvaranje računa na društvenim mrežama.

U Brazilu, Indoneziji i Maleziji također su na snazi zakonski propisi kojima se djeci mlađoj od 16 godina ograničava pristup društvenim mrežama.

Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati također su usvojili zakone koji bi trebali stupiti na snagu krajem 2026., odnosno tijekom 2027. godine. 

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore