Mostar, Čapljina i Široki Brijeg među najnetransparentnijim pravosudnim institucijama u BiH

Novo istraživanje Indeksa transparentnosti pravosuđa koje su proveli Transparency International BiH i BIRN BiH otkriva zabrinjavajuće podatke o radu pravosudnih institucija u BiH – posebice onih u Hercegovini.

Dok pojedini sudovi i tužiteljstva bilježe značajan napredak, institucije u Mostaru, Čapljini i Širokom Brijegu nalaze se među najslabije ocijenjenima po pitanju otvorenosti i dostupnosti informacija.

Mostar na dnu ljestvice

Općinski sud u Mostaru dobio je indeks samo 31, iako je to blago poboljšanje u odnosu na 24 u 2022. godini. Time je ovaj sud rangiran na 69. mjesto od 74 analizirane institucije, čime ulazi u samo dno pravosudne transparentnosti u BiH.

Ni Županijsko tužiteljstvo HNŽ nije daleko – s indeksom od 34 (manje nego 2022.) zauzelo je predzadnje mjesto među svim županijskim tužiteljstvima u zemlji.

Čapljina i Široki u padu, sud u Ljubuškom napredovao

Posebno zabrinjava Općinski sud u Čapljini, koji je u 2022. imao indeks 50, dok je u najnovijem izvještaju pao na samo 37. Sud u Čitluku ima nešto bolji rezultat – 41, ali i dalje spada među donji dio ljestvice.

Županijski sud u Širokom Brijegu, koji je 2022. imao indeks 74, pao je na 64, dok je Općinski sud u Širokom Brijegu zabilježio još veći pad – s 51 na 43.

Općinski sud u Ljubuškom pozitivno je iznenadio – porastao je s 43 na indeks 75, što ga svrstava u top 10 najotvorenijih sudova u BiH. To je jasan znak da transparentnost nije nedostižna ni u Hercegovini – kad za nju postoji volja.

Što pokazuje istraživanje?

Nažalost, više od 30 pravosudnih institucija u BiH ne odgovara na medijske upite, 62 posto sudova odbija dostaviti ili ignorira zahtjeve vezane za presude, samo 23 suda objavljuju godišnje planove, a većina ne objavljuje proračne.

TI BiH dobiva odgovore u 70 posto slučajeva, dok ih građani dobivaju tek u 35 posto.

Transparentnost je ključ povjerenja građana u pravosuđe i temelj borbe protiv korupcije. No, rezultati pokazuju da se pravosudne institucije u Hercegovini zatvaraju prema javnosti, usporavaju pristup informacijama i zanemaruju zakonske obveze o otvorenom radu.

Kompletno istraživanje dostupno je OVDJE.