Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Sporost pravosuđa u HNŽ pokazuje da se korupcija isplati
Borba protiv korupcije jedan je od ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji. Svake godine 9. prosinca obilježava se Svjetski dan borbe protiv korupcije, s ciljem jačanja svijesti o štetnosti koruptivnih praksi i važnosti učinkovitog pravosuđa. No stvarnost pokazuje koliko je teško preliti međunarodne obveze u konkretan rad institucija.
Hercegovačko-neretvanska županija na tom testu dočekuje ovaj dan s najmanje dva značajna kaznena predmeta visoke korupcije u nadležnosti Županijskog suda u Mostaru, i oba stoje bez ijednog održanog ročišta, iako je riječ o predmetima koji zadiru u najviše razine vlasti i upravljanja javnim resursima.
Predmet „Urbicid Bijeli Brijeg“: Optužnica potvrđena početkom 2024. – prvo ročište tek 2026.
U siječnju 2024. potvrđena je optužnica protiv Zdravka Čuljka i Sanje Voloder u predmetu koji je središnja točka afere „urbicid” u Mostaru. Optuženi se terete za supočiniteljstvo u zlouporabi položaja, pri čemu je, prema navodima Tužiteljstva HNŽ, investitoru pribavljena korist od 548.484,94 KM, a istodobno narušen važeći regulacijski plan u naselju Bijeli Brijeg.
Prema optužnici, Voloder je tijekom 2017. i 2018. vodila upravni postupak i pripremila rješenja o urbanističkoj suglasnosti i građenju, a Čuljak ih je parafirao kao nadređeni. Dokumenti su potom dostavljeni gradonačelniku na potpis i time je omogućena gradnja protivno zakonu i prostornim planovima.
Iako se radi o predmetu visoke korupcije, prioritetnom za pravosuđe prema Mišljenju Europske komisije, postupak se nije pomaknuo s mrtve točke dvije godine nakon potvrđene optužnice!
Prvo ročište zakazano je za 7. siječnja 2026. godine.
Županijski sud u Mostaru nije ponudio konkretno obrazloženje ovakvog kašnjenja.
Visoka korupcija u Ministarstvu gospodarstva: Slučaj Željka Laketića
Dana 21. veljače 2025. potvrđena je optužnica protiv bivšeg županijskog ministra gospodarstva Željka Laketića.
Tereti ga se da je 2019. kao ministar samoinicijativno izmijenio prijedlog Stručnog povjerenstva za dodjelu poticaja, čime je određene korisnike pogurao iznad rangiranih i omogućio raspodjelu grant sredstava onima koji po pravilima na to nisu imali pravo.
Time je, prema optužnici, proračunu HNŽ nanesena šteta od 845.000 KM, a pojedinci su ostvarili nezakonitu korist u značajnom iznosu.
Unatoč težini kaznenog djela i jasno navedenim imovinskim posljedicama, za njega ročište još nije zakazano.
Na upit portala Županijski sud odgovara da predmet nije aktiviran zbog „velikog broja prioritetnih predmeta, osobito pritvorskih”, te da će biti uzet u rad „prema planu rješavanja”.
Prioriteti deklarirani… bez učinka
U izvješću predsjednika Županijskog suda HNŽ Zdenka Krtalića, podnesenom Skupštini u lipnju 2025., stoji kako su „predmeti visoke korupcije i organiziranog kriminala već dvije godine prioritet broj jedan”. Istovremeno, tijekom 2024. zaprimljena su samo tri takva predmeta.
Upravo zato izostanak djelovanja u dva ovako osjetljiva slučaja otvara ozbiljna pitanja vjerodostojnosti pravosuđa.
Europski uvjeti i pravo na suđenje u razumnom roku
Zakon o kaznenom postupku FBiH ne propisuje precizan rok početka suđenja, ali čl. 13. jamči da se postupak mora voditi bez nepotrebnog odgađanja. Isto potvrđuje i Europska konvencija o ljudskim pravima, praksa Europskog suda za ljudska prava, te EU prioriteti u sektorskoj reformi pravosuđa.
Odgađanje procesuiranja visoke korupcije ruši povjerenje javnosti i direktno podriva napredak BiH u pregovorima s EU.
Političari će danas prigodno govoriti o „nultoj toleranciji”, „jačanju institucija” i „europskoj budućnosti”. No činjenice u Mostaru pokazuju da se upravo najvažniji predmeti guraju pod tepih, ne tjednima nego godinama.
Ako visoka korupcija nije prioritet u praksi – onda ništa od onoga što će se danas izgovoriti ne znači previše.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.