Je li Županijskom sudu HNŽ rješavanje slučajeva visoke korupcije zaista prioritet?

Više od 18 mjeseci prošlo je otkako je Županijski sud u Mostaru potvrdio optužnicu protiv Zdravka Čuljka, bivšeg šefa Službe za građevinske propise, i Sanje Voloder, tadašnje službenice Grada Mostara, zbog sumnje na tešku zlouporabu položaja kojom je poduzeću „Joks“ d.o.o. pribavljena korist veća od pola milijuna maraka.

Ipak, prema službenom odgovoru koji je portal Hercegovina.info zaprimio od Županijskog suda HNŽ, predmet još nije ni počeo, “bit će uzet u rad prema planu rješavanja”.

U odgovoru koji je potpisala stručna suradnica za odnose s javnošću Županijskog suda, ne navodi se kada bi suđenje moglo započeti, niti zbog čega konkretno predmet još nije aktiviran, iako se radi o kaznenom djelu iz sfere visoke korupcije, prioritetne za pravosuđe BiH na putu ka EU.

AFERA URBICID IZRODILA OPTUŽNICU Podignuta i potvrđena optužnica protiv bivših i sadašnjih čelnika urbanizma u Mostaru

Tužiteljstvo HNŽ-a podiglo je, a Sud u Mostaru potvrdio optužnicu u predmetu Bijeli brijeg, središnjoj temi afere urbicid koju smo razotkrili. U konačnici je optužnica obuhvatila dvije osobe,…

Podsjetnik: kako su parafirali protivno zakonima i planovima

Optužnica koju je Županijsko tužiteljstvo HNŽ podiglo 24. siječnja 2024. tereti Čuljka i Voloder za supočiniteljstvo u kaznenom djelu zlouporabe položaja ili ovlasti, s posljedicom narušavanja važećeg regulacijskog plana u naselju Bijeli Brijeg i pribavljanja imovinske koristi od 548.484,94 KM za investitora, a na štetu stanara okolnih zgrada.

Prema optužnici, Voloder je 2017. i 2018. vodila upravni postupak i sačinila rješenja o urbanističkoj suglasnosti i građenju, dok ih je Čuljak kao nadređeni parafirao bez zakonite osnove i navodno bez znanja Marine Deronjić tadašnje načelnice Odjela za urbanizam. Dokumenti su potom dostavljeni gradonačelniku Ljubi Bešliću na potpis, čime je investitoru omogućena gradnja objekta protivno zakonima i prostornim planovima.

AFERA URBICID Evo što se optuženima Zdravku Čuljku i Sanji Voloder stavlja na teret

Županijsko tužiteljstvo HNŽ je nakon provedene i okončane istrage podiglo optužnicu protiv Zdravka Čuljka (1957.), iz Mostara i Sanje Voloder (1964.), iz Mostara, zbog osnovane sumnje da su kao…

Sud i dalje šuti – prioriteti pod znakom pitanja

U izvješću predsjednika Županijskog suda HNŽ, Zdenka Krtalića, podnesenom Skupštini HNŽ u lipnju 2025., navodi se da su u 2024. godini zaprimljena samo tri predmeta visoke korupcije, što potvrđuje rijetkost takvih slučajeva i važnost njihovog pravodobnog procesuiranja. Unatoč tome, predmet Čuljak–Voloder i dalje nije “uzet u rad”.

Kako je i sam Krtalić istaknuo, “predmeti visoke korupcije i organiziranog kriminala su od pretprošle godine prioritet broj jedan”, budući da njihovo procesuiranje predstavlja uvjet iz Mišljenja Europske komisije za otvaranje pregovora s BiH i eventualno pristupanje BiH Europskoj uniji.

U ovom slučaju, činjenica da se optužnica za zlouporabe u urbanizmu, koje uključuju najviše razine gradske uprave i značajne imovinske koristi, još nije ni počela rješavati – nameće pitanje koliko su te deklaracije o prioritetima zaista iskrene i koliko se još jedan ovakav predmet visokog kalibra može i smije odugovlačiti.

Što kaže Zakon?

Iako Zakon o kaznenom postupku FBiH ne određuje točno kada mora početi suđenje nakon potvrde optužnice, sud ima obvezu postupati bez nepotrebnog odgađanja (čl. 13. – pravo na suđenje u razumnom roku). To proizlazi i iz Europske konvencije o ljudskim pravima (čl. 6), Prakse Europskog suda za ljudska prava, kao i Mišljenja Europske komisije u kontekstu reforme pravosuđa u BiH.

Suđenje u pravilu ne mora početi "odmah", ali 18 mjeseci zastoja bez ijedne održane rasprave u predmetu potvrđene optužnice za tešku zlouporabu predstavlja ozbiljno kašnjenje.

Od 2021. godine, VSTV BiH i EU delegacija u BiH službeno naglašavaju da predmeti korupcije i organiziranog kriminala trebaju imati prioritet u rasporedu sudova i tužiteljstava.

U tom kontekstu, odugovlačenje postupka izravno podriva povjerenje javnosti, ali i poziciju BiH u europskim integracijama.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.