Međugorje podijelilo Vatikan: Ruini protiv tajnika Bertonea

Benedikt XVI. se na kraju opće audijencije u srijedu, tjedan dana nakon uhićenja njegova sobara Paola Gabrielea, osvrnuo i na pisanja o VatiLeaksu. Neuobičajeno je da Papa govori o pisanju glasila o nekim, očito, sučeljavanjima unutar vatikanskih zidina.

Meta napada vatikanskih "krtica"

"Događaji koji su se ovih dana zbili glede kurije i mojih suradnika ožalostili su moje srce, ali se nije poljuljalo uvjerenje da Crkvu unatoč ljudskim slabostima, teškoćama i kušnjama vodi Duh Sveti, i da joj Gospodin neće nikad uskratiti svoju pomoć da je podupire na njezinu putu", rekao je Papa na kraju opće audijencije te nastavio kako su se "u nekim glasilima umnažala nagađanja, sasvim neutemeljena jer su uvelike nadmašila činjenice, prikazana je slika Svete Stolice koja ne odgovara stvarnosti". Na kraju je Benedikt XVI. javno potvrdio svoje povjerenje državnom tajniku kardinalu Tarcisiju Bertoneu koji je postao, sada je sve jasnije, metom napada vatikanskih "krtica" ili disidenata, kako su one koji u javnost iznose povjerljive dokumente prozvali neki vatikanisti.

"Želim obnoviti svoje povjerenje i ohrabrenje svojim najužim suradnicima i svima onima koji mi svakog dana vjerno, požrtvovno i samozatajno pomažu u izvršavanju moje službe", kazao je Benedikt XVI. na kraju opće audijencije.

Bertone ne želi da se mijenja stav o Međugorju

U talijanskim se novinama u četvrtak nastavilo pisati o unutarvatikanskom sučeljavanju. U listu Repubblica piše kako su se o budućnosti Međugorja sučelili Bertone i bivši predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Camillo Ruini kojeg je papa 2010. postavio na čelo komisije za izučavanje fenomena navodnih Gospinih ukazanja u hercegovačkom mjestu. Bertone, navodno, ne bi htio da se izmijeni dosadašnje stajalište Vatikana glede Međugorja koji pohode milijuni vjernika i gdje se okreće mnogo novca. Podsjetimo, Bertone je bio tajnik Kongregacije za nauk vjere koja je 1998. godine obznanila kako se još ne može ustvrditi da se u Međugorju događa nešto natprirodno, ali ni suprotno. Time se potvrdilo zadarsko priopćenje Jugoslavenske biskupske konferencije iz 1991. u kojem stoji kako se još ne može govoriti o Gospinim ukazanjima bez pridjeva "navodna".

Vatikanska komisija za Međugorje u kojoj su, među ostalim, i kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić, zaključila je krajem veljače ove godine razgovore sa svim vidjelicama. Još bi se trebala sastati najmanje jedanput ili dva puta ove godine, a krajem 2012. trebala bi svoje mišljenje predati Kongregaciji za nauk vjere. Kardinal Ruini se ne izjašnjava, odnosno njegovo mišljenje glede pojava u Međugorju se ne može otkriti. Pitao sam ga jednom može li nešto reći o radu komisije kojoj je na čelu. Odgovorio mi je kako je članovima komisije zapovjedio da ne govore ništa pa bi onda bilo nepristojno da on progovori.

Dakle, tek u 2013. Kongregacija za nauk vjere počet će se baviti međugorskim fenomenom. Pročelnik kongregacije za nauk vjere je kardinal William Levada, koji je u vatikanskom glasilu Osservatore Romanu od 29. svinja objavio članak o propisima za razlučivanje navodnih ukazanja i objava. Zapravo, osvrnuo se na propise koje je 24. veljače 1978. odobrio papa Pavao VI., a Kongregacija za nauk vjere na čelu s hrvatskim kardinalom Franjom Šeperom tiskala ih je 25. veljače 1978. godine. Tada su propisi bili poslani biskupima, premda nisu službeno objavljeni. Sada kardinal Levada upozorava na to da su dijelovi dokumenta objavljeni na više jezika, ali bez odobrenja bivšeg Sant'Uffizija. Kongregacija za nauk vjere smatra sada prikladnim da ih objavi na različitim jezicima, najavljuje Levada, tim više što su u međuvremenu objavljeni i drugi dokumenti.

Objava pravila prije izjašnjavanja o Međugorju

Koliko su važna iskustava povezana s nadnaravnim pojavama u životu i poslanju Crkve, vidjelo se i na XII. redovitoj Biskupskoj sinodi o Riječi Božjoj u listopadu 2008. godine. Benedikt XVI. govori o tome u postsinodalnoj pobudnici Verbum Domini, podsjeća Levada i citira neke dijelove te pobudnice. Papa Ratzinger kaže kako je Crkva svjesna da se s Isusom Kristom nalazi pred konačnom Riječju Božjom; on je Prvi i Posljednji. On, koji nam je objavio Boga, jedina je i konačna Riječ dana čovječanstvu. Stoga, tko bi još želio propitivati Gospodina i od Njega tražiti viđenja ili objave, ne samo da bi činio glupost, nego bi vrijeđao Boga, jer njegov pogled nije upravljen u Krista nego traži različite stvari i novosti, napisao je papa. Po tome bi se moglo zaključiti kako se odbacuju tzv. privatne objave, a Crkva ih ipak priznaje.

"Odobravajući neke privatne objave, Crkva se želi očitovati da nisu u suprotnosti s katoličkom vjerom i dobrim običajima. Stoga je opravdano objaviti takvu privatnu objavu jer pomaže da se u određenom trenutku bolje shvati i živi Evanđelje, ali ona ne veže vjernike", napisao je Benedikt XVI. u pobudnici. Kardinal Levada zaključuje članak u vatikanskom glasilu kako će "objavljivanje propisa pomoći pastirima Katoličke crkve u zahtjevnoj zadaći prosuđivanja ukazanja i objava, poruka i govora, izvanrednih, a i navodnih nadnaravnih pojava". Dakle, Kongregacija za nauk vjere obznanit će pravila prije nego li će se izjasniti o Međugorskom fenomenu.

vecernji list