Martin Raguž: Na proljeće otvaramo predstavništva HNS-a u Washingtonu i Bruxssellesu

...izjavio je za Dnevnik.ba kako će na proljećebiti otvorena predstavništva HNS-a u Washingtonu u Bruxssellesu.
Raguž je govorio i o američkoj inicijativi da se reformira federacija BiH, o tome hoće li OHR promijeniti izborna pravila za Mostar, očekivanjima od sutrašnje posjete hrvatskog premijera Milanovića Bosni i Hercegovini, odnosima da HDZ-a i drugim aktualnim temama.

Razgovarao: Milan Šutalo, Dnevnik.ba

Skoro će godinu dana od kako je u Federaciji BiH, na nezakonit način, uspostavljena vlast, bez predstavnika jednog konstitutivnog naroda. OHR se oglušuje o zahtijeve dva HDZ-a da ukine suspenziju odluka SIP-a, a SDP i SDA odbijaju pristati na rekonkciju Federalne vlade. Trebaju li politički predstavnici Hrvata promijeniti način borbe za ostvarenje jednakopravnosti Hrvata, s obzirom da postojeći ne daju rezultate?

-Bilo bi dobro da dođe do rekonstrukcije Federalne vlade, na način da se uvaži izborna volja hrvatskog narodfa, ne samo za Federaciju BiH, već za ukupne odnose u BiH. Poštivanje izborne volje svakog konstitutivnog naroda pokazalo se ključnim u riješevanju dubljih političkih kriza, kao što je ova. Drugo uskladili bi se odnosi od Vijeća ministara, do županija i kantona, gdje su ispoštovane izborni rezultati unutar svakog naroda, jer objektivno u Federaciji imamo prekid s obzirom na način na koji je formirana vlast u ovom entitetu, gdje je izostalo poštivanje legitimne volje hrvatskog naroda. No činjenica je da ključni politički akteri, mislim na SDA i SDP, kao stranke s većinskim bošnjačkim političkim legitimitetom još ne pokazuju interes da se to realizira. I pitanje je do kada taj stav može izdržati s obzirom na ukupne političke, gospodarske, socijalne i sve druge odnose u F BiH, a ja mislim da ne može dugo i da bi trebalo iskoristiti politički momenat da dođe do promijene vlasti u F BiH, jer je to u interesu svih. Naravno pitanje političke borbe da se ti ciljevi ostvare- poštivanje izborne volje naroda- je uvijek legitimno pitanje i sva ona sredstva koja su demokratska, bez obzira radi li se o institucionalnom ili izvaninstitucionalnom djelovanju trebaju biti u igri.

Federacija BiH, koja je Washingtonskim i Daytonskim sporazumom definirana kao hrvatsko-bošnjački entitet, pretvorila se u entitet u kojem su Hrvati potpuno marginalizirani. Je li moguće da Hrvati povrate de facto izgubljenu konstitutivnost u F BiH?

S obzirom da sam već nakon Washingtonskog sporazuma bio u prvoj Vladi F BiH sad mogu povući paralelu. Tada je u Vladi F BiH bilo 8 ministara iz reda bošnjačkog i šest iz reda hrvatskog naroda. Predsjednik Federacije je bio Hrvat, premijer Bošnjak. Od tada do danas samo u 17 godina, taj omer se drastično promijenio i sada je on 13 na prema četiri na štetu Hrvata. To je puno i za jedno stoljeće. To pokazuje trend koji je puno opasniji od aktualne situacije u F BiH. To je alarmirajuće ne samo za Hrvate, već i za sve druge u BiH i strukturalna reforma Federacije treba biti politički prioritet, kako bi se zaustavio taj negativni trend, reforma koja će F Bih učiniti upravljivom, istinski decentraliziranom, prihvatljivom i za Hrvate i za Bošnjake i za sve unutar prostora koji obuhvaća F BiH. Mislim da je sad fantastičan politički momenat da se stvar suštinski promijeni na način da se riješi i hrvatsko pitanje i pitanje Federacije koja postaje najranjiviji dio BiH i da se način riješavanja F BiH prenese i na BiH te da se i RS stavi u jedan realan kontekst ukupnih odnosa.

Kakvi su realni izgledi da dođe do ustavnih promijena. Američki veleposlanik Moon ističe nužnost reforme Federacije, no Amerikanci kažu kako nemaju gotovo riješenje, ističući kako koncept reformetrebaju ponuditi domaći političari. Imam informaciju da veleposlanik Moon intenzivno razgovara s brojnih političarima i da će SAD uskoro izaći s konceptom preuređenja F BiH. Kakva su vaša saznja?

-Izuzetno je važno da SAD imaju fokus na ovom pitanju s obzirom na njihovu ukupnu ulogu, kako u postizanju Washingtoskog sporazuma i usptavi Federacije do kasnije uloge medijatora u implementiranju Washingtonskog sporazuma. Sigurno je da bez njihove aktivne uloge u strateškom smislu teško će biti ovaj proces dovesti do kraja i zato sam ohrabren izjavama koje smo u zadnje vrijeme čuli uglavnom, ali ne samo, od američkog veleposlanika gospodina Moona. Poslane su, dakle ohrabrujuće poruke i iskazana spremnost SAD da daju svoj doprinos. Naravno, nitko neće suštinski taj posao raditi umjesto nas- umjesto stranaka bošnjačkog i hrvatskog političkog spektra. Naravno najveća odgovornost je na nama, ali spremnost Amerike da bude jedan od inicijatora i moderatora čitavog tog procesa i spremnost da sudjelje u tom procesu, koji neće biti ni malo jednostavan ni lak, je za mene ključna temeljna, prva, pretpostavka da uopće dođe do rješavanja tog pitanja.

A koliko su točne informacije da će SAD, ipak predložiti konkretan koncept teritorijalno-administrativnog preustroja F BiH.

- Ja u ovom trenutku o tome ne mogu špekulirati. Sigurno je da postoje različiti pristupi kako ovo pitanje riješiti, ali sigurno da se koncept kojeg budu zagovarale SAD će biti fokusiran na riješavanje složenih političkih pitanja u F BiH, preustroju postojeće neracionalne i neupravljive teritorijalno administrativne strukture F BiH s deset županija, kao i kroz promijenu načina odlučivanja na razini F BiH, gdje se odluke u kontinuitetu donose preglasavanjem hrvatskog naroda, bilo da se radi o Vladi ili Parlamentu BiH. Dakle,u tom jednom segmentu kao i u konceptu reformi, kojeje BiH dužna provesti kad uskoro dobije status kandidata za članstvo u EU, u toj jednoj kombinaciji mislim da je konačno moguće napraviti nešto..

Neke promijene se već događaju. Ustavni sud nedavno je poništio diskriminirajuće odredbe Izbornog zakona i nametnutog statuta Grda Mostara.Parlament BiH, sada bi u vrlo kratkom roku trebao usvojiti izmjene izbornog zakona, a Gradsko vijeće Mostara izmijenjeni Statut, kako bi se u listopadu mogli održati lokalni izbori. Ako se to ne dogodi, vjerujete li da će visoki predstavnik amandmanski intervenirati u Izborni zakon i statut Mostara, s obzirom da je OHR svojevremeno i nametnuo i jedan i drugi akt.

-Nažalost kao i u mnogim drugim pitanjima nepostoji dovoljna spremnost na lokalnoj razini u Mostaru, ključnih političkih aktera da se dođe do kompromisa koji bi značio politički dogovor da Mostar ne bude grad slučaj nego da se iskoristi demokratski potencijal presude Ustavnog suda da se otklone diskrimiacijske odredbe u Statutu grada Mostara, koje se odnose na način izbora u Gradsko vijeće. Tu se pokazuje netransparentnost bošnjačkih političkih stranaka, koje neka riješenja koja zagovaraju u Mostaru, a to je konzerviranje postojećih riješenja, nisu spremne primijeniti u bilo kojoj drugoj općini ili gradu u F BiH. Kako ne postoji politička volja da dođe do kompromisa moguće je da OHR u konačnici djeluje obzirom da je OHR i nametnuo taj statut, ili i da, ako OHR ne bude djelovao, Mostar bude izoliran gradu u smislu da u njemu neće biti moguće provesti izbore u listopadu, kada će se održati izbori za lokanu razinu vlasti. Bilo bi dobro da se stvar deblokira.

Kakva izborna pravila bi trebala važiti za Mostar, po vašem mišljenju?

-Ja zagovaram da Mostar ostane grad s mehanizmima zaštite vitalnih nacionalnih interesa, s obzirom da je to princip koji zagovaramo, mi politički predstavnici Hrvata, kao standard u BiH, ali naravno i da se Mostar deblokira da bude upravljiv grad. Suština je da Mostar bude jedna izborna jedinica, da postoje minimalne kvote o zastupljenosti konstitutivnih naroda, kao i mehanizmi zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te da se gradonačelnik bira neposredo.

U ponedjeljak u BiH stiže novi hrvatski premijer Zoran Milanović. Što očekujete od te posjete, i kakav će biti odnos premijera Milanovića i nove hrvatske vlade prema BiH i bh Hrvatima? Bilo je nekih špekulacija da će on u razgovorima s bošnjačkim liderima zatražiti rekonstrukciju federalne vlade, odnoso uključivanje u vlast legitimnih predstavnika Hrvata?

-Mislim da najprije treba pozdraviti činjenicu da je prva posjeta novog hrvatskog premijera posjeta BiH. Nekoliko je razloga za to. Prvo, Hrvatska je članica EU i Hrvatska na više od 1000 kilometara, u ime Europe graniči s BiH. Vidimo koliko se otvara pitanja tom činjenicom, od graničnih prelaza, viznog režima, do pozicije bh gospodarstva u smislu izvoza na tržište EU, jer Hrvatska više neće biti tretirana kao dio regionalnog, već kao dio europskog tržišta Vidimo koliko se tu još otvorenih pitanja javlja, koliko je nužno da Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima pozitivan odnos prema otvorenim pitanjima unutar BiH i poziciji hrvatskog naroda i reformama koje slijede. Očekujem da će ti susreti na najvišoj razini biti iskorišteni da se počnu rješavati brojna otvorena pitanja između dvije zemlje od granica, robne razmjene, suradnje u oblasti pravosuđa, provođenja Zokona o pomoći Hrvatima izvan Hrvatske, kojeg je prošli saziv Hrvatskog sabora usvojio. Vjerujem da će nova hrvatska vlada nastaviti operacionalizaciju tog zakona. U kojoj će se mjeri gospodin Milanović izravno doticati rekonstrukcije Federalne vlade, teško je sada špekulirati, ali sigurno je da to pitanje utječe na procese u BiH, a proseci u BiH imaju izravnu refleksiju na Hrvatsku, tako da ni to pitanje ne može biti zaobiđeno kao i pitanje reformi ukupnih odnosa.

Ima se dojam da je, nakon što su dva HDZ-a ušla u vlast na razini BiH, te formirana vlast u županijama, izuzev HBŽ, zamrle aktivnosti Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća. Uz ostalo najavljivano je i otvaranje predstavništava HNS-a u Washingtonu i Bruxsselesu, no to se još nije dogodilo. Je li se od tih planova odustalo?

-Aktvnosti na tom planu su u tijeku. Značajan broj pripremnih radnji je urađen. Iskomunicirali smo ključne hrvatske udruge u svijetu i potencijalne sponzore, čak i određene osobe koje su spremne aktivno preuzeti odgovornost za djelovanje i prenošenje politike i stavova HNS-a prvenstveno u Washingtonu u Bruxssellesu. Sigurno je da se uvijek može brže i bolje, pa i HNS u svojoj ukupnoj aktivnosti, ali mislim da u ovoj fazi HNS, ipak, jeste strukturalni okvir za zauzimanje ključnih političkih stajališta i da on u tom smislu jeste ispunio funkciju s tim da unutarnje istrumenti i poluge trebaju biti puno bolji i operativniji. Nakon formiranja vlasti na razini BiH mislim da fokus treba biti na razvijanju i strategije i taktike i dnevnog djelovanja kroz infrastrukturu HNS-a i na unutarnjem i na vanjskom planu.

Dakle, ako se, ipak, nije odustalo od otvaranja predstavništava HNS-a, zanima me kad bi ta predstavništva u Bruxssellesu i Washingtonu mogla biti otvorena?

- Naravno nije se odustalo. To treba staviti u jedan realan kontekst korištenja svih mehanizama koji nama stoje na raspolaganju, a koje nisu u suprotnosti s ustavom BiH, nego trebaju biti korekcija vanjske politike i djelovanja Ministarstva vanjskih poslova i ukupne diplomatsko-konzularne mreže BiH. Ja vjerujem da ćemo mi ovog proljeća staviti u funkciju te urede.

Kakvi su danas odnosi dva HDZ-a koji su već više od godinu dana u koaliciji, i kakva je perspektiva te koalicije?

- Ti odnosi su višeslojni. Pokazuje se da sinergija koja je postignuta oko ključnih pitanja, prije svega Ustava i poštivanja legitimne volje hrvatskog naroda izražene u rezultatima te dvije stranke je dala pozitivne učinke. Naravno ostaju i dalje mnoga otvorena pitanja. Neopravdano se kasnilo s formiranjem vlasti na županijskoj razini, gdje su naše dvije stranke glavni protagonisti. Mislim da je dobro da se konačno riješilo i poštivanje dogovora u Hercegbosanskoj županiji.

Kad očekujete da će se uspostaviti vlast u toj županiji?

Mislim da više nema političkih zapreka. Sad je to na zastupnicima i odgovornim ljudima u HBŽ da realiziraju dogovor i mislim da je time zaokružena jedna slika kad je u pitanju formiranje vlasti, ali pitanje donošenja novog političkog kvaliteta je otvoreno pitanje. U prostoru još uvijek postoji nerazumijevanje čitavog ovog procesa i pokušaj da fokus bude na parcijalnm, stranačkim interesima i odmjeravanju stranačkih mišića, a ne na stvaranju političkih pretpostavki da tamo gdje smo mi u poziciji mjenjamo stvari nabolje u lokalnim zajednicama, kroz projekete. Znamo da su neki od njih blokirani međusobnim odnosima, da je fokus da se pozicioniraju uglavnom ljudi jedne ili druge stranke, a mislim da stvar treba ići ka dodatnoj sinergiji u odnosima dvije stranke i jačanju političke pozicije hrvatskog naroda i najveća odgovornost u tome je na dva HDZ-a. Uvjeren samo, kao i kad je u pitanju HNS, pitanje odnosa ove dvije stranke treba u procesu doživljavati kao najveću moguću prigodu da se donese jedan novi kvalitet i ojača povjerenje i hrvatske javnosti i birača da se može bolje i odgovornije djelovati nego do sada.

Približavaju se loalni izbori. Hoće li dva HDZ-a koalirati i u kojim općinama?

Odluka će sigurno uskoro uslijediti. To jepitanje koje se razmatra i kroz lokalne organizacije i na razini vodstava obje stranke, ali i kroz tijela HNS-a. Duboko smo svijesni odgovornosti i činjenice da nije isti pristup u svim djelovima BiH, da moramo imati izgrađen zajednički odnos prema rubnim prostorima, gdje bez zajedničkog nastupa teško možemo ostvariti povoljan rezultat i povratiti povjerenje, pa i neke načelničke pozicije. Potpuno sam uvjeren da će u velikom broju općina dva HDZ-a zajednički nastupiti, a priželjkujem i čitav HNS. Naravno, pitanje je bi li bilo dobro u općinama gdje su Hrvati u apsolutnoj većini nastupati zajedno, već kroz jenu vrstu političke konkurencije otvarati novu stranicu rada i u vijećima i u vodstvima općina.

Na kraju jeste li kakvi su vaši dojmovi o konferenciji „Obrazovanje i znanost u politici stranaka desnog centr"a, kojeg su organizirala dva HDZ-a, u čijem radu su sudjelovali i dužnosnici SDA i PDP-a?

Nakon prvog panela obrazovanje u politici desnog centra-krcata dvorana, nazočnost političkih uglednika, članova Vijeća ministara, rektora , sveučilišnih prostora, ministara obrazovanja, eksperata iz oblasti obrazovanja pokazuje da smo pogdili temu, način na koji smo otvorili ta pitanja kao suštinska za razvoj svake zajednice, identitet svakog naroda, odnose u ovoj složenoj zajednici kao što je BiH, ukupnim promijenama koje se događaju u svijetu temeljem napredka u informacijskim tehnologijama u smislu značaja znanja i tome gdje je BiH, u kom pravcu politika treba djelovati da se obrazovanje tretira kao prioritet i temelj svakog društva, mislim da smo u tom smislu apsolutno uspijeli i. Ova konferencija pokazuje način na koji ove stranke trebaju djelovati, inicirati, biti predvodnici pozitivnih ideja, promjena, suštinskih pitanja, bez ideologizacije, ali s čvrstim argumentima i kriterijima. Uvjeren sam da je ovo jedna od najznačajnijih konferencija o odnosima ovih stranaka. Nadam se da će se zaključci s ove konferencije prenijeti prema institucijama i prema javnosti i mislim da je ovo tek početak jednog sustavnog odnosa prema ovom pitanju