Loša godina za pčelare u Hercegovini: 'Oko 70 do 80 posto pčelara nije izvrcalo gotovo ništa'

Pčelari u Hercegovini suočavaju se s jednom od lošijih sezona posljednjih godina. Dugotrajna suša, visoke temperature i nepovoljan raspored oborina gotovo su zaustavili pčelinju pašu, a dio pčelara ove godine nije uspio izvrcati ni značajnije količine meda.

Ivica Kozina, pčelar iz Čapljine i član Poljoprivredne zadruge Matičnjak, koja okuplja proizvođače meda s područja Čapljine i okolice, za Hercegovina.info kaže kako ovogodišnju sezonu teško može opisati drugačije nego – lošom.

"Godina stvarno nije bajna. U Hercegovini je bilo loše, meda je bilo vrlo malo. Rekao bih da 70 do 80 posto pčelara nije izvrcalo gotovo ništa, odnosno ili su izvrcali nešto malo ili ništa", kaže Kozina.

Prošla godina bila znatno bolja

Prema njegovim riječima, prošla godina bila je osjetno uspješnija. Pčelari su tada imali nekoliko dobrih paša i vrcanja, dok se ove godine mnogi nadaju tek tome da će uspjeti pokriti troškove.

"Prošle godine bilo je puno bolje. Bilo je dva ili tri dobra vrcanja. Ove godine, ako se pokriju troškovi, bit će dobro", kaže.

Dio pčelara pokušava spas pronaći selidbom košnica iz vrele Hercegovine prema područjima s nižim temperaturama i boljom pašom. Kozina navodi kako pčelari odlaze prema Glamoču i drugim višim krajevima jer u Hercegovini tijekom velikih vrućina praktički prestaje unos nektara.

"Kad ovdje ugrije, nema paše i nemaš ništa. Zato se ide tamo gdje je nešto hladnije. Na livadskoj paši bilo je nešto meda, oko 15 kilograma, ali onda je došlo dugo razdoblje bez kiše. Zemlja je praktički spaljena", govori Kozina.

Problem je, dodaje, što pčele u takvim uvjetima počinju trošiti i ono što su prethodno prikupile.

"Posljednjih mjesec dana nije bilo kiše. Sve je izgorjelo i pčele su pojele dobar dio meda koji su već unijele. Baš je loša godina."

U Hercegovini tek pet do sedam kilograma po košnici

Kozina je ove godine dio svojih pčela selio na bagremovu pašu u Posavinu, što se pokazalo kao dobra odluka. Tamo je uspio ostvariti prinos od oko 20 kilograma po košnici.

Situacija kod pčelara koji su ostali na području Hercegovine znatno je lošija.

"Ja sam dobro prošao na bagremu i izvadio sam oko 20 kilograma po košnici. Ali ljudi ovdje skoro ništa nisu izvrcali, ili su imali možda pet do sedam kilograma po košnici", kaže Kozina.

Zbog nedostatka prirodne hrane pojedini pčelari morali su tijekom sezone dodatno prihranjivati pčele, što donosi nove troškove u godini u kojoj prihoda od meda gotovo i nema.

Uz nedostatak hrane, pred pčelarima je i redovita borba protiv varoe, a dodatnu zabrinutost stvaraju požari koji tijekom ljeta pogađaju Hercegovinu.

"Sad se mora voditi borba protiv varoe, a ljudi se boje i požara. Tko ima stacionirane pčele na ugroženom području, mora razmišljati i o tome. Sve se ove godine nekako urotilo", govori.

"Svaku večer iščekujemo kišu"

Posljedice dugotrajnog sušnog razdoblja, kaže Kozina, vidljive su posvuda. Navodi kako se suše čak i stabla koja su desetljećima uspijevala podnositi hercegovačka ljeta.

"Vidite uz cestu da se suše šipci i druga velika stabla koja su godinama tu. Kad se to događa velikim stablima, možete zamisliti kakvi su uvjeti za pčelu. Svaku večer iščekujemo kišu."

Takvi uvjeti već sada daju naslutiti da će ove godine domaćeg hercegovačkog meda na tržištu biti znatno manje.

"Što se tiče hercegovačkog meda, ove godine bit će ga slabo. Bit će nešto bagrema i livade, ali domaćeg meda općenito će biti malo", kaže Kozina.

Med sada oko 25 KM, moguća nova poskupljenja

Kilogram domaćeg meda trenutačno se, prema njegovim riječima, najčešće prodaje za oko 25 KM, iako pojedini proizvođači već traže 30 KM, a ponegdje cijene dosežu i 35 KM.

Kozina očekuje da bi se tek nakon završetka sezone i zbrajanja ukupnih količina moglo vidjeti hoće li nedostatak domaćeg meda dovesti i do šireg rasta cijena.

"Trenutačno se cijena kreće oko 25 maraka, ali ima ljudi koji već prodaju za 30, pa čak i 35 maraka. Vjerojatno će se za nekoliko mjeseci, kada se sve zbroji i vidi koliko meda zapravo ima, pokazati i što će biti s cijenama."

Za pčelare je, međutim, trenutačno važnije sačuvati pčelinja društva nego razmišljati o zaradi.

"Najvažnije je sada sačuvati pčelu i spremati se za iduću sezonu. Ako ove godine uspijemo pokriti troškove, bit će dobro", zaključuje Kozina za Hercegovina.info.

Zadruga Matičnjak, o kojoj je Hercegovina.info ranije pisala, nastala je udruživanjem čapljinskih pčelara kako bi zajednički mogli osigurati dovoljne količine domaćeg meda i lakše ga plasirati na tržište. Početkom 2025. godine Zadruga je imala oko 1.200 košnica, a Kozina je tada govorio kako bi očekivana proizvodnja na tolikom broju košnica trebala iznositi najmanje oko 25 tona godišnje.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore