'LJUBUŠKI RANI' Završena nikad skuplja sadnja, sve će se plasirati, ali je isplativost upitna

'LJUBUŠKI RANI' Završena nikad skuplja sadnja, sve će se plasirati, ali je isplativost upitna
Ljubuški rani

Završena je sadnja 'Ljubuškog ranog'. Vrijedni poljoprivrednici i ove godine zasadili su 350 hektara krumpira na području općine Ljubuškog. Sadnja nikad skuplja, budući da su cijene repromaterijala gnojiva i goriva drastično veće, a cijena krumpira će vjerojatno ostati iste, pa je isplativost upitna. No, svog posla kojeg neki rade i po dva desetljeća neće se odreći.

"Sadnja je praktički završena, danas se radovi privode kraju. Zasađeno je 350 hektara. Zasađena površina jednaka je gotovo svake godine. Netko malo smanji, netko poveća, ali to je broj hektara koji se svake godine na području Ljubuškog zasadi ranim krumpirom", kaže za Hercegovina.info Dubravko Vukojević iz poljoprivredne zadruge 'Plodovi zemlje' iz Ljubuškog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

FOTO: Vedran Stapić

Mogu i puno više, ali...

"Mi možemo podići proizvodnju i više zasaditi, ali postavlja se pitanje komu i čemu s obzirom na cijene i poskupljenja svih reprmaterijala. Hoće li cijena krumpira biti veća? Mislim da to toga jednostavno ne može doći. Poskupjelo je gorivo, ulje, brašno, pa tko će onda kupiti skuplji krumpir. Prošle godine cijena ranog ljubuškog krumpira (plasteničkog) po samom vađenju je bila između 1,5 KM i 2 KM, da bi u nakon mjesec dana pala na 0,25 KM. No, kod cijene poljoprivrednih proizvoda nema pravila. Nekad se dobro proda, a drugi dan lošije. Nema fiksne cijene", dodaje Vukojević.

Nevjerojatno poskupljenje gnojiva.

"Primjerice, za tonu gnojiva prošlu godinu smo za tonu gnojiva morali izdvojiti 480 maraka, a ove godine za isto moramo platiti 1720 maraka. S time smo sve rekli. No, sadimo i radimo ovaj posao 15 ili 20 godina. Nije jednostavno ostaviti se preko noći. Proći će i ovo s poskupljenjima nadamo se", ističe. 

Država mora više učiniti za proizvođače.

"Ukoliko se bude prodavalo po lanjskim cijenama, mi smo onda u samom startu u minusu. Ako bi srednja cijena ove godine došla do nekih 0,70 KM mi bi bili zadovoljni. Nije ni to pretjerano dobro, ali bi bilo podnošljivo. Nadalje, znamo situaciju s Rusijom. Što će se dogoditi s uvozom prema njima? Hoće li egipatski krumpir preplaviti više no inače naše tržište? Puno toga će utjecati na situaciju. S uvozničkim lobijem se teško boriti. No, unatoč i tome mi ćemo sav krumpir plasirati i to nije problem, ali se postavlja pitanje isplativosti", dodaje Vukojević.

Država mora više.

"Također i država ne vodi pretjerano brigu o poljoprivrednim proizvođačima. Bez auta i telefona se može, ali bez hrane ne može. Vidjeli ste situaciju s akcizama, nema žurbe. Država se malo više mora pobrinuti za svoje ljude, inače će se nastaviti odlasci s rodne grude. Naši ljudi su vrijedni i radišni, samo ih treba više podržati i dati im bolje uvjete i zaštiti bolje njihov rad", zaključio je Vukojević.