Katastrofalne posljedice ljetnih požara u HBŽ-u: Uništeno gotovo dva milijuna sadnica, šteta veća od 20 milijuna KM

požar kod Tomislavgrada Ljubuša
Ilustracija/Hercegovina.info

Gotovo dva milijuna uništenih sadnica, oko 160 tisuća kubičnih metara oštećenog drvnog fonda i šteta veća od 20 milijuna KM posljedice su ovogodišnjih požara na području Hercegbosanske županije (HBŽ).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima Šumskog gospodarskog društva „Hercegbosanske šume” Kupres, do početka listopada evidentirano je 79 požara koji su zahvatili oko 28 tisuća hektara površine.

Najteže pogođeni Bosansko Grahovo i Tomislavgrad

Najveće opožarene površine evidentirane su na području Bosanskog Grahova, oko 12 tisuća hektara, te Tomislavgrada, oko osam tisuća hektara.

Na području Kupresa izgorjelo je više od tri tisuće hektara, Glamoča više od dvije tisuće, Livna oko 1.500, a Drvara oko 500 hektara.

Nešto manje od polovice opožarenih površina nalazi se na području kojim gospodare Hercegbosanske šume.

Konačni iznos štete bit će poznat nakon završetka terenskih pregleda i pojedinačnih obračuna svih šest šumarija.

Istodobno gasili požare na 15 lokacija

U najkritičnijim danima požarne sezone vatrogasci, djelatnici šumarija i pripadnici civilne zaštite istodobno su intervenirali na čak 15 lokacija, dok je ukupna duljina požarnih linija premašivala stotinu kilometara.

Gašenje su otežavali nepristupačan teren, velike udaljenosti između požarišta i minska opasnost.

U intervencijama je sudjelovala približno trećina zaposlenika Hercegbosanskih šuma, a povremeno i više, zbog čega je dio redovitih poslova morao biti odgođen.

Preliminarno se procjenjuje da bi troškovi gašenja, angažmana zaposlenika, goriva te oštećenja opreme i šumskih prometnica mogli dosegnuti pola milijuna KM.

Posljedice će biti vidljive godinama

Stvarni razmjeri štete mogli bi biti poznati tek nakon nekoliko vegetacijskih sezona. Iz Hercegbosanskih šuma upozoravaju da se i stabla koja naizgled nisu pretrpjela veća oštećenja naknadno mogu osušiti zbog oštećenja korijenja ili tkiva ispod kore.

Poseban problem predstavljaju požari na krškim područjima, gdje nestanak vegetacije povećava rizik od erozije tla i otežava prirodnu obnovu šuma.

Nakon završetka terenskih pregleda utvrdit će se gdje su potrebni sanitarni zahvati i pošumljavanje, a gdje je moguće očekivati prirodni oporavak.

Sanacija opožarenih područja zahtijevat će višegodišnji angažman šumarija, potporu nadležnih institucija i dodatna ulaganja u protupožarnu zaštitu.