Tužba zbog planirane vjetroelektrane od 100 MW kod Tomislavgrada
Centar za životnu sredinu podnio je tužbu Županijskom sudu u Sarajevu protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim je investitor planirane vjetroelektrane Gradina na području Tomislavgrada oslobođen obveze daljnje procjene utjecaja na okoliš.
Riječ je o energetskom projektu snage 100 MW, čija bi realizacija, upozoravaju iz Centra, mogla ugroziti vrijedne krške ekosustave, speleološke objekte te staništa ptica i šišmiša.
Vjetroelektrana uz buduće zaštićeno područje
Posebno je zanimljivo da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma sufinanciralo projekt Općine Tomislavgrad kojim je predviđena izrada stručnog obrazloženja za proglašenje zaštićenog područja „Sustav špilja u općini Tomislavgrad“.
Istodobno je upravo to ministarstvo donijelo rješenje prema kojem investitor vjetroelektrane Gradina nije dužan nastaviti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Nataša Crnković, koordinatorica programa biološke raznolikosti i zaštićenih područja u Centru za životnu sredinu, upozorava da zaštita prirode i gospodarsko iskorištavanje prostora nisu uvijek međusobno spojivi.
Prema njezinim riječima, lokalne i federalne vlasti moraju jasno odrediti žele li očuvati osjetljiva prirodna područja ili ih prepustiti investicijama koje bi ih dugoročno mogle ugroziti.
U blizini jedno od najvažnijih europskih nalazišta špiljskog medvjeda
U neposrednoj blizini planirane vjetroelektrane nalazi se špilja Dahna, jedno od najznačajnijih europskih nalazišta špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus).
Iz Centra upozoravaju da je, osim mogućeg utjecaja na podzemne krške sustave, potrebno ispitati i posljedice projekta za ptice i šišmiše, osobito zbog činjenice da se Duvanjsko polje nalazi na važnom jadranskom migracijskom putu ptica.
Upozoravaju i na postojeću vjetroelektranu Mesihovina
Tužbom se traži preispitivanje odluke Ministarstva i utvrđivanje obveze izrade studije utjecaja na okoliš.
Iz Centra smatraju da bez odgovarajuće procjene nije moguće pouzdano utvrditi negativne posljedice zahvata niti propisati učinkovite mjere za njihovo sprječavanje i ublažavanje.
Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra, ističe kako diskrecijsko pravo Ministarstva pri odlučivanju o potrebi procjene utjecaja na okoliš nije neograničeno.
Posebno upozorava na potrebu procjene kumulativnog utjecaja planirane vjetroelektrane Gradina i postojeće vjetroelektrane Mesihovina, za koju također nije izrađivana studija utjecaja na okoliš.
Prema njegovim riječima, tehničke karakteristike projekta, obilježja lokacije i zajednički utjecaj energetskih postrojenja nisu primjereno ispitani prije donošenja odluke Ministarstva.
Centar aktivnosti praćenja utjecaja vjetroelektrana na krške ekosustave provodi u suradnji s organizacijama EuroNatur iz Njemačke, Estavela iz BiH i BIOM iz Hrvatske, uz financijsku potporu Zaklade Nando i Elsa Peretti.