Karanović o štrajku u pravosuđu HNŽ: 'Plaća, topli obrok i prijevoz nisu privilegija nego pravo'

Ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanske županije Goran Karanović oglasio se povodom generalnog štrajka državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama HNŽ, koji traje od 7. rujna 2026. godine.

Karanović je poručio da štrajk utječe na rad sudova i Županijskog tužiteljstva, ali i na građane koji očekuju njihove usluge. Istaknuo je kako se iza aktualnog spora nalaze pitanja položaja zaposlenika u pravosuđu, razlika između sustava plaća te načina na koji se te razlike mogu trajno riješiti.

Prema njegovim riječima, riječ je o sustavnom problemu koji nadilazi HNK i s kojim se, u različitim oblicima, suočavaju i drugi kantoni, Bosna i Hercegovina i zemlje regije.

Karanović odbacio navod sindikata

Karanović je posebno odbacio navod Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK da je plaću, topli obrok i naknadu za prijevoz nazvao „privilegijom“.

„Tako nešto nisam izgovorio, ni u tom ni u jednom drugom razgovoru. Plaća, topli obrok i naknada za prijevoz nisu privilegija, nego prava stečena radom, utvrđena zakonom i kolektivnim ugovorom“, poručio je Karanović.

Dodao je da podržava sindikalnu borbu i da ju je uvijek podržavao.

„Osmosatno radno vrijeme, plaćeni godišnji odmor i kolektivni ugovori, sve što danas smatramo normalnim, izborila je upravo sindikalna borba“, naveo je ministar.

Karanović je pojasnio da je tijekom razgovora sa sindikalnim predstavnicima rekao kako, kada se govori o zahtjevima za dodatnim pravima, nije nevažno istaknuti da se postojeća prava iz Kolektivnog ugovora u HNK redovito i u cijelosti izvršavaju.

„Ukazivanje na tu činjenicu nije predstavljanje plaće kao privilegije, nego dio cjelovite slike“, rekao je.

„Bez zaposlenika nema rada sudova i tužiteljstva“

Ministar je naglasio da su državni službenici i namještenici u pravosuđu važna karika u radu sudova i tužiteljstva.

Oni, među ostalim, vode zapisnike s rasprava, upisnike i zemljišne knjige, provode dostavu i ovrhe te rade s povjerljivim i osobnim podacima. U izravnom su kontaktu sa strankama u kaznenim i obiteljskim predmetima, a svaka pogreška u rokovima ili postupku može imati pravne posljedice.

Karanović je naveo da zaposlenici u pravosudnim institucijama, prema važećem ustroju Federacije BiH i kantona, imaju status državnih službenika i namještenika koji pružaju potporu radu pravosudnih tijela.

Dodao je da i službenici i namještenici u tijelima uprave te Ministarstvu unutarnjih poslova, koji se zapošljavaju pod istim uvjetima, obavljaju složene i odgovorne poslove.

Dva sustava plaća pod istim krovom

Karanović je istaknuo da u pravosuđu postoje dva različita sustava plaća.

Plaće sudaca, tužitelja i stručnih suradnika koje imenuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH uređuju se posebnim zakonom. Prema Zakonu o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH, njihove se osnovne plaće svake godine automatski usklađuju s postotkom rasta prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini.

„Plaće nositelja pravosudnih funkcija dio su neovisnosti pravosuđa“, naveo je Karanović.

S druge strane, plaće državnih službenika i namještenika ne povećavaju se automatski, nego ovise o mogućnostima proračuna.

U HNK su, prema podacima koje je iznio ministar, od veljače 2025. do srpnja 2026. godine plaće povećane za 15,76 posto kod državnih službenika i 19,07 posto kod namještenika. Prvi put uređena je i naknada za pripravnost namještenika u sudovima i Županijskom tužiteljstvu.

Karanović je ipak priznao da dva različita sustava plaća godinama stvaraju nezadovoljstvo jer se jedan automatski usklađuje, dok drugi ovisi o proračunskim mogućnostima.

Štrajkovi u pravosuđu i u drugim zemljama

Ministar je naveo da problem nije specifičan samo za HNK.

Zaposlenici u hrvatskom pravosuđu tijekom 2023. godine proveli su dvomjesečni štrajk. U Srbiji su zaposlenici u pravosuđu štrajkali 2025. godine, a 2026. održali su i štrajk upozorenja.

U Republici Srpskoj, koja od 2018. godine ima poseban zakon o plaćama zaposlenih u pravosudnim institucijama, administrativno-tehničko osoblje stupilo je 2024. u generalni štrajk. Tražili su da im se plaće povećavaju u istom postotku kao plaće sudaca i tužitelja.

U Federaciji BiH tijekom protekle godine štrajkovi su održani u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje je štrajk trajao 156 dana, kao i u Tuzlanskoj županiji.

Karanović je naveo i da stručno osoblje pravosudnih institucija na državnoj razini ima pravo na automatsko usklađivanje plaća s rastom prosječne plaće.

Ustavni sud BiH utvrdio je diskriminaciju stručnih sudskih savjetnika Vrhovnog suda FBiH u odnosu na kolege na državnoj razini koji imaju takvo pravo.

Ministarstvo traži rješenje na razini Federacije

Karanović smatra da se pitanje plaća zaposlenih u pravosuđu mora riješiti sustavno, na višoj razini.

Kanton, kako je naveo, može uređivati pitanja za koja je nadležan, u okviru svojih propisa, proračuna i kolektivnog ugovora. Može prepoznati posebne uvjete pojedinih poslova i tražiti odgovarajuća rješenja, ali ne može mijenjati federalne zakone niti jednostranom odlukom uspostaviti zaseban sustav plaća samo za zaposlene u pravosuđu.

„Ako se želi uspostaviti poseban i jedinstven status državnih službenika i namještenika u tijelima pravosudne vlasti, za to je potrebno zakonsko rješenje višeg reda“, poručio je.

Ministarstvo pravosuđa HNK u travnju 2026. godine uputilo je Federalnom ministarstvu pravde inicijativu za sustavno rješavanje tog pitanja na razini Federacije BiH.

Karanović tvrdi da cilj te inicijative nije izbjegavanje odgovornosti kantona, nego sprječavanje različitih i neujednačenih rješenja u pojedinim kantonima te izbjegavanje diskriminacije.

Vlada tvrdi da se prava iz kolektivnog ugovora izvršavaju

Karanović je podsjetio da je na snazi Kolektivni ugovor za službenike tijela uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH, kojem je Vlada HNK pristupila 9. travnja 2024. godine.

U ime državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima ugovor je potpisao reprezentativni Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH.

„Kolektivni ugovor jamstvo je socijalnog mira i sva prava koja su njime zajamčena izvršavaju se u cijelosti, i tijekom ovog štrajka“, naveo je Karanović.

Prema njegovim riječima, zaposlenici u pravosuđu sada traže dodatna prava, iznad onih koja jamči kolektivni ugovor. Zbog toga Vlada, kako tvrdi, postupa oprezno i traži rješenje koje će biti zakonito, održivo i pravedno.

Karanović: Jedinstveni sindikat nije reprezentativan

Ministar je istaknuo i da Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK, prema njegovim navodima, nije reprezentativni sindikat za državne službenike i namještenike u HNK.

Pozvao se na Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca FBiH, prema kojem pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora ima reprezentativni sindikat.

„Manji, nereprezentativni sindikati svoje zahtjeve u tom procesu ostvaruju posredstvom reprezentativnog sindikata“, rekao je Karanović.

„Nadam se da ćemo do rješenja doći za stolom“

Karanović je na kraju pozvao na nastavak razgovora.

„Nadam se da ćemo do rješenja doći za stolom. Treba razgovarati“, poručio je.

Dodao je da je Vlada HNK pokrenula postupak mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora, kojem sindikat, prema njegovim riječima, nije pristupio.

„Spremnost na dijalog podrazumijeva i spremnost na korištenje mehanizama koje zakon za to predviđa. Očekujem samo da se u tom razgovoru, kao i u javnosti, prenosi ono što je stvarno rečeno“, zaključio je Karanović.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore