Je li je Federacija dobila 15 tisuća novih poljoprivrednika ili potrošača proračuna?

Poljoprivreda
Ilustracija / hercegovina.info

U odnosu na prvobitno planiranih 500 tisuća maraka za podršku sufinanciranju različitih programa pokretanja proizvodnje, poticaja proljetne i jesenske sjetve, osigurano je dodatnih devet milijuna maraka za poljoprivrednike u Federaciji Bosne i Hercegovine, javlja BHRT.

Međutim, poljoprivrednici negoduju zbog načina na koji će se ova sredstva podijeliti, jer je objavom programa poticaja naglo porastao i broj poljoprivrednika u Federaciji BiH. Stoga se postavlja pitanje, je li je Federacija BiH dobila 15 tisuća novih poljoprivednika, ili potrošača budžeta?

Objavom programa implementacije poticaja Federalnog ministarstva, broj registriranih poljoprivrednih gdomaćinstava naglo raste. Sa 2.700 – na 17 tisuća registriranih klijenata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom u Federaciji BiH. Tu dolazimo do pitanja – je li Federacija BiH postala bogatija za 15 tisuća poljoprivrednih proizvođača ili 15 htisuća novih korisnika sredstava?

“Uistinu je samo 2.700 onih koji se bave profesionalno i koji žive od svog rada. Tih novih 15 tisuća koji su nanovo registrirani će nam samo uzeti pare iz budžeta. Nikakve koristi ni država neće imati od njih. Imat će samo zasijano par gredica luka, krumpira i nešto malo kukuruza. Neki su već prodali ili dali sjemena”, kaže Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK.

Pored ovoga, poljoprivrednici u cijeloj Bosni i Hercegovini su zbog trenutnog stanja, koje je uzrokovano koronavirusom, u nezgodnoj situaciji. Sve vrijeme su proizvodili, a nisu imali gdje plasirati proizvode.

“Direktno smo vezani za ugostitelje i turizam i zahtjevi za našu proizvodnju su se abnormalno smanjili”, kaže Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH.

“Analize je neophodno izvršiti i posebno se posvetiti mjerama ruralnog razvoja, odnosno podrške prerađivačkim kapacitetima jer i ukoliko se dogodi da budemo imali 50 posto više proizvodnje poljoprivrednih osjetljivih proizvoda, jako je bitno na koji način možemo reagirati da napravimo prerađivačku proizvodnju i to pretvorimo u prehrambene proizvode koji imaju mnogo veći vijek trajanja”, kaže Sanela Klarić, Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.