JAVNA RASPRAVA O KAMENOLOMU KUTI LIVAČ Investitor tvrdi da im konkurencija podmeće, mještani nastavljaju borbu

U Mostaru je jučer održana Javna rasprava o otvaranju pogona za eksploataciju i preradu kamena krečnjaka i dolomita na površinskom kopu - kamenolom "Zukulja".

Ovaj kamenolom od samih početaka izazvao je brojne kontroverze kao i bijes mještana koji se već godinama bore protiv otvaranja istog.

Članovi Građanske inicijative "Kuti“ su, 20.01.2022. godine, podnijeli tužbu Županijskom sudu u Sarajevu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma, radi poništenja rješenja kojim je izdana Okolišna dozvola investitoru.

Sud je uvažio njihovu tužbu, te se javna rasprava morala ponoviti.

Javna raspravu o Studiji utjecaja na okoliš za kamenolom u naselju Kuti obvezni je dio obnovljenog postupka za izdavanje okolinske dozvole. Naime, okolinska dozvola se ne može izdati ukoliko Studija utjecaja na okoliš pokaže da kamenolom u naselju Kuti predstavlja opasnost za mještane.

Nositelj projekta je “Majdan Kuti d.o.o. Mostar", a Federalno ministarstvo okoliša i turizma na raspravu je pozvalo zainteresirane stanovnike općine Mostar, sve zainteresirane subjekte i nevladine organizacije.

Raspravljalo se o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš i izdavanja okolinske dozvole za projekt otvaranje pogona za eksploataciju i preradu kamena krečnjaka i dolomita.

Održana je prezentacija zakonskog osnova u postupku ocjene Studije utjecaja na okoliš i izdavanja okolinske dozvole, prezentacija Studije utjecaja na okoliš te je ostavljen prostor za pitanja, diskusije, odgovore i objašnjenja.

Institut Kemal Kapetanović iz Zenice vršio je ispitivanja za ovu Studiju, a prema njihovim rezultatima, tvrde kako je utjecaj na okoliš nizak, odnosno zanemariv, s čime se mještani nisu složili.
Naveli su činjenice kako je kamenolom preblizu prvim kućama, preispitali utjecaj na podzemne vode, problematizirali minirano područje oko kamenoloma, podsjetili na neuvjetan pristupni put, te dodali još neke primjedbe kojima su pobili tvrdnje Instituta, poput utjecaja buke na okolno stanovništvo, zagađenje prašinom kao i zagađenje podzemnih voda. Naveli su da je u Studiji loše, gotovo nemarno, urađeno ispitivanje utjecaja miniranja na stanovništvo tijekom eksploatacije kamena.

Investitore u ovom slučaju zastupa odvjetnik Milenko Krčum, koji je kazao kako se ovdje ne radi o interesu mještana, nego o interesima konkurenata. "Konkurenti žele spriječiti turskog investitora da postane glavni dobavljač kamena za izgradnju autoputa. Investitori su ugledni poslovni ljudi koji upravljaju nizom rudnika".

Dodaje kako se u cijeloj priči previše manipulira.

"Pojedini mještani se predstavljaju kao vlasnici parcele na kojoj se nalazi alternativni put, koji je i u katastru i zemljišnim knjigama vlasništvo države BiH. Lažnim izjavama su pokušali spriječiti deminiranje- htjeli bi da područje oko kamenoloma ostane minirano i nije njih briga za javni interes", dodao je Krčum.

Mještani Kuti Livča sada imaju rok od 15 dana da svoje argumente protiv nove Studije o utjecaju kamenoloma na okoliš uputite Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, nakon čega slijedi daljnja procedura.

Gradsko vijeće Grada Mostara je krajem 2022. godine donijelo zaključak kojim se obvezuje da će odmah po završetku sudskog spora u vezi kamenoloma Kuti, ako bude donesen u korist udruženja Kuti, pokrenuti proceduru skidanja majdana Kuti iz Prostornog plana Grada Mostara. Nakon toga je Županijski sud u Sarajevu 26.01.2023. godine poništio okolinsku dozvolu za otvaranje kamenoloma, odnosno utvrdio da ona nije izdana u skladu sa zakonom. Međutim, Gradsko Vijeće Grada Mostara tvrdi da tek nakon ponovljenog postupka i donesene konačne sudske presude može pristupiti pokretanju procedure koja se u zaključku navodi.

Na raspravi je bilo prisutno nekoliko gradskih vijećnika, no gradonačelnik Mario Kordić i predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić nisu se pojavili.