HNŽ među županijama s najviše prenamijenjenih šuma, građani bez uvida u ključne odluke

Odlukama o prenamjeni u Bosni i Hercegovini od 2014. do 2024. godine obuhvaćeno je gotovo 29 četvornih kilometara šuma i šumskog zemljišta, a više od polovice te površine namijenjeno je realizaciji koncesijskih ugovora. Javnost pritom često nema pristup dokumentima koji bi pokazali zašto je prenamjena odobrena, tko od nje ima korist i koje obveze preuzimaju investitori.

Pokazalo je to istraživanje Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i Transparency Internationala u BiH (TI BiH), predstavljeno u Sarajevu na konferenciji „Prenamjene šumskog zemljišta: Odgovorno upravljanje ili rizik?“. Organizacije su upozorile na nedostupnost ključnih podataka i slabu uključenost građana te zatražile hitno usvajanje zakona o šumama u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Više od polovice površine povezano s koncesijama

Istraživanjem je evidentirano 1.398 dozvola za prenamjenu, kojima je obuhvaćeno ukupno 2.863,46 hektara šuma i šumskog zemljišta. Na Republiku Srpsku odnosi se 977 dozvola i približno 18,6 četvornih kilometara, dok je u Federaciji BiH zabilježena 421 dozvola za oko deset četvornih kilometara.

Za realizaciju koncesijskih ugovora prenamijenjeno je oko 1.645 hektara, odnosno 57 posto ukupne evidentirane površine. Prema navodima iz priopćenja ACT-a i TI BiH, za potrebe koncesija u Republici Srpskoj posječeno je 1.072 hektara šume, a u Federaciji BiH oko 573 hektara.

Autori upozoravaju da građanima često nisu dostupna rješenja, stručne podloge ni obrazloženja odluka. Zbog toga je otežano utvrditi opravdanost prenamjene, korist od projekta i odgovornost investitora.

Dva vjetroparka obilježila rast prenamjene

Površina obuhvaćena rješenjima o prenamjeni u Federaciji BiH gotovo se udvostručila između 2017. i 2018. godine, s 87,19 na 163,1 hektar. Istraživanje taj rast ponajprije povezuje s projektima vjetroparkova „Široka Draga“, na području Livna, Tomislavgrada i Posušja, te „Slovinj“ kod Glamoča.

Prema predstavljenim podacima, za njihovu izgradnju prenamijenjeno je 70 posto ukupne površine šume koja je tijekom 2018. godine u BiH ustupljena za realizaciju koncesijskih ugovora.

Podaci pokazuju i da je prenamjena izrazito koncentrirana na pojedinim područjima. Oko 85 posto evidentirane prenamijenjene površine u Federaciji BiH nalazi se u Zeničko-dobojskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj županiji.

Građani bez pravodobnog uvida u planirane zahvate

Postupci prenamjene uređeni su različitim propisima i praksama, a prema nalazima istraživanja građanima i lokalnim zajednicama nije omogućeno da se prije donošenja odluka upoznaju s planiranim zahvatima i njihovim posljedicama te iznesu primjedbe.

Mersudin Avdibegović, koji je predstavio Analizu šumarskog zakonodavstva, upozorio je na neujednačen sustav upravljanja šumama.

„Bosna i Hercegovina je kompleksna država u kojoj imamo 3,3 milijuna hektara pod šumama i šumskim zemljištima, ali nemamo državni zakon o šumama koji bi, u skladu s postulatima šumarske struke i znanosti, postavio makar osnovna i zajednička načela upravljanja i gospodarenja šumama“, izjavio je Avdibegović.

Objasnio je da je sustav u jednom entitetu centraliziran i uređen zakonom o šumama, dok se u drugom, bez entitetskog zakona, šumarsko zakonodavstvo uređuje na županijskoj razini.

Prema njegovim riječima, podaci o prenamjeni ne pokazuju da BiH odstupa od prosjeka zemalja u regiji i šire. Problem je, međutim, nedovoljno sudjelovanje javnosti, ali i nepostojanje metodologije za obračun vrijednosti šuma, šumskog zemljišta i svih njihovih ekosustavnih funkcija.

Nepotpuni registri i nedostupni podaci o obvezama koncesionara

Dodatne poteškoće nastaju kada su prenamjene povezane s koncesijama, područjem koje u BiH uređuje 14 različitih zakona.

ACT i TI BiH podsjećaju da su ranija istraživanja pokazala kako institucije ne vode potpune i ažurne registre te ne objavljuju dovoljno podataka o ugovorima, naknadama, dugovanjima i ispunjavanju obveza koncesionara.

Kada projekt uključuje i prenamjenu šumskog zemljišta, javnosti je, upozoravaju, dodatno otežan uvid u njegovu ekonomsku korist te ekološke i društvene posljedice.

Slučaj rudnika „Rupice“ i raspolaganje državnom imovinom

Kao primjer potrebe za jasnijim pravilima izdvojen je slučaj šumskog zemljišta povezanog s rudnikom „Rupice“ u Varešu. Taj je projekt izazvao pozornost javnosti i zabrinutost zbog mogućih posljedica za okoliš, izvorišta vode i zdravlje ljudi.

U priopćenju se podsjeća da je Ustavni sud BiH 2024. godine utvrdio kako odluka Vlade FBiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta radi realizacije koncesijskog ugovora nije u skladu s Ustavom BiH jer Vlada nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.

Ta odluka, ističu organizacije, nije riješila širi problem informiranja javnosti i njezina uključivanja u pojedinačne postupke prenamjene.

Traže objavu rješenja i zakone o šumama u FBiH i HNŽ-u

Registar koncesija TI BiH, uz podatke o koncesijama, prikazuje i prikupljene podatke o aktima kojima je odobrena prenamjena šumskog zemljišta, obuhvaćenim površinama te opsegu prenamjene po entitetima i godinama. Cilj je omogućiti javni nadzor i povećati transparentnost.

ACT i TI BiH od nadležnih institucija traže objavu svih rješenja o prenamjeni, podataka o površini, vlasništvu i budućoj namjeni zemljišta, kao i obrazloženja javnog interesa, iznosa naknada i obveza investitora.

Poručuju da građani i lokalne zajednice moraju dobiti mogućnost sudjelovanja prije donošenja odluka, a propisi trebaju osigurati jasne kriterije i djelotvoran nadzor nad izvršavanjem obveza.

Posebno su pozvali na hitno usvajanje zakona o šumama Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije kako bi se upravljanje šumama zakonski uredilo i uskladilo s ostatkom BiH.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore