GRAĐANI NISU SVJESNI OGROMNIH ENERGETSKIH PROMJENA Konačno će moći proizvoditi vlastitu struju i viškove vraćati u mrežu

Fizičke osobe u Federaciji BiH, nakon usvajanja seta energetskih zakona (Zakon o električnoj energiji, Zakon o energiji i regulaciji energetske djelatnosti, Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kongeneracije) u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije, konačno će moći struju koju proizvedu na svojim mini postrojenjima na krovovima vraćati u sustav i za nju dobivati određenu vrstu naknade.

Ukinute prepreke

Devet se godina čekalo na tzv. zakon o prosumerima, kojim bi bila regulirana upravo oblast građanske proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Građane, pogotovo one iz Hercegovine koja godišnje ima velik broj sunčanih dana frustrirala je činjenica da velika solarna postrojenja u privatnom vlasništvu bez većih problema dobivaju sve potrebne dozvole, dok su procedure za ugradnju njihovih malih elektrana na krovovima bile nepotrebno komplicirane. Zahvaljujući novim zakonima, više neće biti potrebne urbanističke, građevinske i uporabne dozvole za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.
Da je riječ o zakonima koji Bosnu i Hercegovinu približavaju Europskoj uniji, komentirao je i federalni ministar industrije i energetike Vedran Lakić.
„Za donošenje sva tri zakona u sektoru energije u FBiH obvezali smo se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH. U oblasti energetike obvezali smo se da ćemo biti usmjereni na prioritete pravne stečevine i da ćemo se razvijati s ciljem postupne integracije BiH u europska energetska tržišta, zasnovana na ugovoru o uspostavi Energetske zajednice“ pojašnjava Lakić.

Što podrazumijeva izraz „prosumer“

Prosumeri su potrošači električne energije koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja. Oni će uskoro imati mogućnost prodaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita.

Krajnji kupci postaju prosumeri priključenjem elektrane na svoj objekt i reguliranjem ugovornih odnosa s operaterom distribucijskog sustava i opskrbljivačem. Prosumeri imaju pravo na korištenje sheme opskrbe neto obračuna. Prosumeri iz kategorije kućanstava s odobrenom priključnom snagom do 10,8 kW imaju pravo na izbor sheme opskrbe neto mjerenja tijekom deset godina, nakon čega mogu odabrati shemu opskrbe neto obračuna ili zadržati shemu opskrbe neto mjerenja. Vlasnik elektrane za prosumera može biti i treća strana, uz zaključenje posebnog sporazuma s krajnjim kupcem za čije je potrebe elektrana priključena.

solari

Zastupnica Naše stranke u Domu naroda Parlamenta FBiH, Sanela Klarić izrazila je zadovoljstvo usvajanjem ovih zakona, a posebice činjenicom da je dio o prosumerima usvojen bez ulaganja amandmana.
„Jako je važno što je sve usvojeno u setu, sva 3 zakona podržavaju jedan drugog. Konačno nakon 9 godina implementacije starog zakona koji je preferirao i najviše prostora davao privatnicima koji su bili bliski političkim strankama i uzimao je puno prostora naspram građana koji su bili obespravljeni, novi zakon otvara prostor svakom od nas koji živimo na teritoriji FBiH da na različite načine, pojedinačno ili udruživanjem investiramo u energetsku efikasnost, tako i za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bez komplikacija,“ objašnjava Klarić koja je arhitektica, te jedna od vodećih stručnjakinja u oblasti održive arhitekture, cirkularne ekonomije, energetske efikasnosti, ruralnog razvoja i prirodnih materijala.

Sljedeći korak, objašnjava Klarić za Hercegovina.info je da županije krenu sa usklađivanjem svojih zakona, a za implementaciju je važno da se što prije urade podzakonski akti.
„Meni se čini, prema iskustvima iz EU važno je da Vlada, odnosno ministarstvo formira znanstveni institut koji bi pratio rad ministarstva i svojim kapacitetima osigura da svaki građanin točno zna koja su mu prava i kako može koristiti povlastice koje mu pruža ovaj zakon“, dalje pojašnjava Sanela Klarić.

Građani još nisu svjesni promjena koje će ovi zakoni unijeti u njihove svakodnevne živote

A da građani ne znaju koja su im prava i povlastice pokazuje i razgovor sa nekolicinom vlasnika objekata za individualno stanovanje u Mostaru koji su kroz program SolarCet primili subvencije za ugradnju malih solarnih postrojenja na svoje krovove.

Zdravko Bošković iz naselja Ilići kaže kako mu je promaklo usvajanje ovih zakona. „Drago mi je da je ovo izglasano, mogao bih ja onda još solara nadodati svojim sredstvima, svakako imam dvosmjerno brojilo i onda mogu i prodavati“ rekao je Bošković za Hercegovina.info.

solari

Semir Memić iz Mostara kaže da je samo vidio da su zakoni usvojeni ali da nije imao vremena da ih detaljno prouči. „Mislim da bi svaka kuća trebala sebi ugraditi solare od 4 do 6 kilovata, imamo sunca dovoljno, još dodate koju košnicu da imate i meda i možete biti samodostatni. Što se cijene tiče, moja investicija za 4,2 kilovata će biti ukupno plaćena oko 10 000 maraka. Tri mjeseca ćemo moći trošiti svoju struju a možda ćemo imati i dosta viškova. Dobra stvar je i što možemo sa 4kw podići na 8kw samofinanciranjem“.

Kada je riječ o prodaji viška električne energije, ako prosumer tijekom obračunskog razdoblja preda više energije u mrežu nego što je preuzeo, razlika se prenosi u sljedeće obračunsko razdoblje u korist prosumera. To se može ostvariti kroz shemu neto mjerenja u obliku energetskog kredita izraženog u kWh ili shemu neto obračuna u obliku monetarnog kredita izraženog u KM. Energetski i monetarni krediti utvrđuju se za svako obračunsko razdoblje.

solari

Prijedlog zakona predviđa i mogućnost udruživanja. Kupci iz kategorije kućanstava i komercijalni kupci koji su smješteni unutar iste zgrade ili stambenog kompleksa mogu djelovati zajednički kao prosumeri. Oni reguliraju međusobne odnose, uključujući udio instalirane snage elektrane i proizvodnje svakog pojedinog kupca.

Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš naglašava kako samo usvajanje zakona, ukoliko se ne bude provodilo na terenu neće polučiti željene efekte.
„Moraju se promijeniti porezna pravila, odnosno PDV da se ne bi duplo obračunavao i to se mora riješiti kako bi zakoni bili provodljivi na samom terenu. Dosta zakona u BiH je dobro napravljeno ali provođenje kaska. Nadam se da ovo što je dobro urađeno i slijedi propise i pravila EU neće zastati na tome i zapinjati na implementaciji. Svi znamo da smo dosad skoro svi, a pogotovo domaćinstva struju kupovali od javnih elektroprivreda, a sada i privatne i druge kompanije mogu biti uključene u tržište koje će se natjecati i nastojati ponuditi bolju, kvalitetniju i jeftiniju uslugu opskrbe električnom energijom“.

Zakon također precizira postupak nadmetanja. Postoje dvije vrste dražbi: FIT proces nadmetanja za mala postrojenja, gdje se pobjedniku/pobjednicima dodjeljuje pravo prodaje električne energije iz malih postrojenja obnovljivih izvora, te FIP proces nadmetanja za velika postrojenja, gdje se pobjedniku/pobjednicima dodjeljuje poticaj u obliku fiksne premije po isporučenim MWh električne energije iz velikih postrojenja obnovljivih izvora.

Proizvodnja električne energije bez dodatne birokracije

Harbaš nastavlja, „otvorena je i mogućnost prosumera i zajednica električne energije što znači da svaka fizička osoba ukoliko je to izvedivo može postaviti solarnu elektranu na svoj krov ili se udružiti sa susjedima i uraditi to. To bi doprinijelo poboljšanju kvalitete zraka i stanja okoliša jer bi povećali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora“.

S njim se slaže i Fejsal Ćorović, projektni analitičar UNDP-a koji dalje pojašnjava:
„Ukoliko se radi o elektranama za vlastitu potrošnju građana, neće biti potrebna energetska dozvola niti građevinska, urbanistička i uporabna. Ovo se odnosi na sustave do 23 kW. Dalje, što se tiče prodaje električne energije u mrežu (prema zakonu o oieiek u FBIH) prosumeri do 10,8 kW imaju pravo na neto mjerenje. To je u biti "prebijanje" potrošnje električne energije na kraju obračunskog perioda od 1 godine i tu nema novčane naknade. Npr. Već se može u zimskom periodu besplatno trošiti energija ukoliko je u ljetnom periodu elektrana proizvela višak energije. Zakon u FBiH omogućava prodaju električne energije za domaćinstva, odnosno neto obračun nakon 10 godina upotrebe sheme neto mjerenja“.

Što se tiče razlika u zakonskim rješenjima na području federacije BiH i Republike Srpske, Ćorović navodi:
„Princip je sličan, korištena je druga terminologija. Npr. zakon u RS ne prepoznaje pojam prosumer, ali se koristi pojam kupac-proizvođac koji znači isto. Najveća razlika prema mom zapažanju je što zakon u RS-u ne prepoznaje uopće efikasnu kogeneraciju, a što je u zakonu u FBiH definirano.
Na pitanje s kojim zemljama EU sada možemo uspoređivati netom usvojene federalne energetske zakone, Ćorović kaže: „Mislim da Slovenija i Hrvatska imaju skoro isti zakon koji se odnosi na OIE, kao i da naši zakoni nemaju ogromnih razlika.

Nihad Harbaš je s druge strane otvoreno naveo koliko se otprilike kaska za ostatkom Europe. „Prije nekih 7 godina se počelo raditi na ovim zakonima i zahvaljujući političkoj volji, koja je ključni kriterij, oni su tek sada usvojeni. Sigurno za Njemačkom kasnimo 10-ak godina, za Austrijom 7, za Hrvatskom 3 ili 4 godine, to je stanje koje sad u BiH imamo“ objašnjava on.

Za Sanelu Klarić manje je bitno na koje zakone ovi iz FBiH podsjećaju, važnije je da se sada krene građanima komunicirati njihova prava i mogućnosti.
„Ono što je važno jeste da smo izbjegli one probleme koje su Hrvatska i Slovenija imale u EU, posebno sa certificiranjem te energije, uveli smo pojednostavljivanja nekih procedura, mi smo sada bliski nekim zemljama zapadne Europe. Ljudi koji su pisali zakone su osluškivali regiju, ali i najbolje prakse iz EU“.

Hoće li mreža moći podnijeti sve te priključke koje omogućava novi zakon?

Klarić naglašava da u krajevima poput Hercegovine takva mogućnost postoji, dok u krajevima gdje se dosad nije implementirao velik broj ovakvih projekata poput Sarajevske, Tuzlanske ili Hercegbosanske županije to ne bi trebalo događati.

„Doći će do promjena u Operateru za obnovljive izvore energije i energetsku kongeneraciju, naime traži se da se umjesto jednog direktora i devet zaposlenih formira Uprava sa tri člana, što govori da određene politike nisu spremne da pojednostave rad ovog operatera i da se on u potpunosti fokusira na građane, a upravo bi to trebalo biti glavna uloga ovoga tijela- otvaranje prema građanima i pojašnjavanje svima njima jer naši građani dosad nisu konzumirali ove projekte. Vidjeli smo neki otpor u onim skupinama ljudi koji su dosad najviše konzumirali povlastice i novac, oni su se najviše udružili da lobiraju za neke amandmane ali nisu uspjeli.

U svakom naselju treba jedan koji će biti hrabar i početi prvi, da pokaže ostalima sve benefite i da onda svi ili barem većina krene u ovakve projekte.
Razumijem i javne elektroprivrede koje su dosada držale monopol, ali moraju shvatiti da ih čeka transformacija, što prije to bolje. Ovo će biti bolno za neke od institucija ali ono što je najvažnije je da će donijeti dobro građanima. Mreža, pogotovo u dijelovima Federacije gdje se dosad nije ulagalo u solare neće imati probleme, u Hercegovini gdje već imate određene količine te energije jako je važno da se planira i iz tog razloga ono što mene raduje je neko balansiranje razvoja obnovljivih izvora energije", kaže Klarić.

Zastupnici u Domu naroda su usvojili zaključak kojim se zadužuju Elektroprijenos i FERK da razmotre mogućnosti vodova za prijenos energije, odnosno elektromreža i usklade svoje planove povećanja kapaciteta posebno za izvozne pravce, da bi proizvedena energija pronašla svoje kupce.

„Sve te tehnologije se preko noći mijenjanju i treba nam savjetodavno tijelo koje će moći odgovoriti na sva pitanja, da priče iz kuloara postanu ozbiljne teme istraživanja i da ako postoje određeni problemi da znamo kako ih riješiti.
Jako puno prosumera je već spremno, postoje projekti koji su dobili od banaka kredite i projekti su samo čekali ovaj zakon. Čim krenu privatni projekti, dobit ćemo ogroman zamah i zato je važno da na vrijeme budu spremni svi mehanizmi“, dodaje ona.

Elektroprivreda HZHB spremna za nove izazove

Provjerili smo i sa JP Elektroprivreda HZHB u kakvom stanju njihova mreža dočekuje ove velike energetske promjene. Marija Đogić, rukovoditeljica službe za odnose s međunarodnim institucijama OIE i EP HZHB objašnjava da su iz te kompanije usvajanje ovih zakona dočekali spremni. „Donedavno smo imali kupce koji proizvode za vlastite potrebe, s tim da tom proizvodnjom podmiruju vlastitu potrošnju, ali nisu mogli predavati viškove u mrežu. Uspostavom prosumerskih postrojenja oni će moći prodavati te viškove i netirati kad nemaju dovoljno proizvodnje.
Očekujemo velik interes na području Hercegovine iz očitih razloga- zbog sunčanih sati kojima raspolažemo. Na startu bi zbog interesa moglo biti poteškoća, upravo iz razloga sto očekujemo značajan interes, bit će potrebno prilagoditi mrežu, te uložiti značajne investicije u mrežu kako bi se svim zainteresiranim stranama moglo omogućiti sudjelovanje kao prosumera, međutim mi smo kao elektroprivreda spremni i rado ćemo se uključiti u te procese. Ono što bi bilo dobra politika našeg poduzeća je da se našim kupcima omogući što bolje i što jednostavnije informiranje o njihovim pravima i mogućnostima, i mogu reći da ćemo upravo u tom pravcu djelovati, i u investicijskom smislu i u smislu informiranja naših korisnika“.

Stanje u Hrvatskoj

Usporedbe radi, uzeli smo stanje u Republici Hrvatskoj, za koju je Nihad Harbaš kazao kako je otprilike tri ili četiri godine ispred nas. Dr. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA-e), jedne od najuspješnijih europskih energetskih agencija i jedan od pionira energetske tranzicije u Hrvatskoj za Hercegovina.info dao je kratki pregled stanja oko prosumera u susjednoj državi.
Domac kaže kako nije u potpunosti zadovoljan provođenjem energetskih zakona. „Teško je u Hrvatskoj biti zadovoljan zakonskim rješenjima za obnovljive izvore energije jer već sedam godina traje potpuni zastoj u razvoju projekata. Krovni zakon se dva puta mijenjao, ali do posve nedavno nisu doneseni podzakonski propisi što je cijeli sustav zakočilo. Nakon napuštanja tzv. feed-in sustava, godinama se čekalo uvođenje tzv. premijskog modela da bi po donošenju Zakona o tržištu električne energije projekti potpuno stali uslijed nepostojećih procedura za izdavanje tzv. energetskih odobrenja odnosno raznih drugih nedorečenosti i nesukladnosti regulative. To znači da su i dalje propuštene prilike za investicije od preko 10 milijardi eura samo u sektoru obnovljivih izvora energije u trenutku kada Hrvatska gotovo svakodnevno uvozi skupu energiju.

Po najnovijoj EU statistici za 2022., Hrvatska je po stanovniku druga najgora u EU po instaliranoj snazi sunčanih elektrana. Jedino je Latvija s nemjerljivo manje sunčanih sati iza nas, a za usporedbu, u 2020. još smo bili treći najgori, tako da ni trend nije ohrabrujući. U isto vrijeme, Njemačka je u 2022. instalirala sunčanih elektrana više nego što je ukupni kapacitet hrvatskog elektroenergetskog sustava, a samo u listopadu preko 700 MW. Svedeno na broj stanovnika da bude lakše usporediti, Njemačka je u deset mjeseci 2022. godine po glavi stanovnika investirala u sunčane elektrane skoro duplo nego što je Hrvatska to učinila u cijeloj svojoj povijesti,“ govori nam on.

Na pitanje, koje bi bile njegove preporuke za BiH, na koje zamke i potencijalne opasnosti treba pripaziti, Domac kaže: „Smatram da BiH treba pažljivo proučiti i izbjeći greške koje je Hrvatska radila, preporučio bih da se upravlja praksom koja postoji u npr. Sloveniji i Austriji. Dobra praksa i savjet bi svakako bio da se zakoni i podzakonski akti donose isključivo u paketu ili barem kada je cijeli komplet spreman. Donošenje zakona bez i da je započeo rad na podzakonskim aktima uvijek se pokazuje kao promašaj jer se u provedbi uoče nelogičnosti i prepreke što onda dovodi do kašnjenja i nepotrebnih procedura“.

Za naš medij iznio je i brojke domaćinstava koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora za RH kojima raspolaže:
„Radi se još uvijek o prilično malom broju domaćinstava, puno manje nego što bi moglo i trebalo. Podaci iz 2022. kažu da je na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a bilo priključeno 3.821 fotonaponskih elektrana, od čega se njih 2.182 odnosilo na poduzetništvo, 161 na kućanstva i 1.478 na proizvođače u kategoriji samoopskrbe. Ti su se brojevi u prošlu godinu dana sigurno nešto povećali, ali sve je to još uvijek puno premalo. Tek krajem lipnja 2023., udio sunčane energije u ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj dostigao je konačno 2%. Pojedinačne mjere koje se donose bez vizije cjeline energetskog sustava ne dovode do željenog poboljšanja, a ponekad imaju i kontradiktoran učinak. Na primjer, prošle godine je PDV-a oslobođena oprema za sunčane elektrane, ali je u isto vrijeme jako subvencionirana cijena električne energije. Rezultat je da se investicije u sunčane elektrane u najvećem broju slučajeva ne isplate“.

Od ostalih opasnosti navodi kako mreža uz investicije i planiranje nije ograničavajući faktor ali i kako FBiH sebi ne smije dopustiti da kao Dalmacija ovisi o jednom dalekovodu jer za izgradnju novog potrebno je desetak godina.
Dalje navodi kako smatra da se velikim solarnim postrojenjima ne trebaju davati nikakve državne subvencije, te da taj novac treba ulagati u mrežu i infrastrukturu za prihvat i prijenos energije. „Demokratizacija energetike u smislu većeg korištenja obnovljivih izvora energije na način da u projektima sudjeluju građani, poduzetnici i lokalne zajednice, jedini je način postizanja stabilnog i sigurnog društva. To je u osnovi europske energetske regulative i na tome treba raditi. Na tom području i u Hrvatskoj i u FBiH treba još puno raditi“ poručuje Domac.

Izračuni i energetske zajednice

Hrvatska tvrtka Energia naturalis objavila je svoje izračune koji pokazuju kolike su godišnje novčane uštede i smanjen otisak CO2 za solarne elektrane od 3kw.

Prema njihovim izračunima, sa solarima postavljenima na kuću koja se nalazi na Hvaru koji je otok sa najviše sunčanih sati u godini, novčana ušteda za kućanstvo iznosila bi 667 eura, godišnja proizvodnja bila bi oko 4500 kw, dok bi se CO2 otisak smanjio za 1485,5 kg.

solari
S druge strane, u Hrvatskoj je tek nedavno osnovana prva energetska zajednica. Energetske zajednice tema su o kojoj se već nego vrijeme govori, no primjera iz prakse do sada nije bilo. Mjesto Špičkovina će se tako upisati u povijest kao prvo mjesto koje je uspjelo osnovati svoju energetsku zajednicu. Nositelj je lokalno dobrovoljno vatrogasno društvo koje će na svom krovu instalirati sunčanu elektranu maksimalne snage oko 64kWp, a koja će moći pružati energiju svim zainteresiranim građanima koji se odluče postati suvlasnici elektrane.
Austrija, primjerice ima već preko 1.700 energetskih zajednica i iako je hrvatski zakonodavni okvir načelno omogućio njihovo pokretanje, u Hrvatskoj one još nisu doživjele svoj procvat i istinsko otvaranje energetskog tržišta građanima, piše na stranicama Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske.

Republika Srpska

Domaćinstvu koje troši prosječno 500 kilovat-sati električne energije mjesečno za kupovinu i izgradnju mini-solarne elektrane na svom stambenom objektu, s ciljem postizanja energetske neovisnosti, potrebno je oko 6.000 konvertibilnih maraka, tvrdi direktor poduzeća "Etmaks" iz Banjaluke, Siniša Maksimović za "Glas Srpske"
Tvrdi kako BiH, uključujući i Republiku Srpsku, ima visok potencijal za solarnu energiju zbog svog geografskog položaja s visokom prosječnom godišnjom sunčanošću.

Instalacija solarne elektrane na krovu vlastite kuće predstavlja održivu i sigurnu investiciju s pozitivnim financijskim efektom. Domaćinstvima koja troše oko 500 kilovat-sati mjesečno, preporučuje se instalacija solarnih panela snage oko tri kilovata. Ovakva solarna elektrana, primjerice u Banjaluci s godišnjih 1.250-1.300 sunčanih sati, proizvodila bi dovoljno električne energije za potrebe takvog domaćinstva. Instalacija ovih panela zahtijeva oko dvadesetak kvadrata krovnog prostora, što je dostupno gotovo svakoj kući.

Cijena za instalaciju mini-solarne elektrane snage tri kilovata, koja obuhvaća sve potrebne komponente, iznosi od 5.000 do 6.000 maraka, a njen vijek trajanja je između 25 i 30 godina. S obzirom na trenutne cijene električne energije na tržištu, ova investicija može se isplatiti u roku od pet do sedam godina. Važno je napomenuti da je period povrata investicije skraćen zbog viših cijena električne energije, ali i niže cijene solarnih panela i opreme.

Idealno je da krovovi budu okrenuti na južnu stranu, što je slučaj kod većine domaćinstava, jer to povećava efikasnost solarnih panela. Također, Maksimović demantira mišljenje da su solarni paneli isplativi samo u Hercegovini. Iako solarni paneli u Hercegovini proizvode 15 posto više energije zbog većeg broja sunčanih sati, on naglašava da je isplativo graditi i u drugim regijama, uključujući Banjaluku.

U Bosni i Hercegovini postoji zakonska kategorija prosumera, proizvođača-potrošača, što omogućuje povrat električne energije u mrežu i stvaranje energetskog kredita. To znači da ukupna efikasnost mini-solarne elektrane nije ovisna o sezoni, već se uzima u obzir cjelokupna godišnja efikasnost.

Zainteresirani građani mogu ostvariti subvencije putem programa energetske održivosti koje nudi "Elektroprivreda Republike Srpske" (ERS). U okviru tog programa, ERS planira postaviti solarne elektrane snage od tri do sedam kilovata na krovove 50.000 domaćinstava u prvom koraku, a vrijednost projekta je oko 500 milijuna maraka. Građani koji instaliraju solarne panele putem ovog programa neće plaćati račune za struju sljedećih 25 godina, uz obvezu plaćanja manje fiksne mjesečne rate u prvih deset godina.

Upravo takve stvari građanima Federacije BiH morale bi pojašnjavati institucije koje se time bave. Pitanje je koliko će se čekati usklađivanje zakona sa federalne razine na razine županija, a nakon toga, koliko će građanima trebati vremena da shvate da će uvođenje solara na krovove i osnivanje vlastitih energetskih zajednica uvelike spasiti kućne proračune i doprinijeti očuvanju životne sredine.