Gotovo dvije trećine mladih razmišljalo o odlasku iz BiH, a 63,5 posto građana smatra da živi lošije nego prije 5 godina

Gotovo dvije trećine mladih u Bosni i Hercegovini ozbiljno je razmišljalo o napuštanju zemlje, dok većina građana smatra da danas živi lošije nego prije pet godina, pokazalo je novo istraživanje Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“.

Istraživanje o kvaliteti života, povjerenju u institucije i odnosu prema euroatlantskim integracijama pokazuje kako građani među najvećim problemima u državi najčešće izdvajaju kriminal i korupciju, loše stanje gospodarstva te nepovoljnu političku situaciju.

Kriminal i korupciju kao ključni problem navelo je 30,2 posto ispitanika, gospodarstvo 16,8 posto, a političku situaciju 14,9 posto.

Kada je riječ o pitanjima koja izravno utječu na svakodnevni život, građanima je najvažniji zdravstveni sustav, koji je izdvojilo 26,2 posto ispitanika. Slijede primanja s 22,5 posto te sigurnost s 19,8 posto.

U odnosu na istraživanje provedeno dvije godine ranije, promijenili su se i prioriteti. Građani su 2024. godine na prvo mjesto stavljali poboljšanje gospodarske situacije, dok im je sada najveći prioritet kvalitetniji zdravstveni sustav.

Trećina građana ne vjeruje nikome

Rezultati pokazuju i nastavak pada povjerenja u institucije i druge društvene aktere. Gotovo trećina ispitanika, njih 29,7 posto, navela je kako nema povjerenja ni u koga.

Posebno je izražen pad povjerenja u obitelj. Dok je 2024. godine obitelj kao glavni oslonac navodilo 24,7 posto građana, ove je godine taj udio pao na 8,5 posto.

Iz Koalicije „Pod lupom“ ocjenjuju kako taj rezultat može upućivati na šire društvene i gospodarske pritiske koji utječu i na najbliže odnose među ljudima.

Negativno je ocijenjen i rad vlasti. Četvrtina građana, odnosno 25,4 posto, smatra da vlasti ne rade ništa, dok njih 20,9 posto drži kako politički predstavnici djeluju isključivo u vlastitom interesu.

„Građani ne prepoznaju političke predstavnike kao aktere koji odgovaraju na njihove potrebe“, naveli su iz Koalicije.

Institucije na državnoj, entitetskoj, županijskoj i lokalnoj razini dobile su prosječnu ocjenu koja jedva prelazi prolaznu dvojku.

Najbolje su ocijenjeni gradonačelnici i načelnici, s prosječnom ocjenom 2,45. Međutim, i na lokalnoj je razini zabilježen osjetan pad povjerenja jer je prije dvije godine prosječna ocjena iznosila 3,10.

O odlasku razmišljalo 62 posto mladih

Ozbiljno napuštanje Bosne i Hercegovine razmatralo je 40,6 posto svih ispitanika.

Među mladima taj udio iznosi čak 62,1 posto, dok je o odlasku ozbiljno razmišljalo samo 7,2 posto građana starije životne dobi.

„Ovaj generacijski jaz ukazuje na gubitak perspektive kod mladih i predstavlja ozbiljan rizik za dugoročni društveni i gospodarski razvoj zemlje, kroz nastavak odljeva radne snage“, upozorili su iz Koalicije „Pod lupom“.

Da danas živi lošije nego prije pet godina smatra 63,5 posto građana.

Riječ je o velikoj promjeni u odnosu na rezultate iz 2024. godine, kada je 52,3 posto ispitanika smatralo da živi bolje nego pet godina ranije.

Članstvo u Europskoj uniji podržava 68,8 posto građana

Unatoč pesimizmu kada je riječ o stanju u zemlji, većina građana i dalje podržava europske integracije.

Članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji podržava 68,8 posto ispitanika. U Federaciji BiH takav stav ima 77,7 posto građana, dok članstvo u EU podržava 52,8 posto ispitanika iz Republike Srpske.

Ulazak BiH u NATO podržava 57,1 posto ispitanika, ali su razlike između entiteta znatno izraženije. Članstvo u NATO-u podržava 83 posto ispitanika iz Federacije BiH i 17 posto građana Republike Srpske.

„Podrška europskim i međunarodnim integracijama predstavlja jedan od rijetkih stabilnih i pozitivnih trendova, koji može poslužiti kao osnova za izgradnju šireg društvenog konsenzusa i definiranje reformskih prioriteta“, zaključili su iz Koalicije.

Istraživanje provedeno na tisuću ispitanika

Istraživanje je provela agencija „Metrics“ na uzorku od 1.000 punoljetnih građana Bosne i Hercegovine.

Podaci su prikupljeni telefonskim putem od 14. do 25. svibnja 2026. godine. Margina pogreške iznosi plus ili minus 3,1 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Civilno društvo za integritet izbora“, koji financira Europska unija, uz djelomično sufinanciranje veleposlanstava Francuske i Švedske.