GILJA IDE DO STRASBOURGA "Da isplatimo ono što traže od nas, ja bih završio u zatvoru"

Marinko Gilja
Marinko Gilja
Hercegovina.info

Elektroprivreda HZ-HB danas je održala tematsku press konferenciju kojom su reagirali na izgubljene prvostupanjske tužbe od grada Mostara, Čapljine, Rame i Jajca jer im, prema presudama, duguju neizmirene troškove naknade. O slučaju se oglasio i Jozo Ivančević, načelnik Prozor-Rame, a za hercegovina.info i Grad Mostar je potvrdio svoja potraživanja.

Na današnjoj pressici medijima su se obratili Marinko Gilja, direktor poduzeća, Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija te profesor Brano Markić koji je napravio stručnu ekspertizu kojom negira sudske vještake prema kojima ovo poduzeće treba isplatiti određena dugovanja. 

Zašto Elektroprivreda neće platiti navedena dugovanja?

"Još 2009. donesen je zakon o usmjeravanju dijela prihoda korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Taj zakon do 2009. godine imao je naknadu 0,005 KM/kW ostvarene proizvodnje. Novim zakonom ta naknada se diže za 100%, odnosno na 0,01 KM/kW. Uz to, dodao se najvažniji članak, a to je da se treba uskladiti po postotku svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje FERK

Mi smo 2010. predložili novu cijenu, a FERK ju je usvojio. Cijene su bile različite ovisno po hidrocentralama. Općina Rama je prva krenula u tužbe. Oni su analizirali ovaj zakon gdje su tražili da se ova promjena cijene struje uzima kao mjerodavna za postotnu promjenu. Normalno, oni su podnijeli tužbu, a mi smo to odbili jer smo smatrali da mjerodavna cijena treba biti promjena cijene prema krajnjim kupcima. Kasnije su krenule tužbe Mostara, Jajca i Čapljina, odnosno gdje god postoje naše hidroakumulacije", naveo je Marinko Gilja, direktor poduzeća.


Što sud kaže na sve to?

"Sud je prihvatio tužbe i donio prvostupanjsko rješenje na koje smo se mi žalili, no sve nam je odbijeno. Mi 10-11 godina ne mijenjamo cijene struje. Pokrenut ćemo kaznene prijave protiv ekonomskih vještaka jer su oštetili Elektroprivredu zadnjih 10 godina oko 60 milijuna maraka. Uredno smo plaćali i pravosnažnu presudu, a nismo zakinuli nijednu općinu niti za jednu marku. Išli smo do Vrhovnog suda, a oni su često bili jednostrani jer su odmah presuđivali u korist gradova/općina. To je za nas neprihatljivo. Nakon svega odlučili smo angažirati profesora Branu Markića koji je vrhunski stručnjak s mostarskog Sveučilišta kako bi napravio objektivnu analizu", zaključio je Gilja.

Nakon uvodne riječi, direktor Gilja u kasnijim pitanjima novinara preuzeo je ulogu moderatora te postavljao pitanja profesoru Markiću.

"Ova ekspertiza vezana za naknade imala je nekoliko faza. Ona je urađena tako da bez obzira tko je naručitelj, korisnik nakande ili obveznik naknade, rezultati bi bili jednaki. Korišten je jedan matematički, ekonomski, i ekonometrijski model koji preslikava tekst zakona u matematičke funkcije koje izračunavaju ukupan iznos za naknade za određeni hidroakumulacijski objektu u određenom razdoblju.

Vođen sam načelima zakonitostima, objektivnosti i nepristranosti. Na početku nisam uopće znao da postoje ove tužbe i da su neki sudski vještaci već to radili. Ja sam na temelju članaka korigirao, odnosno derivirao sve konstante, varijable, koeficijente i matematičke operacije s kojima su one u tom matematičkom modelu povezane. Kada je izgrađen taj opći model, onda sam taj model simulirao na hipotetskim vrijednostima tako što sam ga transformirao iz matematičkog u jedan tablični prikaz i vidio sam da taj model zaista funkcionira. 



Zakon je dobar i moram ga pohvaliti. Nema se što prigovoriti zakonu, on je stimulativan za korisnike ovih naknada i mislim da je to jedno uravnoteženje onih koji koriste te objekte i koji dobivaju naknadu. Politikom se ne bavim i to mi nije dio zadatka koji sam rješavao", naveo je Brano Markić, autor navedene ekspertize.

Hoće li struja poskupjeti?

"Mi smo već dosad u više navrata odgovorili da krajnjim kupcima neće struja poskupjeti, osim za kupce koji su na 10 kW i više. Oni su vezani za tržišne cijene, cijene na tržištu su otišle prema gore 4-5 puta, došlo je drastičnog skoka na tržištu i njima hoće, to je tako na globalnom tržištu.

S Ramom nikako na zelenu granu.

Novinar Ramskog vjesnika postavio je pitanje direktoru Gilji zašto ne plaćaju ranije naknade prema općini Prozor-Rama jer je došlo sve do Vrhovnog suda te zašto nisu mogli dogovoriti isplatu kao što je to uradila Elektroprivreda BiH te sad nemaju nikakvih sudskih procesa trenutačno.

"Prije mene su bile tu i bivše uprave koje su nelogičnim smatrale ove poteze da promjena cijene koja se dogodila 2010. provlačiti sve ove godine. To je uradio sudski vještak i napravio je velike greške u svom radu jer to nije nestručnost. Zakon o postotnoj promjeni uči se i u srednjoj školi, to može svatko izračunati. Ovdje se radi o nečem drugom, ovdje je izražena želja da se uzme novac od nas koji nije predviđen da ide tim općinama/gradovima. Ja to i ne smijem uraditi, sve i da hoću jer bih bio kazneno prijavljen. Platit ćemo sve što je po zakonu, a ovo što smatramo da je netočno jednostavno ne možemo prihvatiti zbog nesavjesnog poslovanja i pitanje je koliko ćete godina zatvora dobiti za to", tvrdi direktor ovog poduzeća.

undefined

Elektroprivreda HZ HB bi demantirala istinu

Elektroprivreda HZ HB 'demantirala' je danas poslijepodne tvrdnje iz Grada Mostara i Općine Prozor-Rama da im je na ime naknada dužna milijune maraka.  "Poštovani, vezano za  tekst,…


Gilja se osvrnuo i na naše, točne, navode od ranije.

"Neki portali spominju kako mi ne plaćamo naše obveze, a kupujemo tamo neke poslovne prostore. Netko ih je dezinformirao, ne vjerujem da portali imaju namjeru nas blatiti, ali krivo istupe i sad narod misli da je kod nas neki javašluk", tvrdi on.

Javnost zna da su svi naši članci potkrjepljeni provjerenim činjenicama što najbolje pokazuje broj naših sudskih procesa - 0, a barake i hangari u mostarskim predgrađima, plaćeni našim novcem, i dalje zjape prazni i oronuli.

 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.