Fiskalna reforma ili novi namet: Što zapravo donosi novi Zakon o fiskalizaciji u FBiH

Novi Zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je nedavno usvojen i objavljen u „Službenim novinama FBiH“, vlasti predstavljaju kao ključni alat u borbi protiv sive ekonomije. No iza službene retorike o transparentnosti i modernizaciji poreznog sustava otvara se niz pitanja o stvarnim posljedicama zakona po građane i poduzetnike, ali i o tome tko će imati najveću financijsku korist od njegove provedbe.

Zakonom se uvodi obavezno izdavanje računa i elektroničko evidentiranje svih transakcija u realnom vremenu putem centralnog sustava, uz znatno strože kazne nego do sada. Iako se naglašava da je cilj spriječiti porezne utaje, teret provedbe u praksi pada prvenstveno na male poduzetnike, obrtnike i krajnje potrošače.

Zakon o Fiskalizaciji Transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine by Uredništvo hercegovina info

Račun kao obveza građana

Jedna od novina zakona je i izravna odgovornost građana. Kupci su dužni preuzeti i čuvati račun u krugu od 20 metara od mjesta kupnje te ga, na zahtjev, pokazati poreznim inspektorima. Za one koji to ne učine predviđene su novčane kazne od 100 do 500 KM.

Time se fiskalna kontrola po prvi put formalno spušta i na razinu potrošača, koji postaju dio nadzornog mehanizma države, iako nemaju nikakav utjecaj na to hoće li im prodavatelj račun uopće izdati.

Trošak koji plaćaju poduzetnici

Iako zakon formalno cilja porezne obveznike, najveći financijski udar dočekat će male i srednje poduzetnike, koji će se morati prilagoditi novom sustavu fiskalizacije, nabaviti nove fiskalne uređaje, softverska rješenja i osigurati stalnu tehničku povezanost sa sustavom Porezne uprave.

Kazne su pritom drastične. Za teže prekršaje, poput neizdavanja računa ili nepravilnog korištenja fiskalnog sustava, pravnim osobama prijete kazne od 8.000 do 30.000 KM, dok odgovorne osobe i fizičke osobe mogu biti kažnjene s nekoliko tisuća maraka. U slučaju ponavljanja prekršaja, kazne se dodatno povećavaju.

U praksi to znači da će se i najmanje greške, tehnički problemi ili zastoji u sustavu moći pretvoriti u ozbiljan financijski rizik za poslovanje.

Tko će dobiti posao fiskalizacije

Jedno od ključnih pitanja na koje zakon zasad ne daje jasan odgovor jest tko će profitirati od provedbe fiskalizacije. Novi sustav podrazumijeva nabavu fiskalnih kasa, softvera, održavanje sustava i tehničku podršku, što otvara tržište vrijedno milijune maraka.

Za sada nije jasno hoće li i kako biti provedeni javni natječaji za fiskalne uređaje i softverska rješenja, tko će definirati tehničke standarde te hoće li se pogodovati određenim dobavljačima. Upravo su slični procesi u ranijim fazama fiskalizacije u regiji često otvarali prostor za monopol, političke veze i netransparentne poslove.

Federacija jača nadzor, ali bez samokritike

Zakon se donosi u trenutku kada javnost već godinama upozorava na neučinkovitost poreznih institucija, selektivne kontrole i nedostatak ozbiljnih istraga velikih poreznih utaja. Umjesto jačanja kontrole nad velikim sustavima i javnim poduzećima, fiskalizacija se ponovno najstrože lomi na najmanjima.

Iako vlasti tvrde da zakon donosi pravedniji sustav, ostaje otvoreno pitanje hoće li fiskalizacija doista suzbiti sivu ekonomiju ili će se svesti na još jedan mehanizam discipliniranja građana i poduzetnika, dok će stvarni dobitnici biti dobavljači fiskalne opreme i softvera.

Primjena uz odgodu, ali bez rasprave

Zakon stupa na snagu osam dana od objave, dok puna primjena slijedi nakon donošenja podzakonskih akata, a najkasnije u roku od 18 mjeseci. Prijelazni rokovi od dvije do tri godine dani su za prilagodbu poslovnih subjekata, no šira javna rasprava o stvarnim učincima zakona gotovo da nije ni vođena.

Fiskalizacija tako ulazi na velika vrata, uz obećanja o redu i transparentnosti, ali bez jasnih odgovora na pitanje tko plaća cijenu i tko na kraju zarađuje.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.