Doznajemo: Federalni POSKOK od Tužiteljstva HNŽ preuzeo predmet o kriminalu u Aluminiju

Federalno tužiteljstvo FBiH potvrdilo je za Hercegovina.info da je Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala preuzeo predmet koji se odnosi na navodne nezakonite aktivnosti u Aluminiju d.d. Mostar.

Jedan od najosjetljivijih gospodarsko-pravosudnih predmeta u Hercegovini, slučaj Aluminij d.d. Mostar, više nije u nadležnosti Tužiteljstva HNŽ-a. Federalno tužiteljstvo FBiH potvrdilo je za Hercegovina.info da je predmet 17. travnja 2026. godine preuzeo federalni POSKOK, odnosno Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala.

U odgovoru dostavljenom našem portalu iz Federalnog tužiteljstva FBiH naveli su kako je Posebni odjel preuzeo nadležnost Kantonalnog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona u predmetu koji se odnosi na navodne nezakonite aktivnosti u radu poduzeća Aluminij d.d. Mostar.

“Predmet je preuzet 17.04.2026. godine”, potvrđeno je iz Federalnog tužiteljstva FBiH.

Iz iste institucije naveli su kako se trenutačno obavlja analiza i pregled spisa od strane postupajućeg federalnog tužitelja, s obzirom na to da je Tužiteljstvo HNŽ-a ranije poduzimalo radnje prikupljanja dokaza, kao i druge aktivnosti značajne za konkretan predmet.

Predmet koji se bavio kriminalom u Aluminiju nije bio izgubljen. Bio je u sustavu. Upravo zato sada se otvara ključno pitanje: što je Tužiteljstvo HNŽ-a godinama radilo s jednim od najvećih gospodarskih slučajeva u poslijeratnoj Hercegovini? I zašto ništa?

Sedam godina od gašenja proizvodnje

Proizvodnja u Aluminiju d.d. Mostar ugašena je u noći s 9. na 10. srpnja 2019. godine, kada je nekadašnji hercegovački industrijski gigant isključen s elektroenergetske mreže. Gašenje Aluminija potreslo je Mostar, Hercegovinu i Federaciju BiH, a stotine radnika ostale su bez posla.

U danima koji su uslijedili uslijedio je val radničkog bijesa. Radnici su prosvjedovali ispred središnjice HDZ-a BiH u Mostaru, a tadašnjem i sadašnjem predsjedniku te stranke Draganu Čoviću skandirali su “Dragane, lopove”. Njegovo vozilo tada je gađano bocama, a scene iz Mostara obišle su regiju.

Bio je to trenutak u kojem je radničko nezadovoljstvo zbog sloma Aluminija izravno adresirano prema političkom vrhu koji se godinama povezivao s utjecajem na to poduzeće.

Nedugo nakon toga počela je nova faza priče o Aluminiju. U najam tvorničkih kapaciteta ulazi izraelska M.T. Abraham Group, na čelu s Amirom Grossom Kabirijem, a poslovanje se nastavlja kroz Aluminij Industries. No, pitanje odgovornosti za financijski i upravljački slom izvornog Aluminija d.d. Mostar nikada nije dobilo jasan pravosudni odgovor.

Što je radilo Tužiteljstvo HNŽ-a?

Tužiteljstvo HNŽ-a još je 2019. godine javno tvrdilo da postupa u više predmeta vezanih uz Aluminij. Predmeti su formirani na temelju prijava radnika, Sindikata, Udruge malih dioničara, kao i izvješća Financijske policije FBiH.

Tada je priopćeno kako se provjeravaju poslovni potezi ranijih uprava i nadzornih odbora, nabava električne energije, nabava sirovina i materijala, prodaja proizvoda, odnosi s velikim dobavljačima te povezanim društvima.

Dana 30. srpnja 2019. Tužiteljstvo HNŽ-a izdalo je nalog Financijskoj policiji FBiH za nadzor financijskog poslovanja Aluminija. Nadzor se trebao odnositi na poslovanje svih uprava, i to od posljednje kontrole do novog nadzora.

U javnosti je tada navedeno i da su saslušavani svjedoci i osumnjičeni, kao i da su pozivi upućeni bivšim direktorima i predsjednicima nadzornih odbora.

Postupajući tužitelj u predmetima vezanim uz Aluminij bio je Zekerijah Sinanović, tužitelj Županijskog tužiteljstva HNŽ-a.

Krajem 2020. godine Tužiteljstvo HNŽ-a potvrdilo je da je zaprimilo šest izvješća Financijske policije FBiH o postojanju osnova sumnje za počinjenje kaznenih djela protiv više odgovornih osoba u Aluminiju.

I tu nastaje pravosudna praznina.

Gotovo sedam godina nakon gašenja proizvodnje, javno poznati epilog rada Tužiteljstva HNŽ-a ostao je krajnje skroman. Poznata je jedna optužnica protiv bivšeg direktora Ive Bradvice, koja je završila pravomoćnom oslobađajućom presudom, te obustavljena istraga protiv nekadašnjeg generalnog direktora Mije Brajkovića.

Za ostale prijave, izvješća Financijske policije i predmete koji su godinama spominjani, javnost nije dobila cjelovit odgovor.

Ako su po tim predmetima donesene tužiteljske odluke, javnost ima pravo znati koje su odluke donesene i kada. Ako odluke nisu donesene, javnost ima pravo znati zašto predmet ovakvog kalibra nije ranije dobio konkretan epilog.

Predmet se vraća i u politički fokus

Slučaj Aluminij sada se ne vraća samo u pravosudni fokus. U aktualnoj predizbornoj kampanji ponovno je postao i političko pitanje.

Zdenko Lučić, kandidat Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, javno je Draganu Čoviću postavio niz pitanja o imovini, javnim poduzećima, Elektroprivredi HZ HB, solarnim parkovima, Eronetu, zapošljavanju članova obitelji, ali i Aluminiju d.d. Mostar.

Pitanje koje se izravno odnosi na Aluminij glasilo je:

“Je li točno da su iz Aluminija prodavane sirovine nekim tebi bliskim poduzećima po nižoj cijeni od proizvodne i je li točno da si unaprijedio posljednje direktore koji su uništili Aluminij d.d.?”

Time se slučaj koji je 2019. godine izazvao radničke prosvjede, povike “Dragane, lopove” i jedno od najvećih političkih opterećenja HDZ-a BiH ponovno vraća u središte javnosti.

Vrijeme preuzimanja predmeta posebno je zanimljivo jer se poklapa s trenutkom u kojem Aluminij ponovno postaje jedna od najtežih političkih tema među hrvatskim biračkim tijelom u BiH.

Predmet nije nestao. Bio je u sustavu

Preuzimanje predmeta od strane federalnog POSKOK-a ne znači samo novi pravosudni trenutak u slučaju Aluminij. Ono istodobno baca novo svjetlo na višegodišnje postupanje Tužiteljstva HNŽ-a, koje je imalo spise, izvješća Financijske policije i iskaze odgovornih osoba, ali javnosti nikada nije ponudilo cjelovit odgovor na pitanje tko je odgovoran za slom mostarskog giganta.

Posebno je važno da Federalno tužiteljstvo FBiH u svom odgovoru potvrđuje kako je Tužiteljstvo HNŽ-a ranije poduzimalo radnje prikupljanja dokaza i druge aktivnosti značajne za predmet.

To znači da federalni POSKOK nije preuzeo prazan spis, nego predmet u kojem su već godinama postojali određeni dokazi, dokumentacija, izvješća i ranije poduzete radnje.

Upravo zato ključno pitanje više nije samo tko je uništio Aluminij.

Ključno pitanje sada glasi: što je Tužiteljstvo HNŽ-a godinama činilo s predmetom Aluminij i zbog čega do njegova preuzimanja od strane federalnog POSKOK-a javnost nije dobila jasan pravosudni epilog?

Hercegovina.info uputit će dodatne upite Tužiteljstvu HNŽ-a o statusu predmeta u trenutku preuzimanja, radnjama postupajućeg tužitelja Zekerijaha Sinanovića, izvješćima Financijske policije FBiH i tužiteljskim odlukama koje su, ili nisu, donesene tijekom proteklih godina.

Aluminij nije propao sam od sebe. Iza njegova sloma stajale su odluke, potpisi, ugovori, uprave, nadzorni odbori i politička zaštita. Ako pravosuđe i nakon svih ovih godina ne može odgovoriti tko je odgovoran, onda pitanje više nije samo tko je uništio Aluminij, nego tko je sve godinama štitio istinu o njegovu uništenju.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.