Federacija BiH u 2025. od koncesija prihodovala tek 105.000 KM, u komisiji za koncesije samo 2 od predviđenih 7 članova

Željko Nedić

Federalno ministarstvo prostornog uređenja dobilo je pozitivno mišljenje za financijske izvještaje, ali mišljenje s rezervom za usklađenost poslovanja. Iza revizorskog jezika kriju se tri ozbiljna problema: Federacija BiH i dalje koristi prostorni plan iz vremena bivše države, sustav koncesija godinama je neuređen, a dio javnog novca dodjeljivan je korisnicima koji nisu opravdali ranije dobivena sredstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvom rukovodi Željko Nedić (HDZ), koji je za federalnog ministra prostornog uređenja imenovan 28. travnja 2023. godine.

Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je izvješće o financijskoj reviziji Federalnog ministarstva prostornog uređenja za 2025. godinu, kojim je ponovno otvoreno pitanje kako Federacija BiH upravlja prostorom, prirodnim resursima i proračunskim transferima.

Revizori su za financijske izvještaje Ministarstva dali pozitivno mišljenje, ali su za usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima dali mišljenje s rezervom. Razlog je konkretan: Ministarstvo je tijekom 2025. godine odobrilo najmanje 1.285.000 KM korisnicima kojima su produženi rokovi za pravdanje namjenskog utroška sredstava dodijeljenih u 2024. godini, u iznosu od 620.000 KM. Revizori navode da takvo postupanje nije bilo u skladu sa Zakonom o proračunima u FBiH.

 

FR_2025_FMPU-1 by Uredništvo hercegovina info


Propao Prostorni plan FBiH, potrošeno 5,8 milijuna KM

Jedan od najtežih nalaza odnosi se na Prostorni plan Federacije BiH. Riječ je o dokumentu koji bi trebao biti temelj dugoročnog razvoja prostora, usklađivanja županijskih i lokalnih planova, zaštite prirodnih resursa, infrastrukturnih projekata i upravljanja zemljištem.

No, prema revizorima, Vlada FBiH je 4. ožujka 2026. donijela odluku o isknjižavanju vrijednosti sredstava uloženih u projekt “Priprema i izrada Prostornog plana Federacije BiH za razdoblje 2008. do 2028. godine”, u ukupnom iznosu od 5.808.374 KM. Razlog je činjenica da taj plan nikada nije razmatran u Domu naroda Parlamenta FBiH, a zbog proteka vremena povučen je iz parlamentarne procedure 2023. godine.

Posljedica je gotovo apsurdna. Revizori navode da je, zbog neusvajanja plana 2008. do 2028., i dalje u primjeni Prostorni plan SRBiH 1981. do 2000. godine, u dijelu koji nije u suprotnosti s Ustavom FBiH. Istodobno upozoravaju da uložena proračunska sredstva nisu rezultirala očekivanim efektima.

To znači da Federacija BiH, dok se na njezinu području planiraju vjetroelektrane, solarne elektrane, autoceste, kamenolomi, industrijske zone, turistički kompleksi i energetska infrastruktura, nema suvremeni prostorni plan koji bi dao jasnu stratešku sliku razvoja prostora.

Ministarstvo je, prema nalazima revizije, pokrenulo aktivnosti za donošenje novog planskog dokumenta za razdoblje od 20 godina. Oba doma Parlamenta FBiH usvojila su 30. rujna 2025. odluku o pristupanju izradi novog Prostornog plana FBiH, ali je postupak javne nabave pokrenut krajem 2025. godine poništen zbog žalbi jednog ponuditelja, pa je u tijeku izrada korigirane dokumentacije.

Koncesije: prirodni resursi bez učinkovite zaštite

Drugi veliki problem odnosi se na koncesije. Revizori upozoravaju da Zakon o koncesijama FBiH iz 2006. godine nije usklađen s ostalim zakonima koji reguliraju korištenje prirodnih resursa. Još ozbiljnije, zakon ne predviđa kaznene odredbe za korisnike prirodnih resursa koji nisu potpisali ugovor o koncesiji.

U prijevodu, sustav je ostavljen bez dovoljno jakih mehanizama zaštite javnog interesa.

Revizori navode i da je Komisiji za koncesije FBiH mandat istekao još 2012. godine, a da trenutačno djeluje sa samo dva od sedam članova propisanih zakonom. Ministarstvo je 3. veljače 2026. Vladi FBiH, Federalnom ministarstvu pravde i Federalnom ministarstvu financija dostavilo prijedlog odluke o utvrđivanju članova Komisije za koncesije FBiH, ali revizori napominju da komisija i dalje nije imenovana.

Posebno je ilustrativan podatak da su, unatoč svim prirodnim resursima kojima Federacija BiH raspolaže, prihodi po osnovi koncesija u 2025. godini iznosili samo 105.829 KM.

U zemlji u kojoj se vode sporovi oko kamenoloma, eksploatacije mineralnih sirovina, šuma, vode, energetskih projekata i državnog zemljišta, ovakav neuređen sustav koncesija otvara prostor za pravnu nesigurnost, pogodovanja i gubitak javnih prihoda.

Transferi bez opravdanih ranijih sredstava

Najkonkretniji razlog za mišljenje s rezervom odnosi se na dodjelu transfera. Revizori navode da članak 57. Zakona o proračunima u FBiH predviđa da korisnici transfera koji nisu dostavili izvješća o namjenskom utrošku sredstava nemaju pravo aplicirati za dodjelu sredstava u narednoj fiskalnoj godini.

Unatoč tome, revizijom je utvrđeno da su pojedini korisnici, koji nisu dostavili izvješća o utrošku sredstava iz 2024. godine, ponovno dobili sredstva u 2025. godini. Ukupan iznos takvih dodjela, prema revizorima, iznosio je 1.285.000 KM.

U izvješću se navodi da se to odnosilo na više programa: utopljavanje zgrada radi uštede energije, zaštitu nacionalnih spomenika te prevenciju i sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta.

Mostar među korisnicima: 100.000 KM ranije bez izvješća, potom 160.000 KM za utopljavanje

Poseban dio revizorskog nalaza odnosi se i na Grad Mostar.

U postupku nadzora nad namjenskim utroškom sredstava za 2024. godinu revizori navode da nisu dostavljena izvješća o utrošku sredstava za više korisnika, među kojima je i Grad Mostar. U dijelu koji se odnosi na tekući transfer za prevenciju i sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta naveden je Grad Mostar s iznosom od 100.000 KM.

Unatoč tome, u 2025. godini Grad Mostar ponovno se pojavljuje među korisnicima sredstava Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Revizori navode da je u okviru tekućeg transfera za utopljavanje zgrada radi uštede energije Gradu Mostaru dodijeljeno 160.000 KM.

Ovdje nije riječ o tvrdnji revizora da je Grad Mostar nenamjenski potrošio sredstva, nego o tome da izvješće o namjenskom utrošku ranije dodijeljenih sredstava nije bilo dostavljeno u trenutku kada je razmatrana mogućnost nove dodjele. Upravo zato je ovaj nalaz važan za javnost: ako zakon propisuje da korisnici bez opravdanog ranijeg transfera ne mogu ponovno aplicirati, pitanje je zašto je takva praksa ipak nastavljena.

Za Mostar je to posebno važno jer se radi o gradu koji posljednjih godina provodi ili najavljuje brojne infrastrukturne, urbanističke i energetske projekte, od sanacija i utopljavanja objekata do regulacijskih planova, obnove javnih prostora i rasprava o korištenju gradskog zemljišta. Revizorski nalaz pokazuje da kontrola namjenskog utroška federalnog novca ne smije biti formalnost, nego preduvjet za svaku novu dodjelu.

Energetska učinkovitost: planovi veliki, realizacija slaba

Revizori su skrenuli pozornost i na revolving fond za energetsku učinkovitost. Od ukupno odobrenih 11.593.000 KM, planiranih za 36 objekata, do kraja 2024. godine završeno je samo devet objekata, a realizirano je 51 posto raspoloživih sredstava.

Nakon toga je Vlada FBiH u ožujku 2026. usvojila ažurirani operativni plan za poboljšanje energetske učinkovitosti u institucijama FBiH, kojim je obuhvaćeno 196 javnih objekata. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja iznosi oko 118,45 milijuna KM, uz očekivane godišnje financijske uštede od oko 4,29 milijuna KM. Međutim, revizori upozoravaju da nije utvrđeno razdoblje u kojem taj plan treba biti realiziran, iako Zakon o energetskoj učinkovitosti u FBiH predviđa da se operativni plan donosi na razdoblje od tri godine.

Ministarstvo obećava postupanje po preporukama

U komentarima na nacrt izvješća Ministarstvo je navelo da će postupiti po preostalim preporukama revizora. One se, među ostalim, odnose na odobravanje sredstava tekućih i kapitalnih transfera samo korisnicima koji su dostavili izvješća o namjenskom utrošku sredstava iz prethodne godine, preciznije definiranje uvjeta za apliciranje po javnom pozivu, utvrđivanje učinaka proračunskih sredstava i javnu objavu zbirnih izvješća.

No, revizorski nalaz ostaje kao ozbiljno upozorenje. Federacija BiH već godinama nema novi prostorni plan, sustav koncesija ne štiti dovoljno prirodne resurse, a dio javnog novca dijeli se i u situacijama u kojima prethodni transferi nisu pravodobno opravdani.

U zemlji u kojoj se svaka veća investicija, od energetike do gradnje, sudara s pitanjem zemljišta, dozvola, koncesija i javnog interesa, ovakvi nalazi pokazuju jedan veliki problem. Revizorski nalazi otvaraju pitanje kako Federacija BiH planira prostor, štiti prirodne resurse i kontrolira novac koji dodjeljuje gradovima, općinama i drugim korisnicima.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.